Arhiv tekstova

Potrebno je vrijeme za veće rezultate

Formiranjem Hrvatskog nacionalnog vijeća hrvatska zajednica je dobila mogućnost jednog organiziranijeg rješavanja problema, kako na razini same zajednice, tako i u odnosu prema državi. »Hrvatska riječ« će u idućih nekoliko brojeva čitateljima predstaviti sve članove HNV-a. U ovom broju s vijećnicima smo razgovarali o dosadašnjem funkcioniranju HNV-a.
JOSIP IVANOVIĆ, predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća, rođen je 1954. godine u Somboru. Diplomirao je sociologiju i pedagogiju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje je također obranio i magistarski rad iz oblasti pedagogijskih znanosti. Radio je kao školski pedagog, profesor u subotičkoj gimnaziji .Profesor je na Višoj školi za obrazovanje vaspitača, Učiteljskom fakultetu u Somboru i Teološko-katehetskom institutu Subotičke biskupije. Pročelnik je Znanstveno-istraživačkog odjela Katoličkog instituta za kulturu, povijest i duhovnost »Ivan Antunović«. Oženjen je, ima troje djece.
    »Glede samog Vijeća poslijednja sjednica je održana 12. travnja i to je zaista dugi period kako nije održana sjednica Vijeća. Međutim, postoje i zato određeni razlozi. Na toj sjednici je izabran Izvršni odbor i on djeluje i zaista smo prisutni svugdje. Vijeće za sada nema sredstava za svoj takozvani »hladni pogon«, i da bi Vijeće djelovalo moraju se koristiti osobna sredstva. Sredstva koja je dobio HNV su namjenska, za nabavku određenih stvari. Potrebno je određeni broj mjesta u Vijeću profesionalizirati, potrebno ih je nagraditi plaćom koja će omogućiti da se ljudi onda stvarno mogu tome posvetiti i onda mi možemo zahtijevati odgovornost i učinkovitost.
    Druga stvar je što je postojala opterećenost podijeljenosti u hrvatskoj zajednici, ali te se stvari polako rješavaju i to je bio jedan od razloga što nisam u međuvremenu sazivao sjednicu Vijeća. Naime, nisam htio zloupotrebljavati tešku situaciju koja se događala u DSHV-u, neka se stvari slegnu, neka se ljudi pokušaju dogovoriti i neka se nađu modeli daljnjeg rada. Izgleda da će to tako i biti, približavanje dviju stranaka već je vidno i osjetno oko nekih zajedničkih očitovanja o pojedinim događanjima. Kad se to konsolidira, onda će biti moguće i sazvati sjednicu Vijeća, na kojoj ćemo zaista moći konstruktivno svi zajedno doprinositi rješavanju nagomilanih problema u našoj zajednici. O listama A i B izlišno je govoriti, toga nema više, mi smo svi pozvani živjeti i raditi za ovu zajednicu, mi smo vijećnici koji trebamo djelovati teritorijalno, profesionalno i stručno. U tom smislu smo napravili i Statut i tako djeluju i dopredsjednici. Svi su dopredsjednici napravili regionalne sastanke s članovima Vijeća, bivšim elektorima i drugim uglednim ljudima, stručnjacima na određenim područjima i podnijeli su prijedloge za popunu radnih tijela Vijeća. To je za sva područja napravljeno, jedino ostaje da dopredsjednik Branko Horvat sazove subotičke vijećnike i da se daju prijedlozi kojim stručnim ljudima da popunimo radna tijela da bi ona zaista i mogla djelovati. Čim se taj subotički regionalni sastanak održi, odmah su stvorene pretpostavke za sljedeće sazivanje sjednice Vijeća. Hoću da to bude na jednom stvarnom konsenzusu, ne na ključevima, proračunavanjima i brojevima, da svatko može predložiti i da se svačiji prijedlog doista u maksimalnoj mjeri uvažava. To je ono što predstoji Vijeću.«
GRGO KUJUNDŽIĆ vijećnik iz Subotice, rođen je 1945. godine u Maloj Bosni. Ekonomist je po struci. Cijeli život radi u vanjskoj trgovini i špediciji. Član je Vijeća HNS-a, pročelnik Etnografskog odjela Katoličkog instituta za kulturu, povijest i duhovnost »Ivan Antunović«, i aktivni član HKC »Bunjevačko kolo«, gdje radi na organizaciji velikih priredbi bačkih Hrvata kao što su Prelo i Dužijanca. Oženjen je, ima dvoje djece.
»HNV čini dosta, ali to još nije dovoljno da bi se vidjeli i vidniji rezultati. Pri tome treba imati u vidu, da mi sad prvi put imamo svoje Nacionalno vijeće i da nismo do sada imali nikakvog iskustva za razliku od drugih nacionalnih zajednica koje su u prethodnom periodu imale status manjine, i stoga su imale iskustva, kako se treba odnositi prema državi, kako se traži svoje pravo. Sad će biti godinu dana kako je Nacionalno vijeće formirano i ono se tek uspostavlja. Vijeće nema svoje prostorije, nema sredstava da bi se ozbiljnije moglo raditi, problemi su dakle i financijski. Nacionalno vijeće radi, ali nema uposlenih ljudi. Normalno bi bilo da domicilna država, u kojoj živimo, osigura financijska sredstva za rad, jer mi jesmo ravnopravni i moramo imati ista prava, ni manje ni više, osim utoliko više jer smo specifični po svojoj nacionalnoj pripadnosti, kulturi i jeziku.
    Što se sukoba unutar HNV-a tiče, to je nešto sasvim drugo. Ovo je prvi saziv, prvi izbor, bit će i drugi, a mogu se neki članovi i izmijeniti. Međutim, trebaju raditi ne samo članovi HNV-a već i drugi. Ako netko nije član Vijeća to ne znači da ne može raditi, jer, na žalost, u našim institucijama bilo da su s područja kulture ili bilo koje druge, ima članova ali ne rade ništa, a drugi opet rade a nisu članovi. Treba raditi bez obzira je li netko član ili nije, a članovi imaju obvezu i moraju raditi, pokretati inicijative, rukovoditi i donositi zajedničke planove i smjernice kako raditi. Dosta se za sada, mora se reći, radi skromno. Prepreka je još uvijek jednim dijelom ‘bavljenje samim sobom’ dok se ne riješi to pitanje grupiranja. Međutim, ne može biti u Nacionalnom vijeću ova ili ona strana, ono je tako definirano da nema ova ili ona strana. Budući da je ušla politika u HKC Bunjevačko kolo, pa ima ‘ova’ i ‘ona’ strana, ovi hoće ovi neće, tako je i u Nacionalnom vijeću. Nije se smjelo dogoditi da se članovi dijele prema tome kojoj stranci pripadaju. To je jedna kočnica koja će se morati otpustiti, da više ne bude tako, a hoće li to biti skoro ili ne, vidjet ćemo.«
ŠIMA RAIČ, vijećnik iz Sombora, rođen je 1947. godine u Somboru. Završio je dvije godine poljoprivredne škole, i bavi se poljoprivrednom proizvodnjom. Predsjednik je HKUD »Vladimir Nazor« iz Sombora. Oženjen je, ima dvoje djece i troje unučadi.
    »Već u pripremi formiranja nacionalnog vijeća, ja sam se zalagao da ne trebaju stranke formirati Vijeće, već sam smatrao da to mora biti institucija koja će zastupati interese svih Hrvata na ovim prostorima. Nas nema toliko da se možemo dijeliti na nekoliko stranaka. Dopredsjednik HNV-a za Sombor vlč. Pekanović je rekao kako će sazvati jedan sastanak da mi vidimo što i kako dalje u vezi školstva i drugih važnih pitanja za nas. Glede školstva u Somboru situacija je nezgodna, jer imamo u svakoj školi nekoliko učenika Hrvata pa se onda razmišlja kako to objediniti u jednu školu, jer bi to bilo puno lakše. Međutim, to su za sada samo razmišljanja.«                         g