Arhiv tekstova
Na putu nacionalne integracije i priključivanja Europskoj Uniji
Bit ću predsjednik svih građana, obećao je predsjednik Republike Srbije Boris Tadić, u inauguracijskom govoru održanom u nedjelju, nakon što je položio prisegu o preuzimanju najviše državne dužnosti na pet godina. Tadić je izrazio uvjerenje da će za njegova mandata, koji neće biti lak i kojeg će karakterizirati namjere da se Srbija priključi Europskoj Uniji, Srbija znati razumjeti državne i nacionalne prioritete i da će se proces institucionalizacije društva zaokružiti.
Predstavnici četrdesetak zemalja nazočili su primopredaji dužnosti i inauguracijskom govoru Borisa Tadića u zgradi Predsjedništva, među njima: izaslanstva SAD-a, Rusije, NATO-a i EU, zatim glavni tajnik Vijeća Europe Walter Schwimmer, koordinator Pakta za stabilnost Erhard Busek, mnogi ministri vanjskih poslova, među kojima i hrvatski ministar Miomir Žužul, izaslanstva svih zemalja regije, dužnosnici Srbije i Crne Gore, te Republike Crne Gore, patrijarh SPC Pavle i predstavnici vjerskih zajednica.
NADOKNADITI IZGUBLJENO: Dvogodišnja predsjednička kriza u Srbiji ovim je završila, a predsjednik Tadić obećao je da će učiniti sve da se osigura politička stabilnost nesmetanom komunikacijom između tri institucije – Skupštine, Vlade i predsjednika – koje čine temelj političke stabilnosti. Politička je pak stabilnost pretpostavka gospodarskog razvoja i boljeg života svih građana, što je pitanje svih pitanja danas u Srbiji, rekao je Tadić.
Inauguracija je protekla u izuzetno svečanom ozračju, uz intoniranje nekadašnje himne Bože pravde na početku i Vostani Serbio na kraju, označavajući da za novog predsjednika usmjerenost europskim integracijama ne podrazumijeva odricanje od vlastitog nacionalnog identiteta i interesa. Naime, Srbija je jedina zemlja od svih bivših republika SFRJ, koja nema svoju nacionalnu himnu, već se još uvijek pjeva himna SFRJ »Hej Slaveni », a koristi se još uvijek i onaj »stari« grb s petokrakom. Ovim je data naznaka ozbiljne namjere da se konačno donese novi Ustav kojim se će se definirati i državna znamenja.
PROBLEMI REGIONA: Tadić je rekao da je Srbiji potrebna sloga, napredak i razumijevanje kako bi se krupnim koracima nadoknadilo izgubljeno i da se ostvari započeti posao integracije u Europsku Uniju, gdje će i Srbi koji žive izvan Srbije, u susjednim zemljama, ostvariti kulturno i ekonomsko ujedinjenje, te da će se i dalje razvijati posebni odnosi s Republikom Srpskom zasnovani na Daytonskom sporazumu, a da će nastojati i da se sve izbjeglice vrate u Republiku Hrvatsku.
Glede onih građana Srbije »koji se ne izjašnjavaju kao Srbi« Tadić je poručio da želi da se osjećaju ravnopravni u Srbiji.
Sigurnosna izolacija Srbije problem je cijelog regiona, a suočavanje sa zločinima u vlastitom narodu preduvjet je suradnje i suživota sa susjednim zemljama, rekao je Tadić na kraju svog govora. Pohvalio je hrabro izvješće čelništva Republike Srpske o zločinima u Srebrenici, rekavši da je to primjer kako istini treba gledati u oči jer se »samo tako čuva sjećanje na Jasenovac, Jadovno, Skelane, Goraždevac i sva druga stratišta.«
Sjenu na cijeli događaj, osim pojavljivanja radikala u bijelim majicama s likom Vojislava Šešelja prigodom polaganja prisege predsjednika, bacila je i činjenica da se istodobno s inauguracijom predsjednika u susjednoj Bosni i Hercegovini obilježavala deveta godišnjica tragedije u Srebrenici, gdje je u Potočarima ukopano još 338 identificiranih žrtava, te da su mnogi dužnosnici iz RS-a u državnim i entitetskim organima vlasti tog dana bili na inauguraciji u Beogradu.
