Arhiv tekstova
HDZ je spreman za nove izazove
Za dr. Ivu Sanadera kaže se da je predvodnik nove desnice u Hrvatskoj. Nakon poraza HDZ-a na izborima 2000. godine na unutarstranačkom nadmetanju tijesno je pobijedio Ivića Pašalića, a nakon toga iz stranke odstranio, ili minimizirao njihov utjecaj, neke od viđenijih dužnosnika iz vremena dr. Franje Tuđmana.
Prema većini prognoza, desni i lijevi blok na izbore u Hrvatskoj izlazi s približno podjednakim šansama. Ukoliko bi desnica odnijela prevagu, novi hrvatski premijer bio bi dr. Ivo Sanader.
HR: Prošle su skoro četiri godine od odlaska HDZ-a s vlasti. Što se po Vašoj ocjeni u Hrvatskoj za ovo vrijeme promijenilo?
Promijenili su se prioriteti. Ono što su bili prioriteti 90-ih godina, a to je stvaranje samostalne države, stvaranje demokracije, slobodnog tržišta, te naposljetku obrana slobode, ostalo je iza nas. U ovom mirnodopskom vremenu nakon postignutih velikih državnih ciljeva prioriteti su nešto drugačiji. U Hrvatskoj treba osigurati dostojan i dostojanstven život svakom njezinom građaninu i uvesti je u euroatlantske integracije, tj. EU i NATO. Račanova Vlada, koja je u posljednje četiri godine vodila Hrvatsku, nije se snašla, nije znala odgovoriti izazovima vremena, a mnoge probleme je još dodatno produbila. Hrvatska je u krizi iz koje je moramo izvući.
HR: Koji su potezi koje bi nova Vlada najprije morala povući, kako bi se tranzicija odvijala brže i sveobuhvatnije, a za građane prihvatljivije?
Mi trebamo zasukati rukave već prvih sto dana nakon pobjede na izborima. Vlada će morati odmah napraviti i pripremiti plan rada s konkretnim i obvezujućim prijedlozima i mjerama koji će se provoditi u idućem četverogodišnjem mandatu. Na unutarnjem planu to znači usvojiti razvojno usmjeren državni proračun, povećati bruto društveni proizvod, žurno provesti reformu poreznog sustava, te smanjiti Vladu i uopće birokratski aparat. Ako jedna Njemačka ima svega 12 ministarstava, a 80 milijuna stanovnika, zašto bi Hrvatska imala dvadesetak ministarstava, a ima 4,5 milijuna stanovnika. Moraju se provesti reformski zahtjevi u području pravosuđa, ali isto tako zdravstva, obrazovanja, itd. Moramo vratiti dostojanstvo hrvatskom čovjeku i dostojanstvo hrvatskim braniteljima, bez kojih ne bi bilo slobodne Hrvatske.
HR: Za ove četiri godine funkcioniranja u oporbi HDZ se bitno promijenio, prije svega kadrovski. Kakva je razlika između sadašnjeg HDZ-a i onoga iz vremena bivšeg predsjednika Franje Tuđmana?
Točno ste rekli da se HDZ promijenio, ovo je sada obnovljeni HDZ, konsolidiran i pročišćen i spreman odgovoriti na izazove i potrebe vremena u kojem živimo. Ono što je, međutim, ostalo isto jest okosnica programa HDZ-a, a to je briga za zaštitu i promicanje državnih i nacionalnih interesa od čega HDZ neće i ne može odstupiti. To je bila i politika predsjednika Tuđmana. S druge strane, mi smo raščistili u HDZ-u s pojedincima i skupinama, koji su se HDZ-u prikrpili u vremenu naše vlasti samo radi ostvarenja vlastitih probitaka. Ti ljudi su nas koštali gubljenja ugleda, a na kraju i gubljenja izbora 3. siječnja 2000. godine. Nakon raščišćavanja i konsolidacije stranke, kao i njezine modernizacije po uzoru na sestrinske stranke, narodnjačke, demokršćanske i konzervativne u Europi i u svijetu, ugled HDZ-a vraćen je kako u domovini, tako i u međunarodnoj zajednici. Mi smo danas daleko najjača hrvatska politička stranke, stranka okupljanja, povezivanja, jasne i čvrste političke, socijalne i moralne vertikale, koja zastupa glavnu maticu hrvatskog narodnog i građanskog života, svih slojeva i regija. Birači nam daju potporu i uvjereni smo u našu izbornu pobjedu. I danas je HDZ spreman odgovoriti na izazove novog vremena.
HR: Kako vidite sadašnje stanje odnosa između država – Hrvatske i Srbije i Crne Gore?
Veseli me što mogu reći da se odnosi između Hrvatske i SCG razvijaju u pozitivnom pravcu, premda još ima otvorenih pitanja koja se moraju riješiti. Tu prije svega mislim na sudbine zatočenih i nestalih osoba i hrvatskih branitelja, međudržavnu granicu na Dunavu, pitanja sukcesije, vraćanja otetih umjetnina i arhiva, itd. Zalažem se za bržu normalizaciju odnosa sa Srbijom i Crnom Gorom i mislim da je sadašnja hrvatska Vlada u tom pogledu malo toga učinila. Mi prepoznajemo osobitu vrijednost u raznolikosti hrvatskog susjedstva i na toj činjenici želimo graditi razrađenu vanjsku politiku. Upravo političke, gospodarske i institucionalne razlike u našem susjedstvu potvrđuju da državni individualitet valja prihvaćati kao uporišnu točku u procesu izgradnje novih europskih integracija. Načelno, odnose sa susjednim državama, pa tako i sa SCG, želimo razvijati na načelima dobrosusjedstva, uzajamnog poštivanja suvereniteta, samostalnosti, teritorijalnog integriteta, ravnopravnosti i rješavanja otvorenih pitanja kroz izravne uzajamne pregovore. Sa Srbijom i Crnom Gorom bili smo susjedi i prije, upućeni smo u tom smislu jedni na druge, kao što smo upućeni i na naše mađarsko susjedstvo ili slovensko, i to ćemo znati vrednovati u našoj vanjskoj politici. Želimo Srbiju i Crnu Goru u Europskoj uniji i pružit ćemo punu potporu na tom putu, kao i ostale zemlje u ovom dijelu Europe. I siguran sam da što prije Hrvatska uđe u EU, da će to prije ući i Srbija i Crna Gora.
HR: U SCG-u živi prilično brojna hrvatska nacionalna zajednica. Koliko ste upoznati s njenim statusom, položajem i institucionalnom organiziranošću?
Imao sam više razgovora s predstavnicima hrvatske nacionalne zajednice iz Vojvodine, Beograda, Janjeva kao i one iz Boke Kotorske, i drago mi je da se u tom smislu u susjednoj državi stvari razvijaju na bolje. Hrvatska nacionalna zajednica priznata je u SCG, premda još nema neophodan status nacionalne manjine, a o toj priznatosti, njezinoj snazi i homogenosti mora ovisiti i njezin, nadam se, još povoljniji status u toj državi. Pitanje manjina jedno je od najosjetljivijih pitanja razvijenih demokracija. Mi smo u Hrvatskoj našim manjinama osigurali sve povlastice. Vjerujem da će i SCG znati odgovoriti prema hrvatskoj manjini na jednako tako zreo način u skladu s najvišim demokratskim standardima. Manjine moraju biti most suradnje među državama, a ne razdvajanja i problematiziranja. Uostalom, i Bokokotorski zaljev i Vojvodina nezamislivi su civilizacijski, kulturološki, pa i politički bez Hrvata koji žive u tim dijelovima susjedne države. Nacionalne manjine u Hrvatskoj tretiramo kao naše bogatstvo. Veselilo bi me taj isti odnos vidjeti i u drugim državama.
HR: Smatrate li da je briga Republike Hrvatske o hrvatskoj dijaspori općenito dovoljna?
Ako govorite o hrvatskom iseljeništvu, onda, na žalost, moram reći da je briga Republike Hrvatske za vrijeme Račanove Vlade bila znatno umanjena. Bolje reći, nije je uopće bilo. Iseljena Hrvatska jednako je zaslužna za stvaranje hrvatske slobode kao i domovinska Hrvatska. Mi smo zainteresirani za jačim sudjelovanjem hrvatske dijaspore u političkom, gospodarskom, kulturnom i institucionalnom životu Hrvatske. Hrvatska mora biti otvorena i za hrvatski kapital izvan granica Hrvatske i mora biti zainteresirana za poticanje povratka hrvatskog iseljeništva u maticu zemlju. Zajedništvo domovine i iseljene Hrvatske jedan je od stupova programa HDZ-a i dio rada buduće Vlade, koju će voditi HDZ, bit će koncentriran na olakšavanje poslovanja hrvatskog iseljeništva s maticom zemljom.
HR: Ovdje u Vojvodini može se čuti od pojedinih intelektualaca kako se Hrvati u SCG-u smatraju pomalo zapostavljenima od strane matične države, da se Hrvati u nekim drugim državama bolje kotiraju kad je pomoć Hrvatske u pitanju. Što mislite o takvim razmišljanjima?
Mislim da takva razmišljanja imaju uporišta, ali stoji i činjenica da suradnja mora biti obostrana. Isto tako stoji činjenica da pitanje nacionalnih manjina mora biti pitanje koje će se rješavati i u međudržavnim razgovorima. Već sam spomenuo tretiranje nacionalnih manjina u skladu s najvišim demokratskim standardima, ali vi znate sve što se događalo 90-ih godina, vi znate da je izvršna agresija na Hrvatsku, i u takvim uvjetima sigurno da je suradnja morala biti nešto drugačija, kad se tiče odnosa sa SCG-om, već i zbog sigurnosti Hrvata koji tu žive. Jasno je da je drukčija pak bila suradnja s hrvatskom nacionalnom manjinom u Mađarskoj, Austriji i drugim zemljama. No, to ćemo sigurno popraviti.
HR: Smatrate li da bi Vlada desnog centra bolje skrbila o hrvatskoj dijaspori u SCG-u?
Na to vaše pitanje moram reći da sadašnja Vlada koju vode ljevičari uopće u četiri godine nije pokazivala nikakvu skrb, ne samo prema hrvatskoj manjini u SCG-u, nego, kako sam već napomenuo, ni prema cjelokupnom hrvatskom iseljeništvu. Prema tome, buduća vlada desnog centra bit će i u tom pogledu puno bolja od aktualne.
HR: Kakav je, gledano iz Vašeg kuta, sadašnji položaj nacionalnih manjina u Hrvatskoj?
Hrvatska je usvojila Ustavni zakon o nacionalnim manjinama u prihvaćanju kojeg je HDZ odigrao ključnu ulogu. Taj Ustavni zakon, kao što znate, ocijenjen je najvišim ocjenama od strane svih međunarodnih promatrača i mislim da se o njemu može govoriti kao jednom dokumentu koji pokazuje visoko razvijenu demokratsku svijest hrvatskog društva i politike.
HR: Kakva su njihova prava u oblastima službene uporabe jezika, obrazovanja, informiranja i kulture?
Ustavni zakon Republike Hrvatske o pravima nacionalnih manjina jamči pripadnicima nacionalnih manjina služenje svojim jezikom i pismom, u privatnoj ili javnoj uporabi, te u službenoj uporabi. Također, odgoj i obrazovanje na pismu na kojem se služe, zatim uporabu svojih znamenja i simbola. Predviđena je također i kultura autonomija, održavanjem, razvojem i iskazivanjem vlastite kulture, te očuvanjem i zaštitom svojih kulturnih dobara i tradicije. Nacionalnim manjinama u Hrvatskoj, da još dodam, zajamčeno je sudjelovanje u javnom životu i upravljanje lokalnim poslovima putem vijeća i predstavnika nacionalnih manjina. To znači da nacionalne manjine imaju najviši stupanj prava koje poznaju suvremene demokracije.
HR: A kakva je njihova mogućnost sudjelovanja u političkom životu i ima li pozitivne diskriminacije kad su manjine u Hrvatskoj u pitanju?
Nacionalne manjine imaju svoje predstavnike u Hrvatskom saboru. Dakle, one mogu osnivati političke stranke i ostale udruge, pa tako npr. srpska nacionalna manjina je politički organizirana dijelom u Srpskoj narodnoj stranci, a dijelom u Srpskom demokratskom forumu, talijanska manjina u Talijanskoj uniji, itd. Na taj način sudjeluju kao politički subjekti u političkom životu. Pozitivna diskriminacija je zakonski regulirana i oživotvorena kroz cijeli korpus prava koja se ostvaruju u sferi kulturne autonomije i zajamčenog političkog predstavništva u izvršnoj, sudbenoj vlasti i upravljanju lokalnim poslovima.
HR: Mogu li nacionalne manjine izravno biti birane u Hrvatski sabor, ili njihovo sudjelovanje u parlamentarnom radu ovisi isključivo od uspjeha njihovih manjinskih stranaka?
Nacionalne manjine biraju kao zasebno izborno tijelo osam zastupnika u Hrvatski sabor i na taj način su njihovi predstavnici izravno birani u Hrvatski sabor, tako da sudjelovanje nacionalnih manjina u parlamentarnom radu uopće ne ovisi o uspjehu njihovih manjinskih stranaka.
HR: Jesu li, po Vašem mišljenju, hrvatska manjina u Srbiji i srpska manjina u Hrvatskoj most koji treba povezivati dvije države? Ili točnije, mogu li manjine u obje države odigrati i pozitivnu ulogu u razvoju odnosa Hrvatske i Srbije?
U sređenim i stabilnim dobrosusjedskim odnosima, manjine uvijek jesu most suradnje. Naravno, prošlost se ne treba zaboraviti, već i zbog toga da iz nje crpimo iskustva za budućnost i da znamo izbjeći sve ono što nas je u prošlosti dovodilo u neželjene situacije. Već sam rekao da se zalažem za punu i ubrzanu normalizaciju naše dvije države. Također sam već odgovorio kako smatram da je demokratski zrelo tretiranje nacionalnih manjina i najbolji zalog čvrstih dobrosusjedskih odnosa. U tom smislu želim vjerovati da su tendencije k asimilaciji, kojih smo bili svjedoci u Vojvodini i u Crnoj Gori podjelom Hrvata na Bunjevce, Šokce, itd., nepovratno ostale iza nas.
HR: Imate li u planu posjetiti neke od institucija hrvatske nacionalne manjine u SCG-u?
Velika mi je želja posjetiti Hrvate u Srijemu i Bačkoj i Hrvatsko nacionalno vijeće, kao i Hrvate u Tivtu i Kotoru – njihovu Bokeljsku mornaricu i Hrvatsko kulturno prosvjetno društvo »Napredak«. Drago mi je da je u Crnoj Gori zaživjela i Hrvatska građanska stranka. Ako ne budem u prilici to napraviti sada do 23. studenoga zbog prenatrpanog plana predizbornih aktivnosti, sigurno ću to učiniti u vremenu nakon naše pobjede na parlamentarnima izborima.
HR: I, na kraju, što biste poručili Hrvatima u SCG-u?
Želim poručiti Hrvatima u SCG-u da budu zainteresirani za parlamentarne izbore u Hrvatskoj. Naši ljudi imat će mogućnost glasovanja i ja ih pozivam da se odazovu masovno na izbore i da dadu svoj glas za bolju Hrvatsku, da dadu svoj glas programu koji u sebi sadrži, ne deklarativnu već osvjedočenu, skrb za hrvatske ljude bez obzira na mjesto njihova prebivališta. Želim ih pozvati da glasuju za HDZ, jer HDZ osjeća potrebe hrvatskih ljudi i neće iznevjeriti ili mimoići interese hrvatskih manjina u susjednim državama, pa tako i u SCG-u. g
