Arhiv tekstova
Biti većinski ili ne biti
Sudeći po onome što se događalo u Skupštini Vojvodine posljednjih nekoliko dana, izborni marketing je već počeo. Naravno, nitko ne tvrdi da su odluka o reuspostavljanju VANU ili Prijedlog zakona o denacionalizaciji u istom rangu s Prijedlogom zakona o himni i obilježju Vojvodine, niti hoće tvrditi da neka od ovih rješenja nisu potrebna ili suštinski važna za Vojvodinu, ali hoće tvrditi da svi oni zajedno nose veoma jasnu enervantnu poruku političkim protivnicima.
Dakle, ti politički protivnici, kao recimo vojvođanski SPS-ovac Bajatović, moraju se nervirati i najavljivati »stvaranje širokog fronta« u Vojvodini koji će, naravno, organizirati sam SPS, i koji će tako organiziran dovesti do prijevremenih izbora za vojvođanski parlament.
SNAGA OPORBENIH ZAHTJEVA: E, to bih baš volio vidjeti. Vidjeti kako netko, tko je praktično do jučer Vojvodinu obezvrijeđivao, a njene institucije ponižavao, kako takav netko sada pravi koaliciju kako bi osvojio mjesto u istim tim institucijama. Kako to gospodin Bajatović misli izazvati prijevremene izbore u Pokrajini nije baš najjasnije, kao što nije jasno ni gdje su nestali oni potpisi što su ih sakupljali čestiti »Miletićevci« za građansku inicijativu o prijevremenim izborima u Vojvodini.
Ali, kao što rekosmo na početku, o izborima razmišlja i vladajuća koalicija, ali reklo bi se ne o prijevremenim, već o redovitim što dospijevaju na jesen sljedeće godine. Prema izjavama nekih visokih skupštinskih funkcionara poput Aleksandra Kravića, aktualnog potpredsjednika Skupštine Vojvodine, do kraja zasjedanja vojvođanskog parlamenta moglo bi se dogoditi da se formira komisija za izradu prijedloga za izmjenama Odluke o izborima. Inače, Odluka o pokrajinskim izborima i uvjetima pod kojim će se odvijati isključivo je u nadležnosti ovog parlamenta. Ako 104 preostala DOS-ova zastupnika u vojvođanskoj Skupštini nemaju problem s prijevremenim izborima, mogli bi ga imati s određivanjem uvjeta za sljedeće pokrajinske izbore.
Odviše dobro je poznato kako je izborni sustav, po kojem su izabrani zastupnici iz sadašnjeg saziva, nastao kao bahata želja za lakim osvajanjem mandata stranke koja je na krilima populističkog zanosa imala potporu velikog broja vojvođanskih Srba. Poznato je i kako je taj većinski dvokružni sustav s tri kandidata u drugom krugu od strane tadašnje oporbe nazivan nakaradnim i »nokaut sistemom«, prilagođenim tadašnjoj stranci na vlasti, a tadašnja oporba je obećala da će ga mijenjati. I mijenjat će ga, ali prije je pitanje kako nego kada. Pomalo iznenađuje, ali ne mora čuditi što se već u startu mogu ocrtati suprotstavljene ideje o ovom pitanju.
TKO ĆE ODREĐIVATI PRAVILA: U nedavnoj izjavi novosadskom »Dnevniku« Aleksandar Kravić je rekao kako se u »vojvođanskom parlamentu trenutno najviše razmatra mogućnost jednokružnog većinskog sustava. Međutim, ima onih koji ukazuju da bi zbog specifične vojvođanske političko-kulturne strukture trebalo izabrati proporcionalni izborni sustav s niskim cenzusom, ili čak s mehanizmima pozitivnog diskriminiranja za nacionalne manjine. Većinski jednokružni sustav odgovarao bi krupnim igračima na vojvođanskoj političkoj sceni, ali bi ga mogli izdržati i SVM. Manje stranke, trenutno marginalizirani dijelovi DOS-a, a naročito sadašnja oporba, preferirat će uvijek proporcionalni sustav, i to po mogućnosti s cenzusom od jedan posto.
Ne treba biti babilonski prorok pa proniknuti u to koje će stranke odrediti pravila vojvođanskih parlamentarnih izbora. To su svakako one koje gospodare DOS-ovskom većinom u vojvođanskom parlamentu: DS, LSV i SVM.
Ali, odluka o uvjetima izborne utrke bit će prilično rječita. Odnosno, ona će pokazati bolje nego sve javne sondaže kako stoji rejting vlasti u Pokrajini. Zato ne treba sumnjati kako se s ovom odlukom neće žuriti i kako će ona pokraj političke dimenzije sadržati i matematičku. Vojvođansko biračko tijelo nije tako kompaktno kao što na prvi pogled može izgledati i ono ima svoje skrivene apstinentske potencijale, i svoje ćudljive tjedne. Zato polako ali sigurno treba pripremati teren za manevar zvan – ostati na vlasti. g
