Arhiv tekstova

Prepričava se kako je prilikom plana izgradnje toplica u Bezdanu na analizu nošena voda ne iz Bezdana, već iz »Lemeške banje« u Lemešu. Je li ova priča točna ili ne, ne zna se, ali činjenica je da toplice u Bezdanu rade, dok »Lemeška banja« propada četiri desetljeća. Voda iz »Lemeške banje« po ljekovitosti ravna je vodi iz čuvenih toplica »Harkanj« u Mađarskoj, a ljekovito blato onome iz Igala u Crnoj Gori. Ipak, »Lemeška banja« se kao lječilište ne koristi više od četiri desetljeća, a ono što je preostalo od nekadašnjih toplica prepušteno je zubu vremena. Savjet Mjesne zajednice Svetozar Miletić sada pokušava zainteresirati ulagače koji su spremni revitalizirati nekadašnje toplice. No, i pokraj njihove želje da nađu načina da se za toplice zainteresiraju investitori, još nema pomaka u rješavanju sudbine nekadašnjeg popularnog lječilišta.  

  

Liječnici otvorili kupalište

 

Od »Lemeške banje« ostala je oronula centralna zgrada u kojoj su nekada bili restoran i sobe za spavanje, kao i ostaci dva velika bazena. Prvi je izgrađen pedesetih godina prošloga stoljeća i, što je važno spomenuti, bio je to tada prvi bazen u somborskoj općini. Drugi je završen osamdesetih godina, ali nikada nije dobio uporabnu dozvolu i nikada službeno nije bio u funkciji. Zgrada s kadama i svlačionice više ne postoje. »Naša želja je obnavljanje zapuštene ‘Lemeške banje’ i uporni smo to ostvariti. Posljednja u nizu naših akcija je izrada trojezičnog flajera o turističkim sadržajima u Lemešu, s akcentom na revitaliziranju toplica. Cijeli prostor obuhvaća oko 20 hektara i u vlasništvu je države, a korisnik je Mjesna zajednica«, kaže Aleksandar Vidaković, predsjednik Savjeta Mjesne zajednice Svetozar Miletić. Mandat na mjestu prvog čovjeka MZ Svetozar Miletić istječe mu za pet mjeseci i sve manje, i pokraj velikog zalaganja i truda, vjeruje da će do kraja mandata uspjeti napraviti bilo kakav pomak vezan za toplice.

Kompleks toplica i zemljište u okolici je upisano u 10 katastarskih parcela. Na većini pravo korištenja ima Mjesna zajednica Svetozar Miletić, a na manjem dijelu VDP Zapadna Bačka iz Sombora, no, vlasnik svih parcela je država Srbija. Sam kompleks toplica je na 3,5 hektara. Tu je prirodno jezerce koje je nekada služilo za ribolov i vožnju čamcima, a nalazi se u bogatom zelenilu. Centralna zgrada je oronula i zapuštena, najveći dio onoga što je nešto vrijedilo je davno pokradeno, a tragovi noćnih i tko zna još kakvih posjetitelja vidljivi su na svakome koraku. No, zgrada je ipak sačuvala svoj autentični izgled i mogla bi se dovesti u funkcionalno stanje. Bilo je takvih pokušaja i proteklih godina, bilo je zainteresiranih za ulaganje u »Lemešku banju«. Najozbiljniji su bili liječnici iz Slovenije, ali kako tada kod nas nije bilo zakonom definirano strano ulaganje u zdravstvene objekte, do konkretnih dogovora nije došlo pa ove toplice i dalje stoje napuštene i zapuštene. Tako napušteno i prepušteno zubu vremena i vandalima svih vrsta stoji lječilište, koje se kao takvo spominje još 1885. godine, kada je grupa liječnika inicirala otvorenje kupališta. 

Od procvata do gašenja

 

»Najveći procvat toplice su imale od 1924. pa do pedesetih godina prošloga stoljeća. Nema statističkih podataka o broju, ali se pouzdano zna da su u tom periodu toplice imale najviše turista i pacijenata. Najviše gostiju bilo je iz Budimpešte, Bezdana i Sombora. Interesantno je da je tada postojao propagandni materijal koji se dijelio u vlakovima. Praktički, kondukteri su bili ti koji su zakazivali pacijentima tretmane u toplicama. Putnike su na željezničkoj postaji u Lemešu čekali fijakeri koji su ih vozili do toplica. Koliko je ‘Lemeška banja’ bila značajna govori i to što je tada postojao projekt izgradnje tračnica od Sombora direktno do toplica«, kaže Tereza Ivanković iz Lemeša, turizmologinja koja je kao temu svog diplomskog rada odabrala baš »Lemešku banju«.

Iako se kao lječilište toplice ne koriste više od 40 godina, mnogi Somborci su još dugo poslije toga rado dolazili u »Lemešku banju« na izlete, u šetnju, na čist zrak. Međutim, odavno je i to prestalo, i toplice već duže vrijeme nemaju nikakvu funkciju. »Ima mnogo razloga da se nešto uradi u ‘Lemeškoj banji’. Koristi bi imali svi – i selo, i Sombor, i turisti. Sada ljudi s ovog područja odlaze u mađarske toplice u Morahalomu i Davodu, a nama stoji neiskorišten potencijal«, kaže Ivankovićeva.

Neke okvirne procjene su da bi u ponovno oživljavanje »Lemeške banje« trebalo uložiti milijunske iznose u eurima. Prema našim saznanjima 1996. godine urađen je urbanistički projekt uređenja »Lemeške banje«. Tu je i počelo i stalo. Nažalost, »Lemeška banja« se u nekim planovima razvoja Sombora i okolice uopće više i ne spominje, a mnogi od onih koji kroje viziju razvoja nisu niti čuli za »Lemešku banju«. Tako će, ukoliko za godinu ili dvije budemo ponovno pisali tekst o ovim toplicama, jer interes tu i tamo iskazuju samo novinari, priča biti identična, točnije mnogo gora, jer će ono što već dugo propada biti u još gorem stanju.