HDZ nudi koaliciju DSHV-u
SUBOTICA – Prošlog petka, 24. listopada, u sjedištu DSHV-a održan je sastanak čelništva DSHV-a i predstavnika HDZ-a Petra Čobankovića, člana Predsjedništva Hrvatske demokratske zajednice i predsjednika županijskog odbora HDZ-a Vukovarsko-srijemske županije. Do sastanka je došlo na inicijativu HDZ-a, a u svezi s predstojećim izborima u Hrvatskoj, konkretno, za 11 izbornu jedinicu koju čine Hrvati u dijaspori. »Želja nam je bila da sa srodnom strankom, kakvom držimo DSHV, i najjačom strankom koja okuplja Hrvate na prostoru Vojvodine, uspostavimo kontakt, da vidimo postoji li u DSHV-u interes za zajednički nastup na predstojećim izborima, » rekao je Čobanković nakon sastanka.
Prema riječima Petra Kuntića, v. d. predsjednika DSHV-a, »Čobanković je došao ponuditi jedan vid partnerstva za izbore u našoj matičnoj državi. Glasovati mogu oni koji imaju hrvatsku domovnicu. Na listi za dijasporu bit će 14 kandidata i svakako će najveći utjecaj imati Hrvati iz BiH, Njemačke i Kanade, ali mislimo, ako se dobro organiziramo i ako na izbore izađe veći broj Hrvata iz SCG glasovati za svog zastupnika u Hrvatskom saboru, i naš utjecaj će biti razmjerno veći. Glasovanje će biti organizirano i 22. i 23. studenog i nadamo se da će oni koji imaju hrvatska dokumenta doći i dati svoj glas za listu dijaspore. Glasovanje se odvija u Veleposlanstvu RH u Beogradu i u Generalnom konzulatu RH u Subotici«.
REDEFINIRANJE ODNOSA: U kontekstu prvih koraka ka uspostavi partnerstva na predstojećim izborima Čobanković je istakao kako HDZ želi redefiniranje odnosa između dviju stranaka, i upoznao je sve nazočne članove i čelništvo DSHV-a s trenutnom situacijom i političkom orijentacijom HDZ-a. »Hrvatska demokratska zajednica od 2000. godine prošla je put u oporbi koji držim da nije bio uzaludan, nego da smo u tom periodu uspjeli profilirati i konsolidirati stranku, da smo se, slobodno mogu kazati, i očistili onoga dijela koji nam nije bio na čast nego dapače zbog kojeg smo trpjeli i određene udarce. HDZ je demokratska stranka okrenuta prema Europi, ne patimo ni od kakve fobije od Europe i ravnopravna smo članica Europskih pučkih stranaka. Na koncu, sudjelujemo i kao promatrači u radu pojedinih odbora Europskog parlamenta koji čine Europske pučke stranke«.
Poseban akcent u izlaganju Čobankovića, ali i u kasnijim pitanjima nazočnih, odnosio se na pitanje dosadašnje politike matične države Republike Hrvatske prema Hrvatima u Vojvodini. Čobanković je iznio da u HDZ-u postoji želja za redefiniranjem njihove politike prema Hrvatima u Vojvodini, i rekao da »želimo pokazati kako je naša želja da Hrvati ostanu na onim prostorima gdje su i bili, da nam nije interes da svi Hrvati dođu u Hrvatsku, već da kroz bilateralne odnose nastojimo izboriti status Hrvata analogan statusu pripadnika srpske nacionalne manjine u Hrvatskoj. U svezi egzistencijalnih pitanja Hrvata u SCG držimo da bi mi kao matična država mogli biti ti koji bi poticali suradnju s Hrvatima u Vojvodini u smislu pomoći, kroz otvaranje predstavništava hrvatskih tvrtki na prostorima gdje prebivaju Hrvati i da se odatle širi mreža za kompletnu državu SCG. Mislimo da je to jedan od načina kako možemo i ekonomski ojačati pripadnike hrvatske nacionalne manjine na ovim prostorima, uz određene i druge oblike gospodarske suradnje s našim županijama koje su relativno blizu, u gospodarstvu slične i gdje je poljoprivreda jedna od dominantnih djelatnosti. Ako uspijemo doći na vlast, nastojati ćemo te odnose redefinirati i kroz službenu državnu politiku«, obećao je Čobanković. »Ja sam izuzetno zadovoljan što je ovo primljeno na srdačan način, što smo se uspjeli dogovoriti i držim da je ovo bio preliminarni dogovor da ćemo nastaviti razgovore i da ćemo donijeti konkretne odluke, ali mi je izuzetno drago da sam naišao na razumijevanje i da slobodno mogu kazati kako ćemo na ove izbore ići kao partneri. Ne očekujemo da će se ovdje prelomiti pitanje tko će u Hrvatskoj obnašati vlast, ali držimo da je ovo jedan lijep početak za našu daljnju stranačku suradnju za sada, a poslije i za suradnju i za drukčiji odnos izvršne vlasti, kada budemo mi obnašali izvršnu vlast u Republici Hrvatskoj«.
Petar Kuntić je na kraju istaknuo »da se ne bi trebalo više bojati kada se dolazi glasovati u Konzulat, jer je situacija u odnosu na protekli period izmijenjena, pogotovo što će i Srpska demokratska stranka imati svoju listu za dijasporu, i također će svoje glasovanje obaviti u Konzulatu ili Veleposlanstvu. Mi se nadamo da ćemo zajedno s Hrvatskom demokratskom zajednicom pobijediti na listi za dijasporu i da će i naš gost biti u budućoj Vladi. Ako i ne bude sve tako, dogovorili smo se da ćemo sve ove probleme koje su članovi DSHV-a iznijeli, a koji tište Hrvate na ovom području, polako početi i moći rješavati uz potporu nove hrvatske Vlade. Prvenstveno tu mislimo na gospodarsku, kulturnu i svaku drugu suradnju s našom matičnom državom, Republikom Hrvatskom«.
J. Dulić