Arhiv tekstova
Pogled u prošlost radi budućnosti
Prošlog tjedna, u petak 18. lipnja, u Velikoj vijećnici Gradske kuće, održana je promocija knjige »Gradotvorci I«, autora: Gordane Prčić Vujnović, Viktorije Aladžić i Mirka Grlice. Ova knjiga je jedinstveni prikaz sedamdeset subotičkih objekata, kako divnih palača, tako i onih možda manje primjetnih, ali isto vrijednih građevina. Promocija je organizirana u okviru manifestacije Mjesec kulture, ove godine pod naslovom »Jednaki u kulturi«.
U sat i pol vremena publika je imala priliku čuti izlaganja autora i drugih ljudi usko vezanih za projekt ove knjige. Riječima Mirka Grlice, jednog od autora i voditelja ove večeri: »… Samo jedna knjiga može ovoliko ljudi sakupiti, što možda govori o tome da ima nade za nas.«, započela je promocija ovog djela.
GRADSKE VRIJEDNOSTI: Kao prvi gost, pozdravivši sugrađane, direktor Gradskog muzeja István Hulló, ovdje i u ulozi izdavača, u svom izlaganju napominje bitnost financiranja ovakvih kapitalnih projekata i pohvaljuje pozitivno vođenje kulturne politike Općine, te njeno razumijevanje za ovo izdanje. Priča o knjizi nastavljena je otkrivanjem detalja vezanih za njen izlazak u javnost. Mirko Grlica je ispričao, kako je začetak ideje dan od strane Boška Krstića još davno u redakciji »Rukoveti«. Priča je zaživjela u Subotičkim novinama, gde je u okviru feljtona uobličen višegodišnji istraživački rad triju autora, a ova priča o povijesti zgrada se održala u čak stotinu trideset i pet nastavaka. Konačnu ideju o izdavanju knjige na ovu temu dao je árpád Papp, koji je govorio sljedeći: »Naime, konačno smo imali tim koji može izdati takvu knjigu, pokazati našim građanima da su naše vrijednosti, one gradske vrijednosti, itekako velike i da moramo biti ponosni na naše vrijednosti…«, te dodao da se nada, kako će drugi dio ove knjige biti predstavljen već na sljedećoj manifestiji Mjeseca kulture.
Najzapaženije izlaganje, kako je i najavljeno, imao je povjesničar umjetnosti Bela Duranci. U šarmantnom maniru Duranci je knjigu duhovito ali i obrazloživo, okarakterizirao kao »kozmopolitski lokalpatriotizam, paorsko građanskog staleža« – »Kad kažem kozmopolitski lokalpatriotizam, onda mislim na te graditelje koji su to gradili. S ovih se prostora odlazilo u svijet na naukovanje. I Titus Mačković, arhitekta ovdašnji, je otišao negdje u svijet, učio i sticao znanja, pa se vraćao da gradi tu, a neki su dolazili odnekud, pa gradili ovdje ono što će ih poslije proslaviti,… a to kada kažem paorsko gospodstveni, to znači da su ljudi vjerovali u zemlju, da su iz zemljišnog posjeda gradili kuće i na taj način stvarali grad kao urbanu sredinu, iz koje će se građanski stalež sve više oblikovati kao građanski…«, te objašnjava: »… znači, mi nemamo onu vrstu obične paorije koja je neuka, mi imamo paoriju koja itekako želi i hoće da ima, da zna i dosegne više. Prema tome, grad je zaista specifičan kozmopolitski lokalistički oblikovan prostor, u kome žive paorski građani.« U svome daljnjem izlaganju daje savjet i za uporabu ovog djela: »… Ova knjiga nije za pročitati, ova knjiga je za s vremena na vrijeme nanovo je listati, pa otkrivati te neke bisere pojedinih ljudi i njihovih domova.«
SEDAMDESET PRIČA: Značaj ove knjige je i u dvojezičnosti, te spada u sasvim lijepu biblioteku dvojezičnih knjiga. Za prijevod se pobrinula Ildikó Lovas, inače, članica IO Skupštine općine Subotica zadužena za kulturu i informiranje koja je također gostovala, te prisutnima prenijela svoja iskustva u radu na ovoj knjizi.
Priliku da posljednja iznese svoje iskustvo bila je jedna od koautorica knjige Gordana Prčić Vujnović: » Naša knjiga se sastoji od sedamdeset različitih priča, sedamdeset različitih kuća, ona je sagrađena od sedamdeset različitih sudbina i ličnosti.« Ona se, kako kaže, vrlo teško odlučila za priču o jednoj od njih, a izabarala je priču o kući starog gvožđara Slavka Manojlovića. Na kraju je zaokružila izlaganje o knjizi na poetičan način: »To je sudbina našeg grada, to je zakonitost i kontinuitet izgradnje grada, to je kvaliteta i kultura življenja na ovom prostoru, to je harmonija i sklad kuća koje čine naš grad koji volimo,… svi smo mi pomalo gradotvorci, svi mi ugrađujemo sebe u ovaj grad, a isto tako i grad ugrađuje sebe u sve nas.«
Multimedijalnosti ovog događaja doprinijela je i video-prezentacija knjige »Gradotvorci«, prikazana na samom kraju svečanosti.
Zahvaljeno je svima koji su financijski podržali ovo obimno djelo, privatnim licima koja su ustupila materijale autorima, kao i mladima iz »Craft« tima koji su knjigu grafički uobličili.
Predstavljena knjiga nam definitivno ukazuje na način kako živjeti sa vlastitim okruženjem. Ona je pomagalo, ona nas podučava, jer da bi se u potpunosti uživalo, potrebno je i određeno (pre) poznavanje sadržaja lijepog. Ima dovoljno toga, pa u isčekivanju drugog dijela »Gradotvoraca« knjigu u ruke, te prošećite…
