Hrvatski štand na Beogradskom sajmu knjiga
Kao i protekle godine u ovo vrijeme i na ovogodišnjem tradicionalnom Beogradskom sajmu knjiga posjetitelji će moći razgledati štand posvećen nacionalnim manjinama u SCG, točnije u Vojvodini. Vidno mjesto i ove će, poput protekle godine zauzimati hrvatska naklada, a u svezi Dana hrvatske knjige i naklade i, uopće predstavljanja hrvatske spisateljske i nakladničke djelatnosti na spomenutom odjelu sajma najbitniju ulogu u organiziranju i prezentaciji istih ima Katarina Čeliković, koja nam je glede toga izjavila: »Po prvi puta će javno na sajmu knjiga u Beogradu ove godine biti organiziran Dan hrvatske knjige, na štandu nacionalnih manjina. Bilo je toga i na minulom beogradskom sajmu, ali ovo je sada oficijalno i javno i organizirano, i to je bitna razlika. Ovom ćemo se prigodom predstaviti s najnovijom produkcijom: biti će izložene knjige tiskane i objavljene u posljednjih nekoliko godina, i to u nakladi svih hrvatskih institucija. Istaknula bih tu knjige Jasne Melvinger, Milovana Mikovića-tek izašla iz tiska »Ponad žita nebo«, Petka Vojnića Purčara, Zvonka Sarića, zbornik »Lira naiva 2003.«, knjige Tomislava Žigmanova, knjiga o umjetnosti u tehnici slame, pa naša zvučna edicija s bajkama Balinta Vujkova, te CD s tekstom »Avaških godina« Milovana Mikovića, i tako dalje… Uz to, tražili smo i dobili odobrenje za posebnu konferenciju za tisak ove godine. Glavni organizator, gospođa Ileana Ursu, iz pokrajinskog odjela nadležnog za štand nacionalnih manjina, sve je to pripremila za četvrtak, 23. ovoga mjeseca, a sve vrijeme održavanja sajma, vrtjet će se spot s tekstom na video-bimu o hrvatskom izdavaštvu, koji predstavlja vidan pomak na ranije godine. Predstavljamo se kao zajednica koja ima dugu i kontinuiranu povijest i tok naklade, premda je to uvijek nekako zanemarivano i premda smo mi tek nedavno i oficijalno priznati kao nacionalna manjina u domicilnoj državi. Što se matične države tiče, na žalost, budući da sam dugo u toku cijele priče, moram zamijetiti da smo marginalizirani, i kao kultura, i kao nakladnici, i uopće. Jedva da su nas pomogli glede ove prezentacije. Nisu uopće, ruku na srce. S tim u svezi želim još istaknuti i to da je jedan od naših najvažnijih zadataka, prioriteta, rad na praktičnoj primjeni odluke pokrajinske Skupštine da se osniva i nakladni odjel pri NIU »Hrvatska riječ«, te tako dobivamo još jednog respekta vrijednog izdavača i mogućnost novih naslova iz svih žanrova spisateljstva. I, na koncu, namjera nam je uspostaviti što bliskije odnose s nakladnicima iz matične nam države, Republike Hrvatske.«
R. G. T.