Arhiv tekstova

Drevni narodi na tlu Hrvatske

Otprilike u 14. stoljeću prije Krista područje današnje Hrvatske naselila su panonska plemena. Ona su izrađivala haljine od konoplje panna, po kojoj je ovaj dio Podunavlja i dobio ime. Postoji i mišljenje da je Panonija nazvana prema antičkome bogu Panu, zaštitniku šumâ i svega što u njima živi.
    Panonska su plemena prepustila svoja područja novim doseljenicima, među kojima su bili i Iliri: Histri su živjeli u Istri; na Kvarnerskim otocima i obali između rijeka Raše i Krke Liburni; u Gorskom kotaru i Lici Japodi, a u Dalmaciji Delmati.
    Na području Slavonije živjela su i keltska plemena. Četiri stoljeća keltske prevlasti, od 5. do 1. stoljeća prije Krista, ostavila su hrvatskim zemljama konje, sapun, umijeće pečenja lepinja, nazive gradova i rijeka (Mursa, Drava, Sava), a gradnjom gradova te razgrananom trgovinom učinili su cijeli kraj zanimljivim osvajačima koji će tek doći.
GRCI I RIMLJANI: Između 9. i 5. stoljeća prije Krista Grci su kolonizirali istočnu obalu Jadrana. Izvrsni pomorci i vješti trgovci, Grci su osnovali svoje utvrđene naseobine na otocima Visu (naselje Isa bilo je glavni trgovački posrednik između južne Italije i ilirskih krajeva), Hvaru (Faros – Stari Grad) i Korčuli (gdje je već prije bilo naselje), a na kopnu na položajima Trogira (Tragurij) i Stobreča (Epetij) kod Splita.
    Iliri, koji su bili ratari i stočari, ali i vrsni pomorci (posebice gusari) i vojnici, sukobili su se s doseljenim Grcima. Grad Isa pozvao je u pomoć Rimljane koji su iskoristili sukob i nakon nekoliko ratova pokorili Ilire. Na novoosvojenom području Rimljani su organizirali dvije provincije: Dalmaciju i Panoniju.
    Rimljani su u današnjim hrvatskim zemljama izgradili mnoge ceste. Te su ceste omogućavale trgovanje i lakše kretanje vojske. U rimskim gradovima (npr. Parentiumu (Poreču), Poli (Puli), Iaderu (Zadru), Saloni (Solinu), Sisciji (Sisku), Mursi (Osijeku) itd.) bili su razvijeni trgovanje i različiti obrti. Tadašnji su nam graditelji ostavili više lijepih građevina, među kojima su svakako najpoznatije – Dioklecijanova palača u Splitu iz 4. stoljeća, amfiteatar u Puli iz 1. stoljeća i Eufrazijeva bazilika u Poreču s mozaicima iz 6. stoljeća