Arhiv tekstova
Putovi koji nigdje ne vode
Mjesna zajednica Bikovo nalazi se dvanaest kilometara jugoistočno od Subotice, između željezničke pruge Subotica-Senta i tzv. Bikovačkog puta. Na karti iz 1869. godine prvi put se spominje naziv pustara Bikovo koja je bila pod okriljem grada Subotice, a na karti iz 1887. godine prvi put je označen Bikovački put sa salašima koji su se nizali oko njega.
Danas je naselje Bikovo ratarsko-stočarsko područje u iznosu promjera od osamnaest kilometara u kojemu prema posljednjem popisu pučanstva iz 2002. godine živi 1.824 stanovnika. Osim zgrade osnovne škole, koja je sagrađena od montažnog materijala, i školskog sportskog terena, uočljivo je kako se u Mjesnoj zajednici Bikovo neznatno malo investiralo. S obzirom na niske cijene poljodjelskih proizvoda, koje i ne mogu biti adekvatne bez određenog stupnja kupovne moći stanovništva, a taj stupanj opet ovisi od profitabilnosti industrijskih grana, nije za realno očekivati brži napredak ovog izrazito ratarsko-stočarskog područja.
IZGRADNJA SAMODOPRINOSOM: Nova Skupština Mjesne zajednice Bikovo osnovana je nakon izbora u travnju ove godine, a za predsjednika je izabran Slavko Galfi. Novoizabrano rukovodstvo MZ čini sedmoro članova Grupe građana za razvoj Bikova, uz dva člana DSS.
»U Mjesnoj zajednici imamo zaveden samodoprinos od 2001. do 2011. godine i sve naše aktivnosti vezane su za realizaciju samodoprinosa. Asfaltirali smo tri ulice u duljini od oko pet stotina metara, a ostalo je za uraditi još tri ulice iste duljine. Vojvodina-put je izveo te radove na kredit, a kako smo otplatili dug, predstoji preostalo predviđeno asfaltiranje te tri ulice, što će biti otplaćeno za dvije do tri godine. Također ćemo nastojat obnoviti trotoare, te poboljšati napon nisko-energetske mreže, a nadamo se kako ćemo od ove godine početi i s uređenjem vodovoda u naselju. Bunar je izbušen krajem devedesetih godina, ali još tako stoji van upotrebe, jer hidrofor i pumpa nisu priključeni. Moramo uraditi glavnu mrežu, razvesti magistralni vod vodovoda, nakon čega idu priključci, ali trebala bi nam financijska pomoć za bržu realizaciju radova. Puno se troši vode, a ovdašnji bunari su već plitki«, kaže Slavko Galfi, napominjući kako u MZ Bikovo postoji »Agrokombinat-Subotica« koji ima zaokružen ciklus djelatnosti poljodjelstva i uzgoja stoke, kao i D. D. »Aleksandrovo-Bikovo« čija je djelatnost samo poljodjelstvo uz minimalnu kooperaciju uslužnog tova, ali je njihova pomoć Mjesnoj zajednici veoma skromna. »Naš velik problem je i to, što se jako puno smeća baca pored njiva i u šumskim pojasevima. Gradska čistoća dva puta tjedno odvozi smeće. Tražili smo još kontejnera, ali izgleda da ćemo ih morati sami nabaviti. U naselju imamo ambulantu koja radi samo tri sata dnevno. Smatram kako to nije dovoljno, a problem je također što u ambulanti nemamo zubara, iako uvjeti za njegov rad postoje. Pošta u naselju je svaki dan otvorena, ali je raznošenje pošte po salašima samo jednom tjedno«, kaže Slavko Galfi, dok Radimir Marković, predsjednik Aktiva saveza invalida MZ, koji zastupa i ostale umirovljenike, ističe kako je problem umirovljenika što za svaku nabavku potrebnih lijekova moraju ići u Suboticu, jer u Mjesnoj ambulanti nema čak ni osnovnih lijekova. Marković također ističe i problem autobusnog prijevoza. Umirovljenici moraju platiti punu cijenu karte, jer za prijevoz do Subotice nemaju popusta, a cijena od 44 dinara za kartu u jednom pravcu odista se čini previsokom, prema iznosu skromnih mirovina. Aktiv saveza invalida bavi se nabavkom ogrjeva i zimnice za sve zainteresirane umirovljenike u Mjesnoj zajednici, kao i organiziranjem raspodjele pomoći ugroženima. Humanitarna pomoć u naselje Bikovo stiže od organizacije »Kare« iz Australije, te od Crvenog križa i Katoličke crkve.
VIŠE OD IGRE: Na području Mjesne zajednice Bikovo nalazi se poznati sportski aerodrom »Bikovo« koji se koristi za održavanje sportskih manifestacija, a najzanimljivija su takmičenja koja se održavaju početkom septembra na kojima učestvuju jedriličari, zmajari i padobranci. Pokraj sportskog aerodroma ova Mjesna zajednica ima uređen nogometni teren i pomoćne objekte uz teren. Nogometni klub formiran je 1952. godine. U svojoj historiji nekoliko puta je promijenio ime, a 50 godina svog postojanja obilježio je pod imenom FK »Bikovo«. Kulturno umjetničko društvo u naselju Bikovo ne postoji, a prema riječima učiteljice Ivanke Putz kako mladi nemaju kamo izlaziti u naselju, centar okupljanja mladih je školski sportski teren.
»Školi jako puno pomažu aktivisti Mjesne zajednice. Ove godine smo dobili osvjetljenje sportskog terena i školskog dvorišta za noć, a također su montirane klupe i kante za smeće. Zasađeno je i zelenilo. Kako je školsko dvorište i sportski teren mjesto gdje se mladi okupljaju, pokušavamo taj prostor učiniti bar adekvatnijim za druženje mladih, već koliko se to može. Samoj školskoj zgradi neophodno je renoviranje i zamjena brojnih montažnih elemenata ploča od kojih je škola sagrađena«, kaže Ivanka Putz, smjenovođa objekta škole u Bikovu koja je istureni odjel subotičke škole »Sveti Sava«. Školu u Bikovu pohađaju učenici od prvog do četvrtog razreda, a u školi postoji i vrtić za djecu predškolskog uzrasta. Sva četiri razreda sada u školi pohađa ukupno pedeset i sedam učenika, a predstojeća zima neće biti problem, jer je prethodne godine sprovedeno etažno grijanje na naftu. »Anketa za upis djece na satove izbornog predmeta za njegovanje hrvatskog jezika je u tijeku i prema mojim saznanjima ima zainteresiranih, te sam predložila u mojoj školi da ja izvodim nastavu na hrvatskom jeziku, jer bih to radila s voljom i entuzijazmom. Mislim kako je velik nedostatak u našoj Mjesnoj zajednici nepostojanje bilo kakvih kulturnih sadržaja, te je djeci ostalo samo druženje u školskom dvorištu i na sportskom terenu i nakon završene nastave. Naselje Bikovo se po svemu sudeći nalazi u nekakvoj sivoj zoni, u koju nitko izgleda ne želi ozbiljnije investirati. Naš hendikep je također što u naselju ostaje živjeti veoma mali broj fakultetski obrazovanih ljudi koji bi eventualno mogli potaknuti društveni život u raznim oblastima«, kaže učiteljica Putz.
OBNOVLJENA CRKVA: Velečasni Julije Bašić punih je dvadeset i pet godina župnik u naselju Bikovo. Najveći skup vjernika u župi je u povodu Godišnjeg proštenja, nedjelju dana nakon Velike Gospe. Bikovačka crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije izgrađena je 1921. godine od »nabijanice«. Kako je crkva bila nabijena od zemlje za vrijeme velikih kiša 1998. godine, sjeverni zid se urušio. Gotovo dvije godine improvizirani potpornici su držali urušeni zid, a 2000. godine se pristupilo potpunoj sanaciji crkve kada se zemljani zidovi zamjenjuju čvrstim materijalom. Sada je crkva skladna građevina, koja svojom unutarnjom ljepotom i toplinom svakoga čovjeka dobronamjernika stavlja u jedno posebno duhovno raspoloženje i odnos prema Bogu. »Kako sam se uvijek toplo osjećao u kući svojega zemaljskog oca, kada sam postavljen za župnika u naselju Bikovo, želio sam od ove pitome i jednostavne kuće Božje načiniti isto ugodan i topao ambijent. Mislim kako mi je to uspjelo tijekom sanacije crkve. Župska zajednica je skladna i živa. Vjerski i liturgijski je svjesna i aktivna. Treća je godina od kada je vjeronauk uveden u škole i sva djeca koja su ovdje krštena pohađaju vjeronauk u školi koji predaje diplomirana katehistica gospodična Nada Pipan, dok ja vjeronauk predajem u subotičkoj srednjoj školi Lazar Nešić. Vjernici redovito dolaze na svetu misu nedjeljom, a također i djeca dolaze redovito na vjeronauk u župni ured«, kaže vlč. Bašić, koji je nakon klasične gimnazije u Zagrebu, završio višu teološku školu u Đakovu. Na pitanje o postojanju podružnice DSHV-a u naselju Bikovo vlč. Bašić je odgovorio kako podružnica postoji, ali je gotovo potpuno neaktivna i anemična, a također je napomenuo da tjednik »Hrvatska riječ« ne stiže na Bikovo, jer nema prodajnog mjesta za tisak.
»Stanovništvo je ovdje okrenuto zemlji i poljodjelstvu. Naselje se nije puno izmijenilo tijekom posljednjih decenija. Ako se mora kupiti lijek ili se želi otići brijaču, mora se putovati do Subotice. Župu je presjekao međunarodni put Beograd-Budimpešta, tako da je onim obiteljima, koje su u crkvu stizale atarskim putovima, sada otežan dolazak u crkvu. Nedostatak kulturnih sadržaja u naselju Bikovo akutni je problem, a kako ovdje živi veoma mali broj obrazovnih ljudi, jednostavno nema tko prekinuti takvo inertno stanje«, kaže vlč. Bašić.
Prema riječima svih sugovornika, naselje Bikovo je u »ustima« Subotice, ali oni imaju utisak kako je njihova Mjesna zajednica udaljena stotinama kilometara od grada, te da putovi preko Bikova nigdje ne vode. Uočljiva je težnja aktivista Mjesne zajednice za rješavanjem problema izvedbe neophodnih radova na uređenju naselja, te oni čine što se već učiniti može s iznosima prikupljenim od samodoprinosa, jer je to jedini izvor prihoda za investiranje uređenja naselja Bikovo, koje ima sportski aerodrom, ali u koje tek rijetki putnici navraćaju.
g
