Arhiv tekstova Arhiv tekstova

Instiktom probijam barijere

Siniša Svilan je, po mnogima, rodo-načelnik novog trenda uređivanja zabavnih emisija na Hrvatskoj televiziji. Iako prečesto kritiziran zbog svog nekonvencionalnog pristupa, hrabro se odupro napadima poslovičnih »konzervativaca«, na radost svih zaljubljenika u kvalitetne televizijske programe. 
4»Glamour cafe« je jedna od najgledanijih emisija na HRT-u, a glavni ‘krivac’ ste Vi kao njezin urednik. Kako ste došli na ideju raditi, po svim pokazateljima uspješnosti, jedinstveni zabavni program?
Nema nekih velikih ideja, u biti to život namjesti sam. U pitanju je čisti instinkt. Za sebe mogu reći da sam sve najvažnije odluke u životu donio osluškujući isključivo unutarnje porive.
4Emisija je, što je vrlo neobično, započela svoj vijek na jednoj manjoj televiziji, da bi svojom kvalitetom dos-pjela na nacionalnu postaju.
Točno. »Glamour« je krenuo još na »Mreži« (privatna zagrebačka televizija) pod ravnateljstvom jednog mog kolege, ali tadašnji urednik Denis Latin nije bio zadovoljan, pa mi je sugerirao da pokušam nešto učiniti. I tako je sve započelo...
4Vaša emisija je postala iznimno popularna upravo zahvaljujući  svojoj nesvakidašnjosti spram ustaljene programske sheme.
Vidite, u svijetu je sve već izmišljeno, ni televizija nije nikakav izuzetak, Entertainment magazine (zabavni magazin) odavno postoji na poznatim svjetskim postajama. Bit je u uredniku koji daje završni potpis, pa neka odskoči više.
4Koliko je vaš »Cafe« odskočio na skali gledanosti?
Prema posljednjim mjerenjima imamo 35% gledanosti, što znači da zauzimamo visoko peto mjesto u domaćoj produkciji.
4»Glamour Cafe« je televizijski pandan hrvatskom izdanju »Playboy«-a, legendarnog časopisa koji vrednuje samo najviše kvalitete. Kroz vaše priloge, na najbolji način, ističete kvalitetu  Made in Hrvatska.
Je, je. Upravo tako. Prema mome shvata-nju novinarstva, od kojeg ne odstupam, novinar mora biti prije svega kritičan, ukazati na ono što ne valja, ali s druge strane isto tako uvijek pohvaliti nešto što zaista vrijedi. U prvom redu, tu je i selekcija, tko će vam biti u emisiji.
4Koliko je teško biti avangardan u Hrvatskoj, obzirom da su vaše voditeljice često izvan uvriježenih moralnih kriterija vezanih za nastupe na  javnoj televiziji? 
Mislim da je lakše, iako moram reći da sam ja probijao neke barijere. Prvo se moralo publiku naučiti na takav tip promišljanja novinarstva, unatoč postojećim klišeima klasičnog poimanja. Gospodin Vrdoljak je nedavno izjavio: »Što je javna televizija dosadnija, tim je bolja!«. Ja se baš i ne bih složio s njiim, ali moram reći da je to vrlo blizu istine. Jer naš prosječni tip gledatelja traži emisije tipa »ne talasaj«, dok »Glamour« želi upravo suprotno. »Talasajući« mi ispu-njavamo osnovnu funkciju televizije kao  medija.
4Što je po vašem mišljenju osnovna funkcija televizije kao medija bez kojeg se danas jednostavno više ne može?
Osobno mislim da je televizija kao medij vrlo površna. Ona nikako ne može obrazovati. Njezina temeljna funkcija je da zabavi, informira ili da potakne na promišljanje glede nekog stava.
4Utjecaj vaše emisije, točnije njezine iznimne popularnosti i visokoprocen-tualne gledanosti, izbacio je u prvi plan jednu novu, multi-medijalnu zvijezdu. Riječ je, dakako, o Arijani Čulini, glumici, zabavljačici i  spisateljici čija knjiga se već dugo iznimno dobro prodaje u Hrvatskoj. Kako ste prepoznali njezin ta-lenat?
Zato što sam je vidio. Mislim da je to moja najveća urednička kva-liteta što znam prepoznati ljude koji znaju raditi svoj posao. Bilo da je riječ o Arijani ili novinarima koji rade priloge. Konkretno u svezi Arijane neke stvari su se jednostavno poklopile, i njezin talenat je morao izbiti u prvi plan. Rijetkost je imati nekoga tko odlično piše, pjeva, a pritom je po vokaciji glumica.
4»Glamour« je vrlo gledana emisija i u SCG, konačno, već nekoliko puta ste sa svojim atraktivnim prilozima gostovali u Beogradu i Novom Sadu. Kada ćemo vas vidjeti u Subotici?
To vam je novinarstvo. Znatiželja je odraz inteligencije, i nitko me neće uvjeriti da nije važno što se tamo događa. Istina imao sam dosta napada i kritika u svezi priloga, ali život ide dalje.  Doći ćemo, vrlo rado, samo nas netko mora pozvati. 

Najava događaja

06.12.2024 - NIU »Hrvatska riječ«: Poziv za slanje rukopisa

NIU »Hrvatska riječ«: Poziv za slanje rukopisa

Nakladničko vijeće NIU Hrvatska riječ poziva književne autore i autorice iz Srbije koji stvaraju na standardnom hrvatskom jeziku ili dijalektalnim govorima Hrvata da šalju svoje neobjavljene rukopise radi njihove moguće objave u idućoj, 2025. godini. Rukopise je potrebno poslati u elektroničkom obliku (Word dokument) na e-mail: naklada@hrvatskarijec.rs. Rok za slanje rukopisa je do 30. studenoga 2024. godine.
O uvrštenju rukopisa u nakladnički plan za 2025. godinu odlučivat će Nakladničko vijeće NIU Hrvatska riječ. Recenzije, predgovori i pogovori se ne zahtijevaju. S autorima se sklapa ugovor o međusobnim pravima i obvezama, a prispjeli rukopisi ne vraćaju se autorima.

25.11.2024 - Smotra hrvatskog filma u Beogradu

Produkcija Teatar Stella iz Splita u suradnji sa ZHB-om Tin Ujević iz Beograda organizira od 25. do 30. studenoga 6. smotru hrvatskog filma u Beogradu. Smotra se realizira uz potporu Hrvatskog audiovizualnog centra a u spomen na redatelja i nekadašnjeg predsjednika ZHB-a Tin Ujević Stipu Ercegovića (1948. – 2023.). U glavnom programu su igrani filmovi novije produkcije a na programu će se naći i dokumentarna i kratka igrana ostvarenja, uz dio namijenjen retrospektivi. Prva dva dana manifestacije, ponedjeljak i utorak, 25. i 26. studenoga, rezervirana su za pitching forum hrvatskih kratkih igranih filmova Make it happen koji će okupiti redatelje i producente iz Hrvatske, Srbije i Albanije.

Smotra će biti održana u Art kinu Kolarac (Studentski trg 5) a službeni program počinje u srijedu, 27. studenoga, kada publiku očekuju tri filmska ostvarenja. Od 17,30 sati bit će prikazan igrani film Most na kraju na kraju svijeta redatelja Branka Ištvančića a od 19 sati dokumentarni film Spomenici hrvatskih kipara na tlu Srbije Stipe Ercegovića. Svečano otvorenje je u 20 sati, nakon kojega u 20,30 sati će biti prikazan igrani film Božji gnjev Kristijana Milića.

U četvrtak, 28. studenoga, bit će prikazana četiri filma. Od 18,30 sati na programu je kratki dokumentarni film Strossmayerov kipar – Priča o Vatroslavu Doneganiju Mihaela Kelbasa i Mirka Ćurića, u 19 sati slijedi igrani film Stigme (režija: Zdenko Jurilj) a u 20 sati bit će prikazan kratki igrani film Kaže se Čakovec (režija: Vanja Nikolić). Publika će od 20.30 sati moći pogledati igrani film Bosanski lonac u režiji Pave Marinkovića.

U petak, 29. studenoga, na programu su također četiri ostvarenja. Od 18,30 sati bit će prikazan kratki dokumentarni film Punim plućima (režija Leila Elhoweris), od 19 sati slijedi dokumentarni film Potraga za gušterom (režija Lukša Benić), a od 20 sati kratki igrani film Marko (režija: Marko Šantić). U glavnom programu od 20.30 sati na programu je igrani film Dnevnik Pauline P. u režiji Nevena Hitreca.

Za subotu, 30. studenoga, najavljena su tri filma. Od 18,30 sati na programu je igrani film Tereza 37 Danila Šerbedžije, od 20,10 sati publika će imati prilike pogledati kratki igrani film Snjeguljica (režija: Lana Barić), dok od 20,30 slijedi igrani film Punim plućima (režija: Radislav Jovanov Gonzo).

Svake večeri nakon projekcija bit će organiziran razgovor s autorima i glumcima iz prikazanih ostvarenja.

Selektorica i umjetnička direktorica 6. Smotre hrvatskog filma u Beogradu, uime produkcije Teatar Stella iz Splita je filmska i televizijska redateljica doc. dr um. Branka Bešević Gajić, a producentica i direktorica kazališna i filmska glumica Andrijana Vicković.

  • Ministarstvo regionalnog razova i fonfova EU Repub
  • Jooble
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika