Arhiv tekstova

Razdoblje četrdesetodnevne pripreme za njaveći kršćanski blagdan Uskrs nazivamo korizmom. Riječ korizma povezujemo s latinskom riječi quadragesima, mletačkom quaresema i romanskom coresma. U hrvatskom se jeziku to razdoblje crkvene godine nazivalo i četrdesetnica. U Hrvatskoj kršćanskoj terminologiji oca fra Jeronima Šetke uz ovu riječ pronalazimo pojašnjenje da je ta riječ nekada bila višeznačna. Označavala je razdoblje od četrdeset dana, od Pepelnice do Uskrsa, tijekom kojega su kršćani postili, molili se i činili pokoru kako bi se pripremili za Isusovo uskrsnuće. Isti se naziv rabi za vrijeme od četrdeset dana nakon nečije smrti tijekom kojega možemo moliti za pokojnika kako bi nakon četrdesetog dana njegova duša primila daću. Zbog višeznačnosti naziva četrdesetnica, u hrvatskome se jeziku riječ korizma udomaćila za oznaku preduskrsnog vremena tijekom kojega se molimo, redovito odlazimo na svetu misu i križni put, postimo, činimo pokoru i slično. 

Riječi koje zvuče slično kao riječ korizma, ali imaju različito značenje su: karizma i krizma. Karizma je, prema Aniću »nezasluženi spas, djelovanje Božjeg duha na pojedinog vjernika što čovjek ne može silom dobiti, Crkva ne može predvidjeti, davanjem sakramenata ne može postići, ali se darovi pretpostavljaju«. Osobe koje dobiju taj dar nazivamo karizmatičnim osobama. Izvan crkvene uporabe riječ se proširila za oznaku posebno obdarene osobe koja svojim djelovanjem ljude oduševljava i vodi.

Uz riječ krizma u »Veliku rječniku hrvatskoga jezika« Vladimira Anića stoji: »u kršćanstvu, mješavina maslinova ulja i balzama kojom se mažu vjernici dok primaju sakrament potvrde u vjeri; sakrament krizme, Sveta potvrda«. U hrvatskom se jeziku sve češće rabi izraz potvrda koji je prevedenica riječi krizma. U nekim se dijelovima Hrvatske sakrament potvrde u vjeri naziva firma.

Riječi korizma, krizma i karizma su bliskozvučnice čije je podrijetlo i značenje različito.