Arhiv tekstova
Uzorna skrb matične države za svoju manjinu
Prema popisu iz travnja 2002. godine u Srbiji ima 3.901 Nijemac, a od toga ih čak 3.154 živi u Vojvodini, što je 80 posto ukupnog ovdašnjeg njemačkog življa. Tako ipak malobrojna zajednica ima registrirano čak trinaest raznoraznih udruženja i institucija.
Njemački narodni savez je utemeljen u prosincu 1996. godine, a registriran je u ožujku 1997. godine. Njemačka nacionalna zajednica još nema svoje nacionalno vijeće, a problem za njegovo osnivanje predstavlja činjenica da ga ne mogu utemeljiti ukoliko ne prikupe 3.000 popisa pripadnika njemačke zajednice (a toliko ih nema punoljetnih).
RAZJEDINJENOST ZAJEDNICE: U međusobnoj suradnji tih brojnih njemačkih institucija postoje vidni problemi. Među svim institucijama, najistaknutiji je rad Njemačkog narodnog saveza čije je sjedište u Subotici i čiji je predsjednik Rudolf Weiss.
»S tim drugim udruženjima mi smo spremni surađivati. Problema sa suradnjom ima jer mi tražimo da jezik kojim ćemo pregovarati, zatim protokol koji ćemo voditi i sva korespondencija bude na njemačkom jeziku. Budući da je to za neke problem, mi nismo spremni na bilo kojem drugom jeziku razgovarati o očuvanju njemačkog jezika i identiteta osim na svom materinjem, njemačkom jeziku. Ukoliko oni savladaju tu prepreku mi smo spremni surađivati. Za sada ima 13 registriranih raznih udruženja, grupa građana, koji imaju prefiks – njemački. Mnogi gaje iluzije da će im to donijeti značajna materijalna sredstva, jer je Njemačka velika, jaka i bogata država. Ta fantazija potiče mnoge da osnuju njemačka društva čak i tamo gdje po popisu stanovništva gotovo i nema Nijemaca. Jasno je što iza toga stoji. Pretpostavljeni materijalni interesi ih vode, i zaboravljaju da Njemačka ima to što ima baš zato što dobro promisli prije nego što uloži bilo kakva sredstva, ili nekome pomogne«, kaže o stanju u zajednici Rudolf Weiss.
POLOŽAJ NIJEMACA: Položaj njemačke manjinske zajednice u Srbiji vidno je bolji nego prije listopadskih promjena 2000. godine. Međutim, i njih je uznemirilo skrnavljenje grobova (među ostalima i njemačkih), pisanje šovinističkih grafita, prebijanje mladih drugih nacionalnosti…
»Neki će reći – ekstremista ima svugdje. Da, to je točno, ali u modernim i sređenim državama, državna vlast adekvatno reagira i kažnjava takve ispade. Ono što je najveći problem ovdje jest činjenica da nemamo osjećaj da se radi sve što bi se moglo kako bi se takve situacije spriječile a počinitelji adekvatno kaznili. To je jedan veliki prob-lem i on se kod nas materijalizirao s prim-jerom njemačkog vrtića«, tvrdi Weiss.
Naime, austrijska fondacija i vlada Gornje Austrije zamrznula je sredstva i čeka bolja vremena u Srbiji kako bi ostvarila projekt njemačkog vrtića na ovim prostorima, smatrajući da su u njoj manjine, pa tako i manjinske institucije nedovoljno zaštićene. Tako su odlučili da dok se ne srede prilike i država ne odluči odgovorno štititi manjinske objekte, sredstva ostanu zamrznuta, čekajući bolja i razumnija vremena.
U rujnu će se predstavnici njemačke zajednice ponovno sastati s Austrijancima kako bi nanovo analizirali sigurnosnu situaciju u Srbiji. Ako bude sve u redu, a u Njemačkom narodnom savezu vjeruju u to nakon razgovora premijera Vojislava Koštunice s manjinskim zajednicama, tada bi se od proljeća krenulo s projektom njemačkog vrtića u Subotici.
ŠIRITI PROJEKTE OD VELIKOG ZNAČAJA: Osim bolje i kvalitetnije zaštite manjina od strane država, njemačka bi zajednica željela neke od projekata koje realizira u Subotici proširiti i na cijelu Vojvodinu. Naime, na valovima Radio Subotice i Mini radija, te na kanalu subotičke televizije K23 emitiraju se emisije na njemačkom jeziku o radu i aktivnostima ove zajednice. Weiss tvrdi kako bi od izuzetnog značaja bilo da se slični projekti realiziraju i u drugim gradovima, te da taj subotički presedan bude nešto uobičajeno za sredine u kojima Nijemci žive. Osim toga, željeli bi da se ljudi oslobode straha pri izjašnjavanju na popisu stanovništva. Od 45 općina u Vojvodini u 44 općine je došlo do pada broja Nijemaca na posljednjem popisu, a u Subotici se njihov broj povećao za čak 30,7 posto.
MATICA ZA PRIMJER: Njemačka zajednica u Vojvodini ima odličnu suradnju s matičnom državom. Redoviti su kontakti s predstavnicima njemačkog veleposlanstva u Beogradu, a najbolji primjer i potvrda kvalitetne i zavidne suradnje je ovotjedno otvaranje Kulturnog centra Nijemaca u Vojvodini. Projekt je ostvaren isključivo sredstvima Savezne Republike Njemačke, i to u iznosu od preko 200.000 eura. Naime, kupljen je objekt na Karađorđevom putu broj 72 u Subotici, te je potpuno rekonstruiran i opremljen. Tako će njemačka zajednica ubuduće u tom objektu imati njemačku knjižnicu, učionicu za organiziranje tečajeva njemačkog jezika, prostorije za rad postojeće dramske grupe i redakcije koja priprema radijske i televizijske emisije na njemačkom jeziku, te apartmane za goste. Kulturni centar, koji je i sjedište Njemačkog narodnog saveza, radit će na očuvanju nacionalnog identiteta, no u cilju razvijanja dobrih međunacionalnih odnosa vrata će biti otvorena i za organiziranje sadržaja drugih manjinskih zajednica. Treba spomenuti da je za sve godine rada Njemački narodni savez od domicilne države dobio tek simbolična sredstva, kako Weiss kaže, »tek da se ne može reći da nije ništa dobiveno, a to je više nego uvredljivo«.
Ovo ulaganje Njemačke je najveća investicija namijenjena za pomoć njemačkoj zajednici na prostoru država bivše Jugoslavije.
