Arhiv tekstova
Bogat jesenski program Hrvatske čitaonice
U organizaciji Hrvatske čitaonice iz Subotice u studenome će se održat IV. Pokrajinska smotra recitatora, IV. Dani Balinta Vujkova i u okviru njih otvorenje spomen-kuće profesora Bele Gabrića u kojoj će svoje prostorije dobiti Hrvatska čitaonica. Profesor Bela Gabrić svoju je ljubav prema knjigama i svojemu narodu ostavštinom produljio u budućnost. Svoj je dom ostavio župi sv. Roka s namjenom osnivanja čitaonice u njemu.
Kuća Bele Gabrića u Subotici nalazi se u Ulici Bele Gabrića br. 21., a proces rekonstrukcije je otpočeo zalaganjem ravnateljice Hrvatske čitaonice Katarine Čeliković. Radovi su otpočeli prošle godine u travnju, a završetak radova se očekivao do kraja lipnja ove godine.
OTVORENJE SPOMEN-KUĆE PROFESORA BELE GABRIĆA: »Na žalost, zbog nedostatka novca završetak rekonstrukcije je odložen za kasnu jesen. Radujem se što će se to ipak zbiti vrlo skoro i više odlaganja nema. Nakon reportaže u ‘Hrvatskoj riječi’ o renoviranju kuće profesora Bele Gabrića i mog gostovanja u emisiji ‘TV tjednik’ na YU ECO televiziji, bilo je odjeka u javnosti na čemu sam posebno zahvalna medijima, pisanim i elektronskim. Naime, nakon toga dobili smo jedan telefon i faks, jedna je obitelj darovala namještaj za spomen-sobu, a najveća je pomoć stigla od lokalne samouprave, jer je naš predsjednik Općine Géza Kucsera imao veliko razumijevanje i pomogao nam u završnim radovima u kući i dvorištu. Uspjeli smo urediti dvorište, ugrađeno je grijanje, nabavljen je i namještaj i trenutačno još pokušavamo skupiti malo novca za stolice. Namještaj nije isplaćen i nadamo se još nekoj donaciji kako bismo što prije otplatili namještaj stolaru iz Vajske, Franji Kitanoviću. On je i inače naš veliki prijatelj koji je pristao čekati na novac«, kaže Katarina Čeliković, uz molbu za daljnju pomoć svih onih, kojima je stalo do ovog izuzetno važnog prostora.
»Nijedan dinar neće biti loše uložen. Sav uložen novac je dokumentiran i gdje god bude moguće bit će ispisani darovatelji. Jedna je stolica približno 20 eura i ako netko da za jednu stolicu na njoj će pisati da ju je on darovao. Dakle, ne treba imati nikakve sumnje hoće li novac biti pravilno upotrjebljen. Za sve dosadašnje radove novčana sredstva je prikupio predsjedavajući Katoličkog instituta za kulturu, povijest i duhovnost »Ivan Antunović« dr. Andrija Kopilović. On će skupa s gradonačelnikom gdinom Gézom Kucserom i župnikom župe sv. Roka u Subotici Andrijom Anišićem, pravnim sljednikom kuće, otvoriti ove prostorije u subotu 26. studenog«, kaže Katarina Čeliković.
SMOTRA RECITATORA: Ove jeseni Hrvatska čitaonica organizira i dva velika programa. Prvi je četvrta po redu Pokrajinska smotra recitatora na hrvatskom jeziku koja će se održati 19. studenog u subotičkoj Gradskoj knjižnici, a tjedan dana kasnije bit će održani IV. Dani Balinta Vukova: Dani hrvatske knjige i riječi.
»Ove godine ova dva najvažnija programa Hrvatske čitaonice nisu dobila potrebna sredstva za njihovo održavanje i do sada se nismo susreli s ovako velikim problemima. Već sam odustala od organizacije smotre recitatora i onda su se počeli nizati pozivi iz cijele Vojvodine i pitanja što će biti s našom djecom koja se već pripremaju za smotru. Najteže mi je palo saznanje da ove godine za smotru nije usmjeren ni jedan dinar niti iz jednog izvora. Tu se zasigurno ne radi o pitanju kvalitete ili o potrebi ovog programa za zajednicu, već uopće o pomanjkanju sredstava, pa se onda mislilo u subotičkoj općinskoj komisiji da je dovoljno da odobre malo sredstava za jedan program, a za ostalo ćemo se snaći iz drugih izvora. To se dogodilo i s komisijom Hrvatskoga nacionalnog vijeća, jer su i oni smatrali da je Hrvatska čitaonica dobila sredstva u prvom polugodištu, pa je onda važnije dati onima koji još nisu dobili. Razumljivo je i ovakvo prosuđivanje, ali mi se nameće pitanje nije li možda bilo rješenje da ipak netko u zajednici upita može li se pomoći na neki drugi način ovako važan program kao što je smotra recitatora«, kaže Katarina Čeliković o poteškoćama koje su se javile u svezi realizacije programa i napominje kako je već prva smotra recitatora pokazala ogromno zanimanje djece i njihovih voditelja, a broj sudionika je svake godine veći.
SVE VEĆI BROJ SUDIONIKA: »Prosječno se stotinu djece i mladih okupi na smotri i mnogima je to jedino mjesto gdje mogu javno govoriti materinjim jezikom. Vjerujem da je ovo i najbolja priprema roditelja za upis djece u škole na hrvatskom jeziku, da im moramo dati što više prostora gdje mogu govoriti ili svojom lijepom ikavicom ili standardnim hrvatskim jezikom koji mnogi upravo na ovaj način uče. Smotra je i promocija hrvatskoga jezika u našoj sredini. Žao mi je što još nismo počeli dogovarati programe u okviru cijele zajednice i donijeti neki plan o važnosti svakoga za širu zajednicu. Jasno mi je da svaka udruga ima svoj program i da je za nju to važno, ali kada je program na razini Vojvodine koji okuplja toliko djece, onda važnost, a vjerujem i kvaliteta, nije upitna. Još je nešto bitno. Na ovoj smotri kvalitetu govorenja stihova ocjenjuju ljudi iz struke, s nama je uvijek po jedan glumac i to iz osječkog kazališta, a članovi ocjenjivačkog suda su još iz Subotice i Sombora. Najbolji recitatori su bili na nagradnom putu u Osijeku u ljubaznoj organizaciji osječkog Poglavarstva, a uz pomoć subotičke Općine koja je osigurala autobus. Ove je godine doista sve teško. Još se mučim oko nadokande putnih troškova, ne znam kako ću kupiti kifle i sokove. Problem je što ni udruge nemaju novca i sada smo doista prepušteni sami sebi. Vjerujem još ove godine u čudo, a želim ipak reći i to da ću na ovaj način još samo ove godine raditi. Poslije toga bit će odgovorni neki drugi ljudi, a ja ću izvući pouku iz ovogodišnjih priprema«, kaže Katarina Čeliković, napominjući kako su u tijeku pripreme i za književnu manifestaciju Dani Balinta Vujkova.
KNJIŽEVNA MANIFESTACIJA: »Ove godine od pokrajinskih sredstava nismo dobili ni jedan dinar za ovu manifestaciju. Općina Subotica je izdvojila 30.000 dinara i sad sve ovisi o predsjedniku Općine Gézi Kucseri i dopredsjedniku Petru Kuntiću. Oni su izrazili potporu ovom programu i podnijeli smo zamolbu da ova manifestacija uđe u općinski proračun za sljedeću godinu. Budući da dobivena sredstva ne mogu pokriti ni polovicu troškova, pokušavamo goste smjestiti i privatno i preko naših prijateljskih veza, molimo za ručak i večeru, molimo sudionike da sami snose troškove puta i slično. Čovjek se ponekad zastidi kad sve ovo glasno kaže. Ove manifestacije sigurno ne bi bilo da se za nju nije založila dr. Sanja Vulić iz Zagreba koja već dugo prati našu književnost i promovira ju u Hrvatskoj svojim stručnim radovima. Na njen nagovor i poticaj pozvali smo goste iz Austrije, Mađarske i Hrvatske, a u programu sudjeluju i naši književnici, istraživači i stručnjaci drugih profila iz cijele Vojvodine«, kaže Katarina Čeliković.
Četvrti po redu Dani Balinta Vujkova održat će se 25. i 26. studenoga. Prvoga dana, u petak, program počinje u 14 sati u OŠ »Ivan Milutinović« svečanom akademijom i polaganjem vijenca na bistu Balinta Vujkova. Slijedi s početkom u 18 i 30 sati u Velikoj vijećnici Gradske kuće multimedijalna književna večer u okviru koje će se predstaviti mozaik hrvatske književnosti u Vojvodini, a bit će prikazan i film posvećen prof. Beli Gabriću redatelja Rajka Ljubiča. U subotu prijepodne održat će se stručno-znanstveni skup u Plavoj dvorani Gradske kuće od 9 do 13 sati.
»I ove ćemo godine imati goste iz Hrvatske koji nas vrlo raduju, to su Hrvatska matica iseljenika i Matica hrvatska. Ne mogu skriti radost da će s nama ove godine biti i Gradska i sveučilišna knjižnica iz Osijeka koja je obećala veliku pomoć u nabavci tiska za Hrvatsku čitaonicu. U okviru ove književne manifestacije bit će i već spomenuto otvorenje Hrvatske čitaonice u Spomen-kući profosora Bele Gabrića. Interdisciplinarna dvodnevna manifestacija Dani Balinta Vujkova međunarodnog je karaktera, a okuplja jezikoslovce, književnike, etnografe i stručnjake pedagoške struke na stručno znanstveni skup. Već četiri godine za redom na skupu sudjeluju stručnjaci iz Hrvatske i Mađarske, a ove godine i iz Austrije. Teme su vezane za djelo našeg najvećeg sakupljača narodne književnosti Balinta Vujkova, kao i za književnost i jezik vojvođanskih Hrvata te za etnografska istraživanja hrvatskih manjinskih zajednica na panonskom prostoru«, kaže Katarina Čeliković.
Z. Sarić
