Arhiv tekstova

Vijesti

Ur­ban fe­sti­val u Za­gre­bu
Velikim skupom na gradskom trgu u Zagrebu 3. je listopada počela druga faza manifestacija Urban festival, koja ima za cilj da se do 9. listopada uspostavi komunikacija između stanovnika i njihovog grada. Po riječima Dee Vidović koja učestvuje u organizaciji »Ad Hoc 2 Urban festival«, kako je ova manifestacija službeno naslovljena u medijima, festivalom je obuhvaćeno šest tematskih cjelina a pored hrvatskih je nizom happeninga i performancea predstavljeno i mnogo umjetnika iz Njemačke i Nizozemske (njih ravno 19). Prvi se dio ovoga festivala organizirao u lipnju a treći će dio biti u prosincu, kada se predviđaju i nastupi umjetnika i kulturnih djelatnika iz Srbije i Crne Gore.

Hr­vat­ski na­klad­ni­ci na be­o­grad­skom
Saj­mu knji­ga
Beogradski sajam knjiga ove će se godine održati od 21. do 27. listopada, najavljeno je preko četiri stotine nakladnika, a ove godine je glavni gost nakladnika produkcija književnosti (iz) Kanade. Za izdavačke kuće iz inozemstva, a one ove godine stižu iz spomenute Kanade, te Norveške, Poljske, Bugarske, Španjolske, Japana, Njemačke, Francuske, i, dakako, Hrvatske (koja je od prije dvije godine redoviti gost sajma) rezervirana je posebna »ulica« u Hali broj 14. Savjet Beogradskog sajma izabrao je žiri za dodjelu nagrada Sajma, kojega čine Vladislava Gordić, Milena Dragičević, Milan Vlajčić, Živan Lazović i Saša Radojčić.

[tand knji`ev­no­sti
na je­zi­ci­ma ma­nji­na Voj­vo­di­ne
Kako nas je obavijestila Ileana Ursu, spisateljica i osoba zadužena za kulturu i manjine te kulturna pitanja vezana za manjine u Izvršnom veću Skupštine Vojvodine, i ove će, poput minule godine na Beogradskom sajmu knjiga biti postavljen zaseban štand na komu će biti izložena djela iz nakladne produkcije književnosti svih manjina s vojvođanskih prostora, od mađarske do hrvatske. Svaka će produkcija biti zasebno predstavljena jednog dana održavanja Sajma, a za prezentaciju (video bim, književnici, nakladnici, knjižari, kulturni djelatnici) knjiga iz produkcije hrvatskog nacionalnog korpusa najzaslužnija je Katarina Čeliković, ravnateljica Hrvatske čitaone u Subotici, koja je (i) inicijator spomenute promocije kulturne produkcije i naklade hrvatske nacionalne manjine u SCG, odnosno Vojvodini.

»Stra{ila« Ma­ti­je Mol­ce­ra
U subotičkom Gerontološkom klubu »Centar III« otvorena je 30. rujna izložba slika multimedijalnog umjetnika iz Subotice Matije Molcera, slikara, glazbenog pedagoga, pijaniste, prevoditelja i spisatelja, koji je nedavno prepjevao zbirku poezije »Raskrivanje« Tomislava Žigmanova s hrvatskog na mađarski jezik o čemu smo Vas obavijestili u prošlom broju našeg tjednika. Na izložbi je predstavljeno desetak likovnih ostvarenja ovog vrijednog i nadarenog umjetnika renesansnog talenta, a uvodnu je riječ na otvaranju imao spomenuti Tomislav Žigmanov, dok su u propratnom programu učestvovali i Tara M. Glončak koja je svirala glasovir te zbor Njemačkog narodnog saveza »Lorelei«.

Znan­stve­no-du­hov­ni skup o
Ani Ga­bri­je­li [abi}
U organizaciji i zahvaljujući inicijativi Katehetskog instituta Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Nacionalnog vijeća hrvatske nacionalne manjine u Subotici, Katoličkog instituta za kulturu, povijest i duhovnost »Ivan Antunović« u Subotici, te Interdisciplinarne Katehetske radne ekipe Symbolon iz Zagreba, u Subotici, na Paliću i u Tavankutu održat će se 11. i 12. listopada znanstveno-duhovni skup o 3. obljetnici smrti Ane Gabrijele Šabić, u okviru kojega će se održati brojna predavanja, posjet rodnom mjestu te pobožnost u crkvi njena krštenja

Gr­li} o blu­e­su i hr­vat­skoj ki­ne­ma­to­gra­fi­ji
Ove se godine po čitavom svijetu a ponajprije u američkom gradu u srcu Juga (Louisiana), kolijevci crnačke svjetovne glazbe i etno-folklornoga naslijeđa New Orleansu, slavi velika obljetnica-ravno je 100 godina kako je napisana prva blues skladba u povijesti (popularne) glazbe. Evo što glede toga kaže glasoviti hrvatski redatelj Rajko Grlić, umjetnički ravnatelj netom završenog Filmskog festivala u Motovunu: »Sasma sam slučajno ove godine pronašao podatak da se 2003. slavi stoljeće od prvog pisanoga zapisa blues glazbe, a onda sam od jednog američkog kolege čuo jednu rečenicu koja mi se strašno dopala. Pripisuju je, inače, velikanu crnog urbanog bluesa, B. B. Kingu, i glasi: ‘Kada bi čovjek stavio u jednu ruku sve ono što je htio u životu i zamišljao da će on biti, a u drugu sve ono što njegov život odista jest, onda se taj prostor između ruku može zvati bluesom.’ Slično je i s našim Motovunom i festivalom, jer oni pokrivaju to polje što je kultura Hrvatske, primjerice, htjela, a što zapravo jest i pokušava pokriti to polje, biti bliži tom nekom snu a dalje od jave. Jer, blues nije samo pjevanje i pričanje nekih tužnih priča, a i Motovun film festival pokušava veselo pričati svoje tužne priče. Pametnima je i B. B. King dostatan, a one druge ionako niti ovo, niti film, niti kultura, niti ma što drugo bitno zbiljski u životu ne interesira…«

Podijeli

Tweet