Arhiv tekstova
Svjesni svojih prava
Od 1968. do 1971. godine i među bačkim Hrvatima dolazi do gibanja. Obnovljena je javna proslava Dužijance (1968.) i Velikog prela (1970.), pokušano je osnivanje Pododbora Matice hrvatske, a kada je to osujećeno, osnovano je (1970.) Hrvatsko kulturno-umjetničko društvo »Bunjevačko kolo« u Subotici.
Karađorđevo (1971.) prekida sve. Proganjanja i ukidanja svega što je hrvatsko, iseljavanja, sudski procesi, nasilna asimilacija i represija u sljedećih dvadeset godina čine ovaj period u povijesti bačkih Hrvata jednim od najtežih. I »Bunjevačko kolo« je 1972. godine doživjelo raniju sudbinu brojnih hrvatskih društava i iz imena mu je brisan atribut »hrvatski«, te je sve do 1995. godine djelovalo pod imenom Kulturno-umjetničko društvo »Bunjevačko kolo«. Od 1995. djeluje pod imenom Hrvatski kulturni centar »Bunjevačko kolo«.
IZLAZAK NA POLITIČKU SCENU: Taj period prešućivanja, potiskivanja i negiranja Hrvata i svega što je hrvatsko traje do 1990. godine kada, nakon pojave višestranačja i u SR Jugoslaviji, osnivanjem Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini sa sjedištem u Subotici, i Hrvati u Vojvodini izlaze na političku scenu. Tako su Hrvati u Vojvodini iskazali spremnost da se bore na demokratski način, unatoč nečuvenim pritiscima i zlodjelima nad njima, za ostvarivanje i zaštitu svojih narodnih prava i interesa. Aktualne vlasti sve do 2002. godine nisu im priznavale ni status, ni prava nacionalne manjine. Hrvatska nacionalna zajednica u Vojvodini, svjesna svojih narodnih prava, unatoč brojnim teškoćama, pa i pogibeljima, osnovala je i druge političke, prosvjetne i kulturne udruge i kao što je već rečeno pokrenula i više glasila. Zakonom o zaštiti sloboda i prava nacionalnih manjina i etničkih zajednica usvojenim u veljači 2002. godine i Hrvatima u Srbiji i Crnoj Gori, pa time i u Vojvodini, priznat je status nacionalne manjine, a time je i dan prostor za ostvarivanje i zaštitu njihovih nacionalnih prava, kao što su obrazovanje na hrvatskom jeziku, informiranje na hrvatskom jeziku, osnivanje Hrvatskog nacionalnog vijeća i druga prava.
NADA U BUDUĆNOST: Počelo je! I Hrvati u Vojvodini imaju svoje novine, »Hrvatsku riječ«, imaju prve učenike koji pohađaju nastavu na hrvatskom jeziku, imaju Hrvatsko nacionalno vijeće i već brojne političke i kulturne udruge i druge oblike organiziranja i rada. To daje nadu da će i hrvatska nacionalna zajednica u Vojvodini ne samo opstati na pradjedovskim ognjištima, već da će živjeti slobodno i nesmetano i razvijati se i da će svojim stvaralaštvom obogatiti i sebe i državu u kojoj živi i svoju matičnu državu i Europu, kojoj već stoljećima pripada.
Tome će, uvjereni smo, veoma mnogo pridonijeti i novine »Hrvatska riječ«, ali i časopis »Klasje naših ravni« i list »Zvonik« i druga glasila i sredstva informiranja, kao i brojne hrvatske udruge koje djeluju na očuvanju i prezentiranju narodnih tradicija i kulture Hrvata u Vojvodini.
»Hrvatskoj riječi« želim dug i plodan život, a svim njezinim novinarima i suradnicima puno mudrosti i hrabrosti, te uspješan rad. Živjeli!
Literatura:
1. Evetović, dr. Matija: »Novinstvo kod podunavskih Hrvata«
(Bunjevačka Danica ili bunjevačko-šokački kalendar za 1945.,
Subotica, 1944., str. 35. – 37.)
2. Kujundžić, Ivan: »Izvori za povijest bunjevačko-šokačkih Hrvata«
(Zagreb, 1968.)
3. Kujundžić, Ivan: »Bunjevačko-šokačka bibliografija«
Prilog kulturnoj povijesti bunjevačko-šokačkih Hrvata
Zagreb, 1969.)
4. Vojnić Hajduk, Blaško: Moj grad u davnini«
SUBOTICA 1391. DO 1941.
Pet stotina pedeset godina grada
(Subotica, 1971.)
5. Sekulić, Ante: »Bački Hrvati«
(Zagreb, 1991.)
6. Miković, Milovan: »Subotička književna glasila između dva svjetska rata«
(Tjedan Hrvata iz Vojvodine, Zagreb, 1998., str. 52. – 63.)
Autor je predsjednik Udruge
za potporu bačkim Hrvatima
u Zagrebu
(Ovaj tekst autor je pročitao na predstavljanju »Hrvatske riječi« u Zagrebu
21. listopada 2003. godine)
