Arhiv tekstova Arhiv tekstova

Trijumf Europljana

Uprkos ratnoj psihozi, žrtvama rata i strahu od terorizma, po 75-ti put, dakle jubilarno, tradicionalno, u pretposljednjem tjednu ožujka, američka Akademija filmske umjetnosti je nagradila najbolje na polju sedme umjetnosti. Oskar, pozlaćeni kipić ćelavog holivudskog viteza, koji svoju obnaženost prikriva križarskim mačem pobodenim u filmsku vrpcu, nije obična filmska ili bilo kakva nagrada. Oskar je stvar prestiža, potvrda glumačkih kvaliteta, ulaznica u ljepšu budućnost, iako je holivudski ljepotan Warren Beaty cinično primjetio da je »Oskar najkonvertabilnija nagrada, jer su Zlatni globusi zabava, a Oskari - biznis.«
Da sve nije kao prije, govori i nedolazak mnogih nominiranih umjetnika, a i tradicionalni defile zvijezda na crvenom tepihu ispred glamurozne hale »Kodak Theatre« je izostao. Ceremonijal je počeo jednostavno i nimalo teatralno: Poznati komičar Steve Martin izašao je na binu i uvodnim govorom duhovito prokomentirao nominirane filmove, (ne)dolazak filmadžija, rat koji tutnji i – fešta je počela. Redali su se, tako, prezenteri i dodjeljivači nagrada, sa dobitnicima, uplakanim po običaju, potresenim i vrlo dirnutim. O svojim stavovima glede rata, dobitnicima je preporučeno da se ne izjašnjavaju, mada, ipak, o umjetnicima je riječ, mnogi su, suptilno ili ne, spomenuli rat. Prvi je hrabrost skupio Michael Moor, dobitnik nagrade za najbolji dokumentarni film »Bowling for Columbine« o fascinaciji Amerikanaca spram oružja i baruta, vrlo jasno i bučno rekavši: »Ovo je fiktivna zemlja sa fiktiv-nim predsjednikom koji je lažirao izbore, i koji vodi fiktivni rat u kome ginu realni ljudi. Srami se George Bush, srami se! Tvoje vrijeme je isteklo«. Spomenimo još da su manifestaciju bojkotirali i Nijemci, dobitnici nagrade za »strani film« (»Nowhere in Africa«), finski umjetnik Aki Kaurismäki (vrlo otvoreno i oštro pismo u »Washington Postu«), Sean Pean, George Clooney, kao i Roman Polanski, dobitnik nagrade za režiju, ali ne zbog bojkota Oskara i američke politike, već zbog zabrane ulaska u SAD, nakon silovanja maloljetnice, tamo negde krajem sedamdesetih.
Glumac godine, po mišljenju akademije, je Adrien Brody dobitnik nagrade za maestralnu glumu u filmu Romana Polanskog »Pijanist«. Čudan izbor, znajući za anonimnost mlađahnog Adriena koji je ušao u istoriju, jer je sa svojih 29 godina najmlađi dobitnik Oscara, u ovoj kategoriji, dakako. Glumica godine je ljubimica Hollywooda, Australka riđe kose i osebujnih dramskih kvaliteta, Nicole Kidman, za glavnu ulogu u filmu »Sati« gde je upečatljivo otjelotvorila lik kontroverzne, emocionalno neuravnotežene engleske spisateljice Virginie Woolf  koja je svojim ponašanjem i romanima šokirala svijet. U oštroj konkurenciji za epizodne uloge, nagradom su se okitili Chris Cooper za film »Adaptacija« i Catherine Zeta Jones za preforsirani »Chicago«. Gubitnicom večeri, kako to kažu sportski novinari, možemo smatrati, u glumačkim kategorijama, briljantnu i maštovitu, vrlo talentiranu Juliannu Moor, koja je imala dvije nominacije, za glavnu i epizodnu ulogu, ali je ostala bez nagrade. Najbolji scenario je napisao Španjolac Pedro Almodovar za svoj posljednji film »Pričaj sa njom« koji ne možemo smatrati njegovim najboljim filmom, ali, očito je, da Akademija uvažava njegov rad, s obzirom da posljednjih godina, u raznim kategorijama, on i njegovi filmovi bilježe trijumf. Najbolji režiser je još jedan Europljanin Roman Polanski za ep o II. svjetskom ratu koji daje vjernu sliku Varšave – sliku malodušnosti i malograđanštine i sliku laganog gubljenja dostojanstva, kroz bezglasno pristajanje na sva zvjerstva nacista. Odličan film. Najbolji, dakako. Najboljim se, ipak, pokazao »Chicago«, šarmantan, drag, ali ni na momente lucidan kao prošlogodišnji mjuzikl »Moulin Rouge«; teorija zavjere govori da se na ovaj način Akademija »iskupljuje« zbog ignorisanja filma »Moulin Rouge«, te otud tolika pompa oko »Chicaga«...  Zbog skučenosti prostora ne komentiramo nagrade za montažu, scenografiju, kostime, zvuk i sl., mada ne znači da one nisu bitne, jer zanat, koji su savladali nagrađeni, odavno je u njihovim izvedbama postao umjetnost. Toliko o jubilarnom Oskaru i kako reče Steve Martin: »Trudićemo se da sljedeće godine budemo bolji«. Tko zna što nas sve čeka.
 

Najava događaja

06.12.2024 - NIU »Hrvatska riječ«: Poziv za slanje rukopisa

NIU »Hrvatska riječ«: Poziv za slanje rukopisa

Nakladničko vijeće NIU Hrvatska riječ poziva književne autore i autorice iz Srbije koji stvaraju na standardnom hrvatskom jeziku ili dijalektalnim govorima Hrvata da šalju svoje neobjavljene rukopise radi njihove moguće objave u idućoj, 2025. godini. Rukopise je potrebno poslati u elektroničkom obliku (Word dokument) na e-mail: naklada@hrvatskarijec.rs. Rok za slanje rukopisa je do 30. studenoga 2024. godine.
O uvrštenju rukopisa u nakladnički plan za 2025. godinu odlučivat će Nakladničko vijeće NIU Hrvatska riječ. Recenzije, predgovori i pogovori se ne zahtijevaju. S autorima se sklapa ugovor o međusobnim pravima i obvezama, a prispjeli rukopisi ne vraćaju se autorima.

25.11.2024 - Smotra hrvatskog filma u Beogradu

Produkcija Teatar Stella iz Splita u suradnji sa ZHB-om Tin Ujević iz Beograda organizira od 25. do 30. studenoga 6. smotru hrvatskog filma u Beogradu. Smotra se realizira uz potporu Hrvatskog audiovizualnog centra a u spomen na redatelja i nekadašnjeg predsjednika ZHB-a Tin Ujević Stipu Ercegovića (1948. – 2023.). U glavnom programu su igrani filmovi novije produkcije a na programu će se naći i dokumentarna i kratka igrana ostvarenja, uz dio namijenjen retrospektivi. Prva dva dana manifestacije, ponedjeljak i utorak, 25. i 26. studenoga, rezervirana su za pitching forum hrvatskih kratkih igranih filmova Make it happen koji će okupiti redatelje i producente iz Hrvatske, Srbije i Albanije.

Smotra će biti održana u Art kinu Kolarac (Studentski trg 5) a službeni program počinje u srijedu, 27. studenoga, kada publiku očekuju tri filmska ostvarenja. Od 17,30 sati bit će prikazan igrani film Most na kraju na kraju svijeta redatelja Branka Ištvančića a od 19 sati dokumentarni film Spomenici hrvatskih kipara na tlu Srbije Stipe Ercegovića. Svečano otvorenje je u 20 sati, nakon kojega u 20,30 sati će biti prikazan igrani film Božji gnjev Kristijana Milića.

U četvrtak, 28. studenoga, bit će prikazana četiri filma. Od 18,30 sati na programu je kratki dokumentarni film Strossmayerov kipar – Priča o Vatroslavu Doneganiju Mihaela Kelbasa i Mirka Ćurića, u 19 sati slijedi igrani film Stigme (režija: Zdenko Jurilj) a u 20 sati bit će prikazan kratki igrani film Kaže se Čakovec (režija: Vanja Nikolić). Publika će od 20.30 sati moći pogledati igrani film Bosanski lonac u režiji Pave Marinkovića.

U petak, 29. studenoga, na programu su također četiri ostvarenja. Od 18,30 sati bit će prikazan kratki dokumentarni film Punim plućima (režija Leila Elhoweris), od 19 sati slijedi dokumentarni film Potraga za gušterom (režija Lukša Benić), a od 20 sati kratki igrani film Marko (režija: Marko Šantić). U glavnom programu od 20.30 sati na programu je igrani film Dnevnik Pauline P. u režiji Nevena Hitreca.

Za subotu, 30. studenoga, najavljena su tri filma. Od 18,30 sati na programu je igrani film Tereza 37 Danila Šerbedžije, od 20,10 sati publika će imati prilike pogledati kratki igrani film Snjeguljica (režija: Lana Barić), dok od 20,30 slijedi igrani film Punim plućima (režija: Radislav Jovanov Gonzo).

Svake večeri nakon projekcija bit će organiziran razgovor s autorima i glumcima iz prikazanih ostvarenja.

Selektorica i umjetnička direktorica 6. Smotre hrvatskog filma u Beogradu, uime produkcije Teatar Stella iz Splita je filmska i televizijska redateljica doc. dr um. Branka Bešević Gajić, a producentica i direktorica kazališna i filmska glumica Andrijana Vicković.

  • Ministarstvo regionalnog razova i fonfova EU Repub
  • Jooble
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika