Arhiv tekstova
Četiri stoljeća hrvatskog jezikoslovlja
U organizaciji Hrvatskog akademskog društva prošle srijede 24. rujna predavanje naslovljeno »Počeci hrvatske leksikografije: Vrančić, Kašić i Mikalja« održao je ugledni znalac teme i znameniti isusovac iz Zagreba dr. Vladimir Horvat. U lijepo popunjenoj svečanoj sali HKC »Bunjevačko kolo«, po općem mišljenju stručnjaka najbolji znalac djela Bartola Kašića, dr. Horvat i inače zanimljivo predavanje još je više obogatio ironičnim i duhovitim opservacijama o dobu u kom su živjeli i djelovali Bartol Kašić, Faust Vrančić i Mikalja, no i o vlastitom životu i naročito sukobima s režimom za života u Beogradu, ranih 70-ih ponajprije, a potom i u doba početka Miloševićeve vladavine, koncem 80-ih minulog stoljeća, kada je od 1986. do 1991. godine dr. Horvat bio poglavarom isusovaca u Beogradu, te župnik u Crkvi sv. Petra i dekan katoličkih župa.
Zanimljivo predavanje ugledni je isusovac još više obogatio malo znanim i duhovitim opservacijama, anegdotama iz života Kašića i Vrančića, ali i pričama o nedaćama za vrijeme njegovog bivanja u Beogradu 70-ih i tijekom kasnih 80-ih i ranih 90-ih godina.
DVA VIJEKA PRIJE VUKA: Inače, i sam Bartol Kašić osobno je bio ugledni isusovac i svakako prvi hrvatski jezikoslovac. Prvu izvornu hrvatsku gramatiku počeo je sastavljati 1599. godine. Objavio ju je 1604., dakle 210 godina prije Vuka Karadžića. Bio je, također, jedan od najznačajnijih hrvatskih velikana i najplodniji spisatelj 17. stoljeća. Cijeli svoj život (rodio se u Pagu 15. kolovoza 1575., a umro u Rimu 28. prosinca 1650. godine), Kašić je posvetio Bogu i kulturnom i duhovnom dobru svog hrvatskog naroda.
Ponajviše zahvaljujući svojem »Rječniku« i »Gramatici« Kašić je Bartol prvi hrvatski jezikoslovac. Uz to, bio je vrlo plodan pjesnik i prozaist, prevodio je Bibliju i knjigu »Ritual rimski«. Bio je vrstan teolog, veliki misionar i papinski vizitator, cenzor knjiga, te hrvatski ispovjednik u Bazilici sv. Petra u Rimu i u Loretu. Istodobno, Bartol je Kašić autor prve hrvatske tragedije »Venefrida«, kao i prve autobiografije u povijesti hrvatske književnosti.
Bartol Kašić je, inače, prvi Hrvatsko-talijanski rječnik napisao već 1599. godine, i to onako »kako se govori«, i upravo je dr. Vladimir Horvat u povodu 200. obljetnice rođenja Vuka Karadžića na tom prigodom organiziranom skupu u Beogradu 1987. godine referatom »Vukov Srpski rječnik (1818.), prema rječnicima isusovaca leksikografa: Kašića (1599.), Mikalje (1649.), Habdelića (1670.), Della Belle (1728.) i Jambrešića (1742.), iznio značajno otkriće dokazavši kako je Kašić prvu izvornu hrvatsku gramatiku počeo sastavljati 1599. godine, a objavio je 1604. godine, drugim riječima 210 godina prije Vuka Karadžića.
Ponajvećma na temelju toga referata, akademik Radoslav Katičić dao je Bartolu Kašiću mjesto prvog hrvatskog leksikografa u Međunarodnoj enciklopediji leksikografije, i tako je, podvukao je dr. Horvat na svome predavanju, godina 1599. u stvari stvarni početak hrvatskoga jezikoslovlja.
SVESTRANI ZNALAC: Dr. Vladimir Horvat je, sa svoje strane, svećenik, isusovac, znanstvenik, istraživač i spisatelj. Rođen je 21. ožujka 1935. godine u Donjoj Dubravi (Međimurje). Otac Ivan bio mu je župni orguljaš i zborovođa. Osnovnu školu pohađao je u Koprivnici, kamo mu se obitelj preselila početkom Drugog svjetskog rata. Poslije rata, nakon što su se opet vratili u Donju Dubravu, otac dr. Horvata je smaknut od strane nove vlasti 1945. godine. Potom se dr. Horvat upisao u Nadbiskupsku klasičnu gimnaziju u Zagrebu, a u isusovački red stupio je 1952. godine.
Filozofiju je završio 1960. godine, a teologiju pet godina kasnije na Filozofsko-teološkom institutu Družbe Isusove u Zagrebu. Zaređen je za svećenika 1964. godine, a potom je na beogradskom Filološkom fakultetu diplomirao 1970. godine. Pet godina kasnije je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu magistrirao iz hrvatske književnosti radom o A. G. Matošu, te doktorirao djelom o jezikoslovlju Bartola Kašića 1977. godine. Od 1970. godine je profesor u sjemeništu u Zagrebu i Dubrovniku. U periodu 1975. -1985. bio je u Parizu direktorom katoličke misije, a uređivao je i utemeljio dvojezični bilten (hrvatsko-francuski) »Naš glas - Notre voiux«. Od 1981. godine dr. Horvat je član Ekipe za istraživanje hrvatske kulture pri Centru za istraživanje komparativne književnosti na pariškoj Sorboni. S profesorom dr. Henrikom Hegerom sudjelovao je u osnivanju Hrvatskih studija u Parizu.
Od 1986. do 1991. godine u Beogradu je bio poglavarom isusovaca, te župnik u Crkvi sv. Petra, kao i dekan katoličkih župa. Godine 1987. dr. Horvat je otvorio Dvoranu »Bartol Kašić« i vodio tamo tribine iz područja religijske kulture. U Rimu je boravio kao stipendist Povijesnog instituta Družbe Isusove tijekom školske godine 1991/92. te istraživao arhivsku građu o Bartolu Kašiću i njegovome dobu. Od 1992. godine dr. Horvat je pročelnik Hrvatskoga povijesnoga instituta u Beču, na kojem kao docent vodi kolegij »Religijske teme u svjetskoj i hrvatskoj književnosti.«
Zanimljivo predavanje dr. Horvata naišlo je na izuzetno zanimanje u Subotici, a nakon toga je i zainteresirana publika u Somboru (četvrtak, 25. rujna) i Beogradu (27. rujna) mogla čuti puno toga zanimljivog o počecima hrvatske leksikografije, Bartolu Kašiću, kao i samom dr. Vladimiru Horvatu.
