Arhiv tekstova

Mesić je u svojoj izjavi istaknuo da su vanjskopolitički prioriteti Hrvatske ostali isti, a to su dobrosusjedski odnosi, jačanje regionalne suradnje i pristupanje procesima euro-atlantskog ujedinjavanja. Marović je rekao da njegova zemlja podupire približavanje Hrvatske EU-u, što je ocijenio uspjehom cijele regije jugoistočne Europe.

»Radujemo se što je Hrvatska danas u situaciji da očekuje poziv za kandidaturu (za pristup EU-u)… To doista doživljavamo kao naš uspjeh, kao uspjeh naše regije. Ovdje bih želio ponoviti da smo vrlo zadovoljni i sretni što je Hrvatska napravila taj korak«, rekao je Marović.

Mesić je rekao da su u razgovorima spomenuta i otvorena pitanja, te da pitanje nestalih osoba mora biti čim prije riješeno. Što se tiče granice, nastavio je Mesić, trebalo bi omogućiti što liberalniji pogranični režim – pogotovo prema vlasnicima i korisnicima zemlje uz granicu – a istovremeno bi stručne skupine trebale rješavati graničnu crtu. Manjinska zaštita mora biti recipročna i u europskom standardu, dodao je Mesić.

Jedan od hrvatskih zahtjeva je i povrat zemljišnih knjiga o čemu su dvojica predsjednika posebno razgovarala, među ostalim i u kontekstu povratka izbjeglica. Neriješena imovinsko-pravna pitanja jedan su od problema privlačenja stranih ulaganja na područja koja su bila zahvaćena ratom.

Dvojica predsjednika suglasila su se da se premalo ističe gospodarska suradnja iako je ona u porastu. Marović je podsjetio da je u posljednjih godinu dana povećana robna razmjena, te da ona otvara perspektivu daljnjeg unapređenja suradnje na gospodarskom području. Kako je dalje rekao, važna je i liberalizacija viznog režima zbog slobodnog protoka ljudi i roba. Predsjednici Hrvatske i SiCG-a također su govorili i o regionalnim pitanjima.

»Smatramo da je vrijeme promjena državnih granica prošlo. Ali ono što se može mijenjati je suradnja između država i preko granica. To je hrvatski interes prema Srbiji i Crnoj Gori, to je i hrvatski interes prema Bosni i Hercegovini. Suradnja, međutim, ne isključuje razvoj središnjih institucija Bosne i Hercegovine. To je hrvatski stav«, rekao je Mesić.

Marović je kazao da smatra da unapređenje odnosa između dvije zemlje nesumnjivo vodi prema stabilizaciji regije. Predsjednici su se isto tako suglasili da dvije zemlje imaju kontinuitet dobrih odnosa te da stoga služe kao primjer drugim zemljama u regiji.

S tim u svezi Marović je najavio da će dan kasnije u Zagrebu boraviti ministar obrane SiCG, te da će hrvatski ministar vanjskih poslova Miomir Žužul posjetiti Beograd 28. svibnja. Očekujemo da bi u drugoj polovici ove godine u službeni posjet SiCG mogao doputovati i hrvatski premijer Ivo Sanader, kazao je Marović.

Na novinarski upit o tome je li utvrđeno temeljno načelo pregovora o hrvatsko-srpskoj granici, i ako jest, je li to izvješće Badinterove komisije iz 1991. godine, Marović je rekao da je »temeljno načelo pregovora sporazum«.

»Temeljno načelo je sporazum. Znači naš je interes da to riješimo. Imamo iza sebe dobro iskustvo Prevlake… To pitanje će svakako biti riješeno na način koji će biti u interesu Hrvatske i u interesu Srbije i Crne Gore«, rekao je Marović i izrazio uvjerenje da neće biti potrebna arbitraža.

Mesić je kazao da je Badinterova komisija utvrdila načela, odnosno da je granica na kopnu ta koja je bila između Republika na prostoru čitave bivše Jugoslavije. Komisija se nije upuštala u utvrđivanje granice na moru jer te granice između bivših Republika nisu bile utvrđene i »one se moraju utvrditi sporazumom«, rekao je Mesić.

Na pitanje o povratku izbjeglica, Mesić je rekao da su se složili da treba olakšati i ubrzati njihov povratak, dodajući da je to pitanje državni interes Hrvatske budući da se ona želi potvrditi kao zemlja zrele demokracije.

U izaslanstvu Srbije i Crne Gore nije bilo šefa diplomacije Vuka Draškovića. On je u isto vrijeme boravio na dvodnevnom skupu Jadransko-jonske inicijative u Portorožu.