Arhiv tekstova
Najposjećeniji sajam do sada
U utorak, u kasnim večernjim satima, 28. listopada u Beogradu završen je do sada uvjerljivo najposjećeniji Sajam knjiga, koji je prvotno trebao trajati od 21. do 27. listopada, ali je zbog odista ogromnog interesiranja publike produljen i na utorak, na opće zadovoljstvo organizatora i posjetitelja kao i mnogobrojnih uvaženih gostiju iz domicilne nam, matične i mnogih zemalja iz inozemstva. Posebno je zanimljiv bio minuli vikend, kada je na Sajmu, poglavito u halama 1 i 14, vrilo kao u košnici, a svaki dan su održavane razne promocije, konferencije za tisak, druženja inozemnih i domaćih pisaca što međusobno što s publikom i čitateljstvom.
Bilo je mnogo propratnih programa, a za naše čitatelje je svakako najzanimljivije istaći uspješno predstavljanje nakladništva i uopće aktivnosti hrvatske nacionalne manjine u Srbiji, odnosno Vojvodini, nakon koje je usljedila i konferencija za tisak, a sve to na štandu za književnost i nakladu nacionalnih manjina, koji drugi put u dvije godine, što se hrvatskog nacionalnog korpusa tiče, na Sajmu postavlja i organizira pokrajinsko Tajništvo za kulturu i obrazovanje. Skoro tradicionalno već jedno desetljeće na Međunarodnom sajmu knjiga u Beogradu, ali i od nedavno na Salonu knjiga u Novom Sadu Izvršno vijeće AP Vojvodine preko Tajništva za kulturu i obrazovanje te Tajništva za nacionalne manjine, upravu i propise, organizira štand nakladničke djelatnosti na jezicima nacionalnih manjina. Na ovogodišnjem Sajmu su ovi nakladnici bili predstavljeni na štandu u hali 14. Bili su okupljeni svi oni nakladnici koji se, s obzirom na relativno skromnu produkciju i cijene izlaganja ne bi mogli predstaviti samostalno zainteresiranim čitateljima. Tako je i ove godine bila zastupljena izdavačka produkcija na hrvatskom, rumunjskom, slovačkom, mađarskom, rusinskom i romskom jeziku, te tako i nakladništvo spomenutih manjina, u našem slučaju djela objavljenih mahom u okviru Hrvatske čitaonice, ali i inih institucija i nakladnika koji objavljuju hrvatske autore s ovih prostora. Valja spomenuti i izdanja što ih objavljuju društva za jezike organizirana u okviru Zavoda za kulturu Vojvodine. Spomenuti udruženi nakladnici predstavili su se s oko sedamdeset novih naslova, a bilo je tu i retrospektivne izložbe značajni(ji)h izdanja od ranijih godina.
Svakako u tom kontekstu treba spomenuti i veliku antologiju poezije svih nacionalnih manjina u SCG koja je, u nakladi privatne izdavačke kuće »Arka« iz Smedereva, tiskana ove godine, a na čijim stranicama u dva toma možemo pročitati izdanja autora iz svih manjina, kao i male, zasebne knjige, koje prate poeziju nacionalnih manjina ovih prostora od polovice minulog stoljeća do danas.
Ove je godine počasni gost Sajma bila Kanada, ali su bili nazočni i predstavnici naklade i književnosti, izlagači iz Hrvatske, BiH, Makedonije, Norveške, Španjolske, Francuske, Engleske (iz koje je bilo prisutno čak 49 izlagača), Bugarske, Poljske, Slovačke, Grčke i Mađarske. Među uglednim gostima bila su i takva spisateljska imena kakva su primjerice: György Konrád (Mađarska), Vedrana Rudan (Hrvatska), Frenk Cunningham i Naim Kattan (Kanada), David Toscana (Mexico), Aamos Oz (Izrael) i mnogi drugi. Što se štandova iz matične države tiče, najveće je tiskanje vladalo, kada su hrvatski nakladnici u pitanju, na štandu Školske knjige iz Zagreba, u Hali 1 (mada je postojao i štand u hali za inozemne nakladnike, hali 14.). Kako su nas obavijestili na ovom štandu, ove su godine došli s 1.400 naslova, te su stoga neke knjige morali poredati po podu(!). Uopće su se hrvatski štandovi (Demetra, IK Golden Marketing, Medicinska naklada, SKD Prosvjeta, AGM) koncentrirali u boku spomenute hale 14. te se tu našao i štand IK Dušević i Kešovnik iz Rijeke, čiji su nam ljubazni domaćini priopćili kako sva izdanja prodaju s popustom od cijelih 40 posto u odnosu na hrvatske cijene, premda je i to, za ovdašnje kupce, preskupo. R. G. T.
