Arhiv tekstova
Počela izborna kampanja
Političke stranke bile su prve demokratske političke institucije koje su se formirale još u vrijeme postojanja komunističkih režima i koje su bile ključni akteri stvaranja demokratskih političkih poredaka.
U Vojvodini su već početkom devedesetih godina nastale i stranke dvije nacionalne manjine – Hrvata i Mađara. Demokratski savez Hrvata u Vojvodini osnovan je 1990. godine i ubrzo su osnivane podružnice i mjesne organizacije u skoro svim mjestima gdje živi značajniji broj Hrvata.
USPJESI I PORAZI: U vrijeme osnutka DSHV-a Hrvati jedini u Vojvodini nisu bili priznati kao nacionalna manjina i suočavali su se s političkim i društvenim ozračjem koje je u velikoj mjeri bilo antihrvatski obojeno. Usprkos tome DSHV je u prvim višestranačkim izborima postizao dobre rezultate.
Najteži izborni poraz DSHV je doživio izbornom krađom socijalista na lokalnim izborima 1996. godine, kada su od četrnaest kandidata koji su ušli u drugi krug s većim brojem glasova od svojih protukandidata, naposlijetku u subotičku skupštinu ušla samo tri vijećnika DSHV-a. Na izborima 2000-te DSHV je kao i druga hrvatska stranka – Hrvatski narodni savez – bio dio DOS-a i skupa su osvojili trinaest vijećničkih mjesta u Skupštini općine Subotica i dva u Skupštini AP Vojvodine.
Na temu predstojećih izbora razgovorali smo s predsjednikom Glavnog izbornog stožera Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini Josipom Gabrićem.
IZBORI 2004.: Što se očekuje u stranci, sada kad su obje hrvatske stranke objedinile snage, od rujanskih izbora 2004.? »DSHV je od samog svog osnutka pa sve do danas sudjelovao na svim izborima i na taj način zastupao hrvatsku zajednicu u Republici Srbiji. I ovom prigodom ćemo sudjelovati na lokalnim i pokrajinskim izborima koji će se održati, prema našem saznanju, 19. rujna ove godine. Izbornu kampanju smo otpočeli na našoj godišnjoj skupštini Podružnice DSHV-a Subotica, gdje smo pozvali sve delegate da se aktivno uključe u predizbornu kampanju kako bismo postigli što bolje rezultate. S obzirom da smo i posebno zainteresirani da i u drugim općinama, u kojima živi hrvatski živalj, imamo svoje predstavnike u skupštinama općina, to ćemo i na skupštini podružnice DSHV-a Sombor pozvati sve aktiviste te regije da se uključe u predizbornu kampanju i da se izbore za mjesta u skupštinama u skladu s njihovom zastupljenošću u regiji. Pored glavnog stožera formiramo i stožere za nekoliko naselja, kako bi rezultat bio što bolji. Uskoro očekujemo i prijedloge iz svih mjesnih organizacija za kandidate za vijećnike skupština općina i pokrajinske zastupnike. Za sada se ne bih mogao izjasniti o tome hoćemo li nastupati sa samostalnom listom ili u koaliciji s nekom drugom strankom. Odluku o tome donijet će Veliko vijeće DSHV-a. Zainteresirani smo za participaciju u skupštinama Subotice, Sombora, Apatina, Petrovaradina i Bača. Što se tiče izbora gradonačelnika, za sada po tom pitanju još nemamo konačan stav, pregovori su u tijeku i o tome će također odlučiti Veliko vijeće DSHV-a«, kaže Gabrić.
MIJENJATI ZAKON: Prema nekim informacijama i parlamentarni izbori se očekuju već na proljeće sljedeće godine. Na proteklim parlamentarnim izborima stranke nacionalnih manjina iz Vojvodine nisu uspjele osvojiti zastupnička mjesta u republičkoj skupštini. DSHV se zalaže za izmjenu izbornog zakona već sada na jesen, kako bi se osigurao ulazak zastupnika manjina i na ovoj razini. »Naš prijedlog bi trebao biti ugrađen u izborni zakon već tijekom jeseni, jer se izbori očekuju na proljeće. Kao stranka smo zainteresirani i za parlamentarne izbore za Skupštinu Republike Srbije, i smatramo da postojeći prijedlozi o pozitivnoj diskriminaciji koji postoje nisu realni. Očekivati da manjinska stranka sakupi 10.000 potpisa i to registriranih kako bi mogla učestvovati na izborima, je nerealno. Isto tako nerealan je i drugi prijedlog da u parlament ulazi ona manjinska stranka koja sakupi najmanje 14.000 glasova za jednog zastupnika. Smatramo da u izbornom zakonu pitanje pozitivne diskiminacije treba drugačije riješiti, odnosno, onako kako je to u okolnim zemljama riješeno, kao na primjer u Hrvatskoj, a to znači da se predvidi broj zastupnika određene nacionalne manjine i taj broj da ima siguran i direktan prolaz u Skupštinu Srbije. Smatramo da je potpuno normalno da hrvatski narod koji broji blizu 100.000 građana mora imati svog predstavnika u Skupštini Republike Srbije«, kaže Gabrić.
