Arhiv tekstova

Vrijeme izbora

Izbori stišću, i to na obje strane: u Srbiji se 16. studenog bira predsjednik države, a u Hrvatskoj se tjedan dana kasnije biraju zastupnici za Hrvatski sabor. Bitka za birače, sa silnim obećanjima i poslovičnim ulagivanjem političara, ulazi u završnu fazu.
    Predsjedničke izbore u Srbiji prati aktivni bojkot nekoliko većih političkih grupacija, pa je izlaznost i ovoga puta, kao i prije godinu dana, najveći problem. Osim organiziranog bojkota, veću apstinenciju birača može izazvati i apatija koja je, opet, posljedica sve očitijeg nezadovoljstva građana brzinom i obujmom reformi, kao i njihovom socijalnom dimenzijom.
    Ovi izbori, budući da Srbija već godinu dana funkcionira bez izabranog predsjednika, zapravo su samo generalna proba pred sve bliže parlamentarne izbore, bili oni redoviti ili izvanredni. Ovo je prilika i da se primijeti kako politička scena u Srbiji još uvijek nije programski profilirana, te da se tabori lako mijenjaju, a da na istoj strani i dalje mogu biti konzervativni nacionalisti i liberalni japi-mondijalisti. Sliku izmiješanosti i isprepletenosti upotpunjuje i neprirodno protežiranje radikalnih nacionalista od strane dosovske vlade, koja im upadljivo puše u jedra ne bi li se animiranjem njihovog biračkog tijela osigurali cenzus i regularnost prvoga izbornog kruga.
    U Hrvatskoj, čini se, ta je boljka prebrođena i u tom je pogledu politička reforma prilično odmakla. Uglavnom je jasno tko može s kim i tko kamo pripada i to se demonstrira na svakom koraku. Dva bloka – lijevi i desni – precizno su odvojena i pred biračima praktički dilema više nema. Sva relevantna istraživanja pokazuju da je sadašnja izborna trka u Hrvatskoj neizvjesnija nego ikad, pa se vrlo ozbiljno špekulira, kako bi jezičak na vagi mogli biti glasovi nacionalnih manjina i hrvatske dijaspore.    
    Novina u svemu je gotovo sigurno sudjelovanje predstavnika vojvođanskih Hrvata na listama u izbornoj jedinici za dijasporu. Hrvati iz drugih zemalja, poglavito iz Bosne i Hercegovine, na tim se listama nalaze još iz vremena ‘onog’ HDZ-a, pa je poziv dvije stranke iz Hrvatske – HSS-a i HDZ-a – Hrvatima u Vojvodini, da se aktivno uključe u parlamentarni život Hrvatske nagovještaj da bi ubuduće i ova krajnja istočna dijaspora, po mnogima zaboravljena i zapostavljena, konačno mogla dobiti bolji tretman.
Z. P.