Status nezadovoljavajući, budućnost neizvjesna
Stanje u sferi »elektronskog« informiranja u Vojvodini u segmentu manjinskih medija u velikoj mjeri vezano je za sudbinu tih istih medija na srpskom jeziku. U većini slučajeva TV programi ili radijske stanice na jezicima manjina formirani su istodobno s osnivanjem tih medija na srpskom jeziku, kao dio tada aktualne politike koja je manjinska pitanja rješavala »po ključu«. Tako su u okviru Radija i Televizije Novi Sad osnovane i redakcije na mađarskom, rumunjskom, rusinskom i slovačkom jeziku, koje i danas postoje i prave programe na tim jezicima. Problem, međutim, već od samog osnivanja – i to u gotovo svim manjinskim zajednicama – bio je i ostao nedostatak kadrova, te programe rade uglavnom mnogo manje ekipe, nego što iziskuju potrebe i nego što je to slučaj s većinskim medijem. Nakon raspada SFRJ, tijekom devedesetih, i posebno nakon bombardiranja ovoj problematici se pristupa restrikcijski, te se smanjuju i broj uposlenih i broj programskih sati.
Razvijanje privatne medijske sfere otvorilo je prostor i za posebne manjinske elektronske medije, što je u određenoj mjeri poboljšalo medijsku sliku. Danas ukupno 22 lokalne radio-stanice u Pokrajini emitiraju program na najmanje dva jezika, ali je to, po ocjeni analitičara, ipak nedovoljno da bi se zadovoljile potrebe za kvalitetnim informiranjem na jezicima manjinskih naroda na tlu Vojvodine.
MAĐARSKI MEDIJI: U okviru Radio-televizije Novi Sad, koja je prvi osnivač svih manjinskih elektronskih medija, radijski i televizijski program na mađarskom jeziku ima najrazvijeniju strukturu, uz najprofesionalnije kadrove. Međutim, ni tu situacija nije na razini potrebnog, te čitav cjelodnevni program u kontinuitetu realizira ekipa od tridesetak novinara i urednika. Osim tog centralnog medija na RTV NS, na teritoriju Vojvodine emitira se i dosta radijskih programa s lokalnih radio-stanica u više gradova Pokrajine, ali za sada ne postoji niti jedna televizijska stanica.
RUMUNJSKI MEDIJI: U posebno lošoj poziciji u okviru RTS Novi Sad nalazi se uredništvo programa na rumunjskom jeziku. Radijska shema je skraćena, i podijeljena u četiri segmenta, dok su kadrovi konstantan problem. Tome se može dodati i slaba čujnost programa, problem s regionalnom radio-stanicom s teritorije Rumunjske, koja ima neprimjereno jak signal koji potire ionako slab signal ovdašnjih emitera. Krajnji rezultat je niska razina opće kvalitete programa na ovom jeziku.
Općinski radio u Vršcu je uz to, nakon privatizacije, ukinuo program na rumunjskom jeziku, a zbog nedostatka kadrova to isto se događa i s Radio Alibunarom. Za sada na teritoriju Vojvodine, ne računajući spomenute dvije, postoji ukupno sedam općinskih i privatnih radijskih stanica koje emitiraju programe na rumunjskom. Što se televizije tiče, osim TV Novi Sad, ne postoji nijedna TV stanica koja proizvodi program na rumunjskom.
RUSINSKI MEDIJI: Redoviti radio program na ovom manjinskom jeziku osigurava Radio Novi Sad, u ukupnom trajanju od tri sata dnevno u kontinuitetu, uz još nekoliko lokalnih radiopostaja, koje također emitiraju emisije na rusinskom. Kadrovski problemi u elektronskim medijima su posebno izraženi kod ove nacionalne zajednice, čija su radijska i TV uredništva veoma malobrojna, te se čitav televizijski program svodi na desetak minuta vijesti, tjedni TV magazin od pol sata i jednu mjesečnu emisiju od ukupno dva sata trajanja. Privatnih elektronskih (a također ni pisanih) medija na rusinskom jeziku nema, niti postoji suradnja s drugima, što bi također moglo biti rješenje za sastavljanje programa.
SLOVAČKI MEDIJI: Elektronski mediji na slovačkom jeziku su u samo neznatno boljoj poziciji u odnosu na rusinske, mada je i ta ponuda relativno skromna. Radijski program u okviru Televizije Novi Sad je skraćen u odnosu na raniji od prije desetak godina, i emitira se u tri segmenta, a radijski signal također nije odgovarajuće jačine, što čini program nedostupnim za dio populacije. Televizijski program se emitira u trajanju od 2,5 sata u okviru Televizije Novi Sad i ne može se pratiti na cijelom teritoriju Vojvodine – nema ga u jugoistočnom Banatu i dijelovima Srijema. Uz državnu, postoji još i privatna lokalna televizija u Bačkom Petrovcu, koja emitira program na slovačkom.
ROMSKI MEDIJI: Čisto romskih elektronskih medija u Vojvodini nema, ali u više lokalnih radiopostaja emitira se program na ovom jeziku. Radio Novi Sad svakodnevno daje program na romskom jeziku u trajanju od 2,5 sata. Regionalni Radio 021 u okviru programa »Multiradio« ima omladinsku romsku ekipu koja uređuje blok emisiju na romskom. Također, odnedavno se emitira i televizijski program za Rome na Televiziji Novi Sad. Strukturalno i vremenski promatrano, romska zajednica u Vojvodina ima relativno zadovoljavajuće informiranje na materinskom jeziku. Međutim, ova zajednica ima u stvari najveći problem s kadrovima, zbog čega europske organizacije, koje se bave medijima u zemljama tranzicije, najviše potpore pružaju obrazovanju medijskih kadrova upravo romske populacije.
Kao osnovni i zajednički problem svih elektronskih medija na manjinskim jezicima pojavljuje se već spomenuti nedostatak odgovarajućih školovanih kadrova, prije svega školovanih novinara, što se odražava i na kvalitetu pripremljenih programa. Stoga je i preporuka mnogih nevladinih organizacija koje se bave ovom problematikom, posebno predstavnika Europe, da se potiče profesionalizacija medijskog kadra u svim manjinskim zajednicama. Također, ne manje značaj je i problem »jezične kompetentnosti«, što važi za gotovo sve nacionalne zajednice. S obzirom na odvojenost od matične države, uporaba književnog govora je po pravilu problem za veliki dio manjinske populacije, za što rješenje može biti školovanje mladih medijskih kadrova u matičnim zemljama, ili pak gostovanje lektora iz tih zemalja. g