Arhiv tekstova
04.04.2003
Izlazak na veliko igralište
Nakon primanja Srbije i Crne Gore za 45. člana Vijeća Europe, otvara se novo poglavlje u radu ne samo političkog, već i državnog aparata. Predsjednik Parlamentarne skupštine Vijeća Europe Peter Schieder zatražio je nakon atentata na premijera Zorana Đinđića da SCG bude primljena u »čekaonicu Europske unije«, kako poneki nazivaju Vijeće Europe, tijekom travanjske sjednice Parlamentarne skupštine, kako bi joj se ponudila podrška, pomoć i suradnja.
Anticipirajući ceremoniju prijema, Helsinški odbor za ljudska prava u Srbiji organizirao je u Novom Sadu tribinu na kojoj se razgovaralo o tome što će ovaj vrlo značajan pomak u integraciji SCG ka Europi značiti za manjine.
TEST SPREMNOSTI - »Osnovne kriterije zaštite prava nacionalnih zajednica već smo ispunili, a sada ćemo ono, što smo ostvarili na našem uskom provincijalnom igralištu, izmjeriti na jednim otvorenijim. Sada će se pokazati koliko su naši organi spremni za tu integraciju«, rekao je Duško Radosavljević, potpredsjednik Izvršnog vijeća AP Vojvodine i jedan od uvodničara na tribini. »Imat ćemo jednog daleko strožijeg supervizora. Vijeće Europe je institucija koja može biti dobronamjerna i može nam kazati gdje griješimo, ali isto tako može biti i jako nezadovoljna nekim rješenjima i možda malo nemilosrdna i bez opravdanja za naše objektivne poteškoće. No, te stvari, bar mi u Vojvodini, nismo preuzeli jer smo morali, već jer smo željeli. Prijemom u Vijeće Europe će i svi građani imati više razloga da budu zadovoljni, jer će postojati kapa i nad suverenom državnom vlasti kojoj netko može da se obrati. To ‘suvereno’ kažem sa malo zluradosti zato što nam preko deset godina nameću - da se u ime suverenosti mogu gaziti elementarna ljudska prava, uključujući i prava pripadnika nacionalnih zajednica. Volio bih da sam malo veći optimista i da će na teritoriju cijele republike uspjeti da se prihvate ti standardi, jer će prijemom u Vijeće Europe republički organi morati otvoriti jedan novi set pitanja koja su u protekle dvije godine držali pod tepihom. Ali ako želimo biti pripadnici nekog kluba, osim ulaznice koju smo kupili, morat ćemo prihvatiti i pravila ponašanja«.
SHADOW REPORT - Kao predstavnik civilnog sektora, direktorica Vojvođanskog centra za ljudska prava Aleksandra Vujić, otkrila je kako oni već više od dvije godine rade na pisanju iz-vješća za Vijeće Europe. »Sudbina manjina ovisi o Vijeću Europe i njegovom direktorijatu ljudskih prava u okviru kojeg se nalazi odjel za manjine, a prava su vezana za Okvirnu konvenciju za zaštitu nacionalnih manjina kao vansudskim mehanizmom, te savjetodavnim komitetom, kao neovisnim ekspertskim timom«, kaže Aleksandra Vujić, koja se tijekom obuke u Strassbourghu upoznala s predstavnicima sekretarijata VE, savjetodavnog komiteta i pravnicima europskog suda za ljudska prava. Tamo su obučeni i za pisanje tzv. shadow reporta, kao alternativnog izvješća o stanju ljudskih prava. Naime, država se obvezala da će odredbe konvencije ugraditi u domaće zakonodavstvo i da će poslati tzv. državno iz-vješće, što je i učinjeno sa malim zakaš-njenjem. S druge strane, Vijeće Europe potiče nevladine udruge da šalju svoja tzv. alternativna izvješća, koja sva skupa dolaze do savjetodavnog komiteta, odakle se onda mišljenje, na osnovu svih podnijetih izvješća, upućuje državi. Potom izaslanstvo VE posjeti navedenu zemlju, a zatim konačno mišljenje upućuje Komitetu ministara. Vojvođanski centar za ljudska prava je, u suradnji sa Centrom za multikulturalnost nakon 18 mjeseci rada, svoje alternativno izvješće ovih dana poslao Vijeću Europe, a izvatke iz te studiozne analize objavit ćemo u nekom od sljedećih brojeva »Hrvatske riječi«.
»Na prikupljanju podataka sudjelovalo je i 14 manjinskih organizacija čime je ostvarena tzv. koalicija manjinskih organizacija, što je eskaliralo u pravi mali pokret. Iako ne postoje sankcije za nepoštivanje konvencije, postoji politički pritisak Vijeća Europe«, kaže Aleksandra Vujić.
Konvencija o ljudskim pravima VE obično se kritizira jer ne definiše što su nacionalne manjine, i što postoje dupli standardi. Francuska i Grčka je nisu ni do danas ratificirale, ali je ona obaveza novih članica.
INSTRUMENT UPRISTOJENJA - Koordinator programa Fonda za otvoreno društvo Tomislav Žigmanov ukazao je na mišljenje zapadnih analitičara po kojem se Okvirna konvencija koristi kao instrument upristojenja centralnoistočnih i istočnoeuropskih isfrustriranih država, da bi rješavanje interetničkih odnosa išlo ka pacificiranju trusnih područja, te omekšavanju unutarnje centralističke, nacionalističke, etnocentrističke političke paradigme. »Ovo je jedan pravni okvir, ali u našoj zemlji vlada pravni kaos i naša kultura nije kultura poštivanja pravnih normi. Kako će onda, tako slaba i ruinirana država, moći raditi na tako ozbiljnom poslu kao što je primjena Okvirne konvencije. Potrebna je demontaža paradigme koja je vladala. Pazite, u Beogradu je jedan profesor nestao, a drugom je upućena prijetnja. Tim povodom Okvirna konvencija malo može pomoći, više će pomoći na dulje staze, ali bi prvenstvenu ulogu imao preustroj države«, naglasio je Žigmanov.
U diskusiji se moglo čuti i kako u manjinskim problemima »nema pravde« jer uvijek netko ostaje nezadovoljen, ali da se radi o procesu koji nas udaljava od mogućnosti eskalacije sukoba i približava izgradnji tolerancije i dijaloga. No, čvršći mehanizam, koji stoji na raspolaganju ulaskom u Vijeće Europe, su pojedinačni slučajevi kršenja ljudskih prava koje procesuira sud u Strassbourghu.
Prema reagiranjima predstavnika voj-vođanskih vlasti, oni nemaju namjeru čekati da budu primorani na suradnju, već to iskreno žele, što demonstriraju i skorim uvođenjem ombudsmana za manjinska pitanja. Tajnik za ostvarivanje prava nacionalnih manjina IV APV dr. Tamás Korhecz rekao je prije nekoliko dana kako je Okvirna konvencija VE jedina kovencija na svijetu kod koje postoji sudski nadzor zaštite ljudskih prava i mogućnost pojedinačnih žalbi, dok je predsjednik Odbora za međunacionalne odnose Skupštine Vojvodine Kalman Kuntić izjavio kako Srbija mora odustati od koncepta monoetničke države i pomiriti se s činjenicom da je riječ o multietničkom društvu.
