Arhiv tekstova

Manjine određuju pobjednika?

 Prema svim prijeizbornim anketama pred nama su najneizvjesniji izbori dosad. Prebrojavanja mogućih osvojenih zastupničkih mjesta upućuju na to da bi eventualna koalicija desnog centra mogla imati 71 ili 72 zastupnika, a moguća koalicija lijevog centra 68 ili 69 zastupnika. Naravno, te se procjene do izbora mogu i promijeniti.
    Takva malena razlika povećat će važnost izbora manjinskih zastupnika i zastupnika s liste za dijasporu. Naime, pomoću njih moći će se osigurati većina u Saboru i potpora vladi. Nacionalne manjine biraju osam zastupnika, pripadnici srpske manjine biraju tri, mađarske i talijanske po jednog, češke i slovačke jednog, albanske, bošnjačke, crnogorske, makedonske i slovenske jednog, a jednog zastupnika imat će pripadnici austrijske, bugarske, njemačke, poljske, romske, rumunjske, rusinske, ruske, turske, ukrajinske, vlaške i židovske nacionalne manjine. Manjinski bi zastupnici, ponove li se rezultati trećesiječanjskih izbora, mogli biti glasačka rezerva vladajuće koalicije.

MANJINE SE PRIKLANJAJU VEĆINI: Naime, od pet zastupnika manjina u nedavno raspuštenom sazivu Sabora dvojica su LS-ovci: Tibor Santon (zastupnik mađarske manjine) i Borislav Graljuk (zastupnik austrijske, njemačke, rusinske, ukrajinske i židovske manjine). Zdenka Čuhnil (zastupnica češke i slovačke manjine) članica je HSS-a. Zastupnik talijanske manjine Furio Radin formalno je nezavisni zastupnik, iznimno blizak IDS-u koji je, i nakon napuštanja Vlade sredinom 2001., u svakoj kritičnoj situaciji podupirao koaliciju. Budu li oni ponovno izabrani i dogovore li se SDP i HSS o koaliciji, oni bi vrlo vjerojatno poduprli tu koaliciju.
    Zastupnik srpske nacionalne manjine Milan Đukić (SNS) u prošlih se nekoliko godina posvađao gotovo sa svima i pitanje je kome će se (ako će se) nepredvidljivi Đukić, bude li izabran, prikloniti. Osvoji li Stanimirovićev i Pupovčev SDSS dva zastupnika na izborima za zastupnika srpske nacionalne manjine, može se očekivati da bi oni funkcionirali slično IDS-u nakon formalna izlaska iz koalicije.
    Međutim, kada je riječ o predstavnicima nacionalnih manjina ne treba zaboraviti da se oni često, veoma diskretno, priklanjaju većini, što je razumljivo ako se ima na umu da većina odlučuje o proračunu, a time i o financiranju potreba nacionalnih manjina. Takvo diskretno priklanjanje većini nije pravilo. Formira li se vlada desnog centra, teško se može očekivati od, primjerice, Radina, da će je poduprijeti.
    Prevagu bi mogli donijeti i zastupnici iz dijaspore. Dosad su to bili samo HDZ-ovi članovi. Na prošlim izborima izabrano je šest zastupnika dijaspore (Milan Kovač, Zdenka Babić Petričević, Ljubo Ćesić Rojs, Zdravka Bušić, Ante Beljo i Krunoslav Kordić). Zastupnici dijaspore biraju se s liste koja ima 14 kandidata, a koliko će ih biti izabrano ovisi o tome koliko će birača izaći na izbore u Hrvatskoj i u dijaspori. Njihov broj određuje tzv. nefiksna kvota.

VIŠE BIRALIŠTA, VIŠE GLASOVA: Konkretno, na prošlim je izborima na jednog izabranog zastupnika u Hrvatskoj bilo malo manje od 20 tisuća glasova. Na izbore u dijaspori izašlo je malo više od 120 tisuća birača. Broj izašlih birača dijeli se s potrebnim glasovima za jedan mandat i tako je na prošlim izborima izabrano šest zastupnika dijaspore. Međutim, pitanje je može li HDZ na ovim izborima računati da će osvojiti sve mandate (ma koliko ih bude) iz dijaspore.
    Naime, HB-HIP vrlo vjerojatno računa da će osvojiti pokoji mandat u dijaspori. Upitno je bi li se ti zastupnici priklonili ikojoj koaliciji. Nadalje, u izbornom se zakonu ne spominje pojam »dijaspora« nego »birači koji nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj«. To pak znači da Srbi iz Hrvatske koji žive u SCG mogu glasovati za takvu listu. Namjeru da izađu s listom za dijasporu ima Stanimirovićev SDSS. Privuče li na izbore 40 do 50 tisuća birača, mogao bi računati na dva zastupnika. Većina tih potencijalnih birača morala bi se prije izbora upisati u birački popis. Eventualno izabrani zastupnici sa SDSS-ove liste »otkinuli« bi pokojeg zastupnika HDZ-u i mogućoj koaliciji desnog centra, ali je malo vjerojatno da bi eventualna koalicija lijevog centra pristala ući u aranžmane s njima.
    Koliko će birača u XI. izbornoj jedinici (dijaspora) izaći na izbore ovisi i o tome koliko će birališta u inozemstvu biti otvoreno. Bez obzira na SDSS-ove planove malo je vjerojatno da će velik broj birača izaći na izbore u SCG. Jedan od razloga (ne i jedini) mogao bi biti i taj što bi morali dosta putovati do birališta. Međutim, za HDZ veliku ulogu može igrati broj birališta u BiH. Što ih bude više, veća je mogućnost solidnog odziva birača na izbore. Inače, na prošlim izborima od 360.110 upisanih birača u XI. izbornoj jedinici izašlo ih je 127.046.
Tihomir Ponoš
Preuzeto iz »Vjesnika«