Arhiv tekstova
Pokrajina mora garantirati opstanak manjinskih medija
Da bi osnivačka i upravljačka prava glasila na jezicima manjina trebala biti prenijeta na ne tako davno osnovana nacionalna vijeća nacionalnih zajednica, ideja je ponikla u pokrajinskom Tajništvu za informiranje. S obzirom na to da se na čelu ovog Tajništva nalazi Rafail Ruskovski, koji je kao takav imenovan i za predsjednika Nacionalnog vijeća Rusina, prijedlog je odmah izazvao kontradiktorne stavove i oštre reakcije mnogih intelektualaca iz redova nacionalnih manjina.
Predsjednik Odbora za informiranje Skupštine AP Vojvodine Đorđe Subotić ocijenio je ovaj prijedlog kao najgore moguće rješenje ističući »kako bi se time, pred izbore, uspostavila politička kontrola nad ovim medijima, s obzirom na to da su nacionalna vijeća sastavljena od članova jedne ili dvije stranke«. Značajan broj rukovodstava i novinara novinsko-izdavačkih kuća na jezicima manjina slaže se da prenošenje ovih kompetencija može sačekati, jer Zakon o informiranju pruža mogućnost da njihove kuće ostanu na državnim jaslama do 22. travnja 2005. godine, a do tada se ima vremena razmisliti i o nekim drugim rješenjima. Naime, iako striktno zabranjuje da osnivač javnih glasila ubuduće bude država ili pokrajina, zakon dozvoljava da ta prava budu prenijeta na općine, gdje većinski žive pripadnici nacionalnih manjina.
NEDOVOLJNO OZBILJNO: Na nedavno organiziranoj tribini Udruženja novinara Srbije glavni i odgovorni urednik novinsko-izdavačke ustanove na slovačkom jeziku »Hlas L’udu« Juraj Bartoš ocijenio je kako bi za nacionalna vijeća, koja su tek u povoju, bio previše ambiciozan zadatak upravljati javnim glasilima.
»Nacionalna vijeća tek sada počinju raditi svoj posao i još se ne zna kako će biti financirani. Još se nisu razmahali, a dobivaju jednu tešku funkciju. Ne znamo još kako će izgledati to financiranje na osnovu projekata, dok je s druge strane problem to što je naše tržište ograničeno«, kaže Bartoš.
Niku Ciobanu, direktor novinsko-izdavačke kuće na rumunjskom jeziku »Libertatea«, oštro je kritizirao formiranje nacionalnih vijeća, ocjenjujući da su ovom odlukom političari pokazali nedovoljno ozbiljan odnos prema nacionalnim manjinama. Ocjenjujući kako je prijedlog pokrajinskog sekretara protuzakonit, on je upitao zašto Skupština AP Vojvodine ne bi i dalje ostala osnivač ovih glasila, s obzirom na to da će i ubuduće imati obavezu financirati ih. U tu svrhu, smatra on, valjalo bi zatražiti izmjene i dopune članka 14. Zakona o informiranju.
»Političarima je palo na pamet da se formiraju neka nacionalna vijeća koja će davati neko mišljenje. To nije ništa. Ovaj prijedlog pokrajinskog sekretara protuzakonit je, ali se i dalje inzistira na njemu. Nacionalne vijeća nisu kompetentna i voditi ove kuće, a još imamo vremena tražiti druga rješenja. Nema potrebe za žurbom. Ne vidim zašto Skupština AP Vojvodine ne bi i dalje ostala osnivač ovih novinsko-izdavačkih ustanova, jer one su više kulturno-kulturološkog karaktera nego informativno-političkog. S obzirom na to da su ove kuće od izuzetnog nacionalnog značaja, čak važnije od crkava i škola, rušiti ove ustanove bilo bi kao rušenje deset samostana i muzeja«, rekao je Ciobanu.
NERAZUMNA ŽURBA: Direktor kuće »Hlas L’udu« Jaroslav Čiep založio se, prije svega, za opstanak ovih medija i zatražio da pokrajina da garanciju za minimum stranica koje će morati biti objavljivane. Po njegovom mišljenju, nije moguće sprovesti ove ustanove pod nacionalna vijeća. On je ukazao i na problem što prostorije nekih medija, koje se nalaze u zgradi »Dnevnika«, nikad nisu uknjižene, s obzirom na to da je privatizacija redakcije »Dnevnika« obavljena, a uskoro će biti privatizirana i ostala poduzeća iz ovog holdinga.
»Interesira nas što Pokrajina daje kao garanciju za opstanak ovih medija. Prostorije u Bačkom Petrovcu mijenjane su za dva kata u »Dnevniku«, ali to nikad nije uknjiženo. Obavljena je privatizacija redakcije »Dnevnika«, a uskoro će biti privatizirana i ostala poduzeća iz ovog holdinga. Manjinske redakcije će ostati bez ičega«, ocijenio je Čiep.
Djura Papharhaji, rusinski novinar i pisac, izrazio je očekivanje da će se »Rusko slovo« vratiti u Ruski Krstur, ocjenjujući da Nacionalno vijeće Rusina nije stručno da ponese tu kompetenciju. Žurba pokrajinskog sekretara u prenošenju ovih nadležnosti na nacionalna vijeća, po njegovom mišljenju, nema razumnog objašnjenja. Novinarka »Ruske slovo« Olena Papuga demantirala je komentare da se ova redakcija, uz »Magyar szó«, slaže s prijedlogom prenošenja osnivačkih prava na nacionalna vijeća. Po njenim riječima, novinari »Ruske slovo«, za razliku od rukovodstva, koje je u tijesnoj vezi s pokrajinskim sekretarom za informiranje uopće tako ne razmišljanju, ali nitko ih ništa ne pita.
M. Maleš
Preuzeto iz »Građanskog lista, 25. studenoga 2003.
