Arhiv tekstova
Podrška projektu integracije podijeljene zajednice
Poslije devet mjeseci rada, »Hrvatska riječ« je nakon brojnih predstavljanja po Vojvodini, Beogradu i Pečuhu, 21. listopada predstavljena javnosti i visokim dužnosnicima Republike Hrvatske. Tom prigodom službeni su predstavnici RH iskazali svoju nedvojbenu podršku ovom značajnom medijskom projektu i potvrdili nužnost sustavne potpore jedinom tjedniku na hrvatskom jeziku u Srbiji i Crnoj Gori.
Tijekom dvodnevna boravka u Zagrebu izaslanstvo u sastavu: predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća mr. Josip Ivanović, članovi Upravnog odbora »Hrvatske riječi« mr. Mato Groznica, Tomislav Žigmanov, Kalman Kuntić, te direktor i v. d. urednik »Hrvatske riječi« Zvonimir Perušić, bilo je na razgovorima na Pantovčaku kod predsjednika Republike Hrvatske Stjepana Mesića, zatim kod predsjednika Hrvatskog sabora Zlatka Tomčića, predsjednika saborskog Odbora za ljudska prava i nacionalne manjine Furia Radina, te potpredsjednice Hrvatske demokratske zajednice Jadranke Kosor.
PROMOCIJA LISTA U HMI: U prepunoj velikoj dvorani Hrvatske matice iseljenika u Zagrebu 21. listopada predstavljanje »Hrvatske riječi« otpočelo je uvodnim izlaganjem predsjednika Udruge za potporu bačkim Hrvatima u Zagrebu Nace Zelića koji je nazočne upoznao s novinama koje su bački Hrvati tiskali prije obnovljene »Hrvatske riječi«. Napomenuo je kako su prema bibliografiji Ivana Kujundžića u hrvatskoj zajednici u Bačkoj današnjoj »Hrvatskoj riječi« prethodile 43 novine i časopisa koji su uglavnom bili kratkoga vijeka, spominjući tako listove od »Bunjevačko-šokačkih novina«, »Nevena«, »Klasja naših ravni«, do »Žiga«, »Glasa ravnice« i drugih.
Predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća mr. Josip Ivanović je u svojemu izlaganju istaknuo kako su ovu godinu u hrvatskoj zajednici u Vojvodini obilježila dva bitna datuma i događaja, 25. siječnja kada je konstituirano HNV i 31. siječnja kada je iz tiska izašao prvi broj »Hrvatske riječi«. Ivanović je rekao kako kao predsjednik HNV smatra osobito važnim podržati ovaj medijski projekt jer je on važan zbog vrlo složenih odnosa u zajednici vojvođanskih Hrvata te predstavlja komunikacijski kanal za razmjenu različitih, prije svega, političkih gledišta. Zaključio je kako je za premošćivanje podjela u zajednici u smislu izjašnjavanja nacionalne pripadnosti veoma važno da se u zajednici osjeti kako Republika Hrvatska sustavno pomaže hrvatske organizacije i stoji iza njih, pa tako i iza »Hrvatske riječi«.
Pokrajinski zastupnik Kalman Kuntić je na predstavljanju govorio o političkim pripremama za osnivanje Novinsko izdavačke ustanove »Hrvatska riječ«, napominjući okupljenim Zagrepčanima kako je ovo prvi puta da država financira list na hrvatskom jeziku te da su se preduvjeti za njegovo pokretanje ostvarili tek poslije 2000. godine iako su inicijative postojale i ranije. Obavijestio je i okupljene kako će osnivačka prava krajem godine biti prenijeta sa Skupštine Autonomne Pokrajine Vojvodine na Hrvatsko nacionalno vijeće, dok će se list i dalje financirati sredstvima Pokrajine.
Direktor i v. d. urednik »Hrvatske riječi« Zvonimir Perušić je iskazao zadovoljstvo što je u zajednici vojvođanskih Hrvata pronađen konsenzus po pitanju ekipe koja sprovodi ovaj medijski projekt u život. Govorio je o financiranju lista napominjući kako se tek očekuje sustavno financiranje i od strane Republike Hrvatske. Najavio je da se od Novinsko izdavačke kuće »Hrvatska riječ«, ukoliko to sredstva omoguće, može očekivati skori izlazak prvog broja dječjeg lista, zatim da je u planu pokretanje časopisa za znanost, kulturu i umjetnost, te objavljivanje knjiga vojvođanskih Hrvata.
U raspravi koja je potom uslijedila nekoliko Zagrepčana koji su podrijetlom iz SCG iskazali su svoje zadovoljstvo što zahvaljujući »Hrvatskoj riječi« mogu na neki način živjeti sa zajednicom iz koje su otišli. U više navrata je spomenuto kako ovaj list ima puno značajniju ulogu od samog informiranja, te da je vrlo značajan u obrani od asimilacije i da stoga zaslužuje bezuvjetnu podršku i vojvođanskih Hrvata i matične domovine Republike Hrvatske.
SUSRET NA PANTOVČAKU: Predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić primio je izaslanstvo »Hrvatske riječi« u svojemu uredu na Pantovčaku dan ranije, 20. listopada. Predsjednik HNV-a mr. Josip Ivanović tom je prigodom govorio o značaju jedinog tjednika na hrvatskom jeziku u Srbiji i Crnoj Gori, prije svega kroz ulogu integracije hrvatske zajednice koja je vidno podijeljena, kako politički, tako i po pitanju samoopredjeljivanja. Potpredsjednik HNV-a mr. Mato Groznica je rekao kako su vrlo važni mediji u Hrvatskoj koji prate život Hrvata u dijaspori, ali da je još važnije postojanje vlastitih medija na hrvatskom koji trebaju iskoristiti povoljnije okolnosti u svojemu okruženju. Pokrajinski zastupnik Kalman Kuntić je govorio o povijesti medija na hrvatskom u Vojvodini, te istaknuo kako nije bilo problema oko podrške i izglasavanja osnivanja Novinsko izdavačke ustanove »Hrvatska riječ« u Skupštini Autonomne Pokrajine Vojvodine. Direktor Zvonimir Pešurić je pozdravio Stjepana Mesića u ime svih uposlenih i vanjskih suradnika lista, govorio o financiranju lista spomenuvši i prvu financijsku pomoć Hrvatske dobivenu na Natječaju Vlade Republike Hrvatske.
»Nacionalne manjine moraju imati svoju poziciju u europskom standardu i mora ih se štititi. Ja podržavam vaš pothvat da u svojoj zemlji u komunikaciji s drugima stvarate svoju poziciju. Mi Srbe pozivamo da se vrate u Hrvatsku, jer smatramo da su prevareni. Zalažemo se za ulazak Hrvatske u Europsku uniju, ali također želimo da u nju bude primljena i Srbija i Crna Gora jer su nam vrlo važni stabilni susjedi koji poštuju europske standarde, jer će to i nama koristiti«, rekao je Mesić o aktualnom političkom stanju te dodao: »U svojoj tiskovini borite se za europski pristup. Ne može se polaziti od toga da se brani svoja manjina a osvaja tuđ teritorij. Isplati se boriti za ulazak u Europsku uniju, a nacionalne manjine će povezivati narode i države u njoj. Ovo što vi radite u ‘Hrvatskoj riječi’ veliki je pothvat u korist zbližavanja hrvatskog korpusa na vašem prostoru«, zaključio je predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić.
U razgovoru su iznijete i glavne potrebe »Hrvatske riječi« kao što su tečajevi za uposlene novinare i tehničko osoblje, pomoć u tehničkoj opremi, uspostavljanje suradnje s medijskim kućama u Hrvatskoj, te uspostavljanje dogovora s hrvatskim tvrtkama koje imaju predstavništva u SCG da se i reklamiraju u jedinom tjedniku na hrvatskom jeziku. Predsjednik Mesić je zamolio predstavnike Novinsko izdavačke ustanove da mu u pismenoj formi dostave svoje potrebe a da će se on osobno založiti da se što je moguće više od toga i ostvari. Tom prigodom direktor NIU Zvonimir Perušić uručio je predsjedniku RH ukoričena sva do sada objavljena izdanja »Hrvatske riječi« i druge prigodne darove. Poslije susreta, Stjepan Mesić je izaslanstvo zadržao na ručku na Pantovčaku.
KOD PREDSJEDNIKA SABORA: Dio izaslanstva »Hrvatske riječi« primio je i predsjednik Hrvatskog sabora Zlatko Tomčić s kojim je, između ostalog, tom prigodom napravljen intervju koji ćemo donijeti u sljedećem broju našega lista.
Zlatko Tomčić je u razgovoru ukazao na dobro poznavanje okolnosti u kojima žive vojvođanski Hrvati, te raskola i podjela koji također karakteriziraju ovu manjinsku zajednicu u SCG. Upoznat s uređivačkom politikom, financiranjem i ustrojstvom »Hrvatske riječi«, predsjednik Sabora je potvrdio za ubuduće pretplatu na 20 primjeraka ovoga lista kako bi se intenzivnije mogla pratiti događanja u ovoj manjinskoj zajednici, a sve u okviru njegove podrške »ovako značajnom listu«. I njemu su također darivana ukoričena sva dosadašnja izdanja »Hrvatske riječi« i drugi darovi, dok je Tomčić gostima uručio tri sveska knjige o povijesti Hrvatskog sabora.
Tomčić je kao predsjednik Hrvatske seljačke stranke rekao kako je njegova stranka zainteresirana i kako će se zalagati da i Hrvati iz SCG i Bosne i Hercegovine imaju svoje zastupnike u Hrvatskom saboru, no da je to ostvarivo ukoliko bi nositelja liste, recimo u Vojvodini, podržalo na glasovanju 15.000 Hrvata koji su hrvatski državljani. O mogućnosti realiziranja ovakve ponude i inicijative će se još pregovarati s predstavnicima hrvatske zajednice iz Vojvodine. g
