Arhiv tekstova
Politički život Frana Supila
26. studenoga 1901. u Petrinji je rođen hrvatski slikar Krsto Hegedušić.
26. studenoga 1948. godine rođen je u Zadru Krešimir Ćosić, hrvatski košarkaš i diplomat. Igrao je na olimpijskim igrama od 1968. do 1988. godine, a nekoliko je godina igrao i u američkoj amaterskoj ligi za Brigham Young University, sveučilište na kojem je studirao. Umro je 25. ožujka 1995. godine.
27. studenoga 1609. u Turopolju, u Starim Čičama rođen je Juraj Habdelić, jedan od najboljih hrvatskih pisaca 17. stoljeća, a svakako najpoznatiji što ga je dao tadašnji Zagreb. Umro je na svoj rođendan 1678. godine u Zagrebu.
27. studenoga 1997. godine u Zagrebu je umro Branko Ružić, jedan od najvećih hrvatskih kipara 20. stoljeća. Posljednja Ružićeva monografska izložba održana je u zagrebačkome Domu hrvatskih likovnih umjetnika neposredno prije njegova fizičkog odlaska, prije kojeg je gotovo cijeli svoj umjetnički opus darovao svojemu Slavonskom Brodu, u kojemu je rođen 4. ožujka 1919.
27. studenoga 1942. rođen je u američkom gradu Seattleu Jimi Hendrix, jedan od najpopularnijih glazbenika u povijesti rocka. Smrt je Jimija Hendrixa zaustavila u 28. godini tijekom treće europske turneje. Umro je pod nerazjašnjenim okolnostima od, prema svemu sudeći, slučajnog predoziranja barbituratima.
29. studenoga 1943. godine održano je u Jajcu drugo zasjedanje AVNOJ-a. Taj je datum kasnije desetljećima slavljen kao Dan Republike, ali i kao »dan svinjokolja«.
30. studenoga 1874. u Blenheim Palaceu, Oxfordchire, Engleska, rođen je Winston Leonard Spencer Churchill, jedan od nesumnjivo najvećih britanskih političara XX. stoljeća. Bio je jedan od rijetkih koji su digli glas upozorenja kada su u Njemačkoj vlast preuzeli nacisti na čelu s Adolfom Hitlerom. Nažalost, njegov je glas tada bio glas vapijućeg u pustinji. Deset mjeseci poslije početka rata, Churchill je postao predsjednik Vlade. Iako je obećao samo »krv, suze i znoj«, okupio je Britance oko sebe u ratnom naporu. Bio je dovoljno dalekovidan da ponudi savezništvo Sovjetskom Savezu u trenutku kada je Hitler napao tu zemlju. Tijekom rata nekoliko se puta sastajao s američkim predsjednikom Rooseveltom, stvarajući s njim planove zajedničkih akcija. Posjećivao je bojišta kad god je mogao i kad god su mu to dopustili. Nedugo prije završetka rata 1945., na Jalti, sastao se s Rooseveltom i Staljinom na konferenciji čija sjena i danas lebdi nad međunarodnim odnosima. Pobjeda u Europi bila je, nema sumnje, najveći dan u Churchillovu životu, a ipak vojnoj pobjedi slijedio je politički poraz. Na izborima konzervativci su izgubili. U idućih nekoliko godina Churchill se bavio projektima o europskom jedinstvu, ali postaje i jedan od glavnih zagovornika hladnog rata. Povijest će zapamtiti njegov govor kada je izrekao poznatu frazu o takozvanoj »željeznoj zavjesi« koja je podijelila Europu.
Umro je 24. siječnja 1965. u Londonu.
30. studenoga 1879. u Cavtatu je rođen Frano Supilo, hrvatski publicist i jedna od vodećih osoba u hrvatskoj politici početkom 20. stoljeća. U politički život Supilo ulazi kao urednik časopisa »Crvena Hrvatska«, koji je izlazio u Dubrovniku, u kojemu se bori za ujedinjenje Dalmacije i Hrvatske.
Tih godina pristupa Stranci prava i već kao 25-godišnjak postaje njezin vođa. Nakon raskola stranke suprotstavlja se Josipu Franku i seli u Rijeku. Tamo osniva hrvatsku tiskaru i pokreće »Novi list« koji od 1907. dobiva naziv »Riječki novi list«. Na crti dalmatinskih pravaša Supilo pokušava utjecati na hrvatsku politiku boreći se za zajednička južnoslavenska politička polazišta i suradnju s drugim, neaustrijskim narodima u monarhiji koje ugrožava jaka germanizacija.
Rezultat te borbe je Riječka rezolucija 1905., dogovor hrvatske političke oporbe za stvaranje obrambenog zida protiv austro-njemačkog pritiska i suradnja s mađarskom oporbom koja se također bori za samostalnost vlastite države. Uskoro nastaje i Hrvatsko-srpska koalicija, a nakon njezine pobjede na izborima Supilo postaje zastupnik u Hrvatskome saboru i vođa oporbe u ugarskom parlamentu.
Međutim, njegova radikalnost, posljedice montiranog veleizdajničkog procesa 1909. protiv skupine Srba u koaliciji zatim Fridjungov proces, koji su potaknuli velikoaustrijski krugovi ne bi li osramotili Supila, udaljavaju ga od stranke. Iako su klevete otkrivene, Supilo istupa iz stranke, koja je na njegov poticaj i osnovana.
Kada na čelo koalicije stupa Svetozar Pribičević, Supilo osuđuje politiku stranke jer smatra da dovodi hrvatski narod u podređen položaj prema drugim južnoslavenskim narodima. Ta će se opasnost pokazati realnom u doba nastajanja jugoslavenske države, kada Svetozar Pribičević ima važnu ulogu u stvaranju unitarističkog i centralističkog uređenja.
Nakon sarajevskog atentata 1914. Supilo bježi u Italiju i sudjeluje u stvaranju Jugoslavenskog odbora. Međutim, njegova demokratska opcija smeta većini članova Odbora pa se poslije sukoba s Nikolom Pašićem, u travnju 1916., povlači, nastojeći zainteresirati saveznike za Hrvatsko pitanje.
Umro je u Londonu 25. rujna 1917. godine boreći se do kraja života za razbijanje Austro-Ugarske, stvaranje demokratske južnoslavenske zajednice i protiv darivanja Dalmacije Italiji.
30. studenoga 1955. u Beogradu je umro hrvatski skladatelj Josip Slavenski. Rođen je 11. svibnja 1896. u Čakovcu. Karijeru je počeo 1923. kao nastavnik u Zagrebu. No, iduće se godine, zbog boljih uvjeta, preselio u Beograd. Tamo je ostao do smrti. Svoje najbolje stranice Slavenski je ostvario u simfoniji »Orijenta« za soliste, zbor i orkestar, simfonijskoj suiti »Balkanofonija«, gudačkim kvartetima, violinskim sonatama, klavirskim djelima, čudesnim zborovima »Voda zvira« i »Romarska« te solo-pjesmama.
30. studenoga 1957. u Zagrebu je umrla Marija Jurić Zagorka, prva hrvatska novinarka i književnica, autorica »Gričke vještice«, »Gordane« i drugih popularnih djela.
