Proširena hrvatska jurisdikcija na Jadranu
Hrvatski sabor donio je odluku o proglašenju zaštićenoga ekološko-ribolovnog pojasa u Jadranu, čija će primjena početi za 12 mjeseci.
Sabor je time, uz neznatne izmjene i nakon cjelodnevne rasprave, prihvatio prijed-log Vlade premijera Ivice Račana da se upravo na taj način proširi hrvatska jurisdikcija na Jadranu.
Za takav prijedlog glasovalo je 70 koalicijskih zastupnika, dok su protiv bila 44 oporbena.
Sabor je proglasio sadržaje »isključivoga gospodarskog pojasa koji se odnose na suverena prava istraživanja i iskorištavanja, očuvanja i gospodarenja živim prirodnim bogatstvima voda izvan vanjske granice teritorijalnog mora, te jurisdikciju glede znanstvenog istraživanja mora i zaštite i očuvanja morskog okoliša«.
Ne dirajući u suverena prava i jurisdikciju Hrvatske, zaštićeni ekološko-ribolovni pojas ostaje morski prostor u kojem sve države uživaju međunarodnim pravom zajamčene slobode plovidbe, preleta, polaganja podmorskih kablova i cjevovoda i druge međunarodnopravno dopuštene uporabe mora.
Taj pojas obuhvaća morski prostor od vanjske granice teritorijalnog mora u smjeru pučine do njegove vanjske granice dopuštene općim međunarodnim pravom koje će se utvrditi međunarodnim ugovorima o razgraničenju s državama čije obale leže sučelice ili bočno u odnosu na hrvatsku obalu.
Do sklapanja tih ugovora vanjska granica ekološko-ribolovnog pojasa privremeno će ići crtom razgraničenja epikontinentalnog pojasa uspostavljenog 1968. između bivše SFRJ i Italije.
Kod bočnog razgraničenja vanjska granica će slijediti crtu u smjeru prema privremenoj crti razgraničenja teritorijalnih mora, kako je utvrđeno Protokolom o privremenom režimu uz južnu granicu između Hrvatske i SCG iz 2001.
Oporbeni zastupnici nisu skrivali ogorčenost odlukom Sabora da proglasi zaštićeni ekološko-ribolovni pojas umjesto isključivoga gospodarskog.
Slovenski predsjednik Janez Drnovšek izrazio je žaljenje zbog prijedloga Vlade RH i Sabora o jednostranom proglašenju zaštićenog ekološko-ribolovnog pojasa u međunarodnim vodama Jadrana. »Dogovaranje mora biti jedini model rješavanja odnosa između država, a sporazumno i uvažavajući interese svih strana, a ne jednostranim potezima, treba riješiti i ekološko-ribolovnu zaštitu Jadrana«, navodi se u Drnovšekovu priopćenju te podsjeća da je u takvom tonu protekao i zadnji njegov susret s predsjednikom Hrvatske Stjepanom Mesićem na Ohridu.
Predsjednik Europske komisije Romano Prodi izjavio je u Rimu kako nije očekivao da će Hrvatska proglasiti ekološko-ribolovnu zonu u Jadranu. »Nisam očekivao da će Hrvatska učiniti takav potez jer nije u duhu europske politike«, rekao je Prodi o hrvatskoj odluci o proglašenju ekološko-ribolovne zone.
Prodi je najavio kako bi se do konca studenoga trebao sastati s predstavnicima jadranskih i okolnih država kako bi se našlo rješenje za nastalu situaciju. g