13.12.2013
KRONOLOGIJA od 13. do 19. prosinca
13 prosinca 1946.
Počasnim građaninom grada Subotice proglašen je američki umjetnik hrvatskog podrijetla Zlatko Baloković. Iste večeri glasoviti je violinist priredio nezaboravni koncert. Koncertna dvorana subotičke Muzičke škole ponijela je ime Zlatka Balokovića.
13. prosinca 1991.
U kući poznate dobrotvorke Marije Mamužić otvoren je Gerontološki klub Centar II. (u današnjoj ulici Ž. Zrenjanina 16), koji će ne zadugo potom izrasti u najzapaženiju ustanovu te vrste u Srbiji.
15. prosinca 1878.
Svečano otvorenje Pučke kasine. Utemeljena je na poticaj Ambrozija Šarčevića, sljedbenika preporodnih zamisli biskupa Ivana Antunovića. Prvu upravu Kasine čine: predsjednik Beno Dulić, perovođa Ivan Rožić, rizničar Bodo Kujundžić, prvi zastupnik Ago Mamužić, odnosno odbor starješina od 30 članova biran iz redova najviđenijih Bunjevaca.
15. prosinca 1912.
U Bajmoku je rođen Đuro Dulić, prvoborac, general-potpukovnik, zapovjednik NOV i POJ i JNA. Narodnim herojem proglašen je 1953. U jesen 1941. prvi je uništio njemački tenk u Srbiji. Umro je 29. kolovoza 2006.
15. prosinca 2002.
U nazočnosti oko 200 elektora, predsjednika Sabora Republike Hrvatske Zlatka Tomčića, visokih predstavnika Ministarstva za nacionalne manjine RS, diplomata, generalnih konzula RH iz Republike Mađarske i Subotice, te drugih visokih dužnosnika, na Elektorskoj skupštini izabrano je Hrvatsko nacionalno vijeće od 35 članova.
16. prosinca 1854.
Predstavom »A két Bárcsai« (Dvoje Barčaijevih), predana je na uporabu zgrada subotičkog kazališta, u čijem je sklopu bio i hotel, prema projektu Jánosa Skultetija. Radovi su započeti 1848. ali su zbog društvenih previranja obustavljeni 1949., a nastavljeni 1953. Subotičko kazalište imalo je 450 sjedala na parteru, balkonu i galeriji i 49 loža. Trošak izgradnje iznosio je: 10 tisuća 309 forinata i 52 krajcare.
16. prosinca 1960.
Utemeljena je Kulturno-prosvjetna zajednica Subotičkog kotara. Za predsjednicu je izabrana Estera Ivković, poznata javna djelatnica.
16. prosinca 1998.
Na konstituirajućoj sjednici Vijeća Hrvatskog narodnog saveza izabrano je čelništvo novoosnovane stranke: Kalman Kuntić, predsjednik, Franjo Vujkov, dopredsjednik, te Marija Sekulić, Zvonimir Sajfert i Branko Horvat.
17. prosinca 1845.
Rođen je István Iványi (obiteljski Ivanovski), profesor, upravitelj Gradske knjižnice, povjesničar. Osim dvosveščana djela Szabadka szabad királyi város története (Povijest slobodnog kraljevskog grada Subotice, 1886. i 1892.), autor je još desetak važnijih djela iz prošlosti našega grada i Bačke. Umro je 7. kolovoza 1917.
17. prosinca 1915.
Rođen je Marko Čović, profesor filozofije, prozni pisac, publicist, urednik, javni djelatnik bačkih Hrvata. Zapažena su mu djela; roman Doktor filozofije, zbirka novela »Žito zove« i autobiografska proza »Priča o lopti«. Umro je 12. travnja 1983.
18. prosinca 1919.
Prema pisanju dnevnika Neven«, na poticaj istaknutog borca za uvođenje narodnog jezika u pučke škole dr. Babijana Malagurskog, održan je skup istaknutih bunjevačkih odnosno hrvatskih intelektualaca. Zaključak je bio znakovit, a unekoliko i šokantan: »U bunjevštini još ne treba uvoditi višestranački život!«
18. prosinca 1851.
Pokrajinski poglavar Srp-ske Vojvodine iz svog sjedišta u Temišvaru zatražio je otisak službenog žiga Subotice. Do tada je Gradsko vijeće po vlastitu nahođenju rabilo žig sa sljedećim, kružnim natpisom: »Pečat slobodnog kraljevskog grada Subotice 1850.« Nakon dostave poglavar je zabranio njegovo rabljenje.
19. prosinca 1896.
Puštena je u rad prva javna elektrana u Subotici. Električna struja je isprve služila za rasvjetu, a od sljedeće 1897. godine postaje izvor energije za vuču u javnom prijevozu – gradskoj željeznici.
19. prosinca 1958.
U Tavankutu je rođen Goran Zelić, školovao se u Subotici, a studirao u Zagrebu, gdje diplomira na Elektrotehničkom fakultetu, kasnije magistrira i doktorira. Autor je brojnih znanstveno-istraživačkih studija. Suradnik je više znanstvenih institucija u Nizozemskoj, SAD-u i dr.
19. prosinca 1997.
Likovnim ostvarenjima nekadašnjih učenika i profesora subotičke gimnazije, te promocijom knjige »Gymnasium 1747-1997.«, obilježeno je dva i pol stoljeća postojanja ove najstarije školske ustanove u Subotici. Utemeljili su je franjevci kao Gramatikalnu školu 1747.