Arhiv tekstova
Slike u tehnici slame
U sklopu manifestacija »Dužijance 2004.« u Galeriji dr. Vinko Perčić u Subotici 14. srpnja otvorena je izložba pod nazivom »Tri divojke, tri slamarke«. Na ovoj izložbi izlažu tri slamarke: Marga Stipić, Mara Ivković Ivandekić i Jozefina Skenderović.
Na otvaranju izložbe govorili su: povjesničarka umjetnosti Olga Kovačev Ninkov, predsjednik kulturno-prosvjetne zajednice Subotice Đuro Molnar i potpredsjednik organizacijskog odbora »Dužijance 2004.« Josip Horvat. Na otvaranju izložbe bio je prikazan film Rajka Ljubiča, »Tri divojke, tri slamarke«. Otvaranju izložbe prisustvovao je i potpredsjednik Skupštine općine Subotica Lazar Baraković.
TRI SLAMARKE: U organizaciji Gradskog muzeja u Subotici, u sklopu Dužijance, organizirana je ova izložba, koja nosi naziv »Tri divojke, tri slamarke«, po filmu Rajka Ljubiča. Na izložbi izlaže Marga Stipić, rođena 1913. godine u Tavankutu, koja je prvenstveno predstavljena uljanim slikama. Ona je jedna od začetnica naivnog slikarstva u našem podneblju. Bila je među osnivačima Kulturno-umjetničkog društva »Matija Gubec« u Tavankutu. Likovnom odjelu ovog društva pristupila je 1961. godine. Slike u tehnici slame počela je izrađivati 1970. godine. Pok-raj slikanja pisala je i pjesme. Svoje stihove je objavljivala u listu »Bačko klasje« i kalendaru »Subotička Danica«. Zbirka pjesama »Moje tuge« objavljena je u Zagrebu 1988. godine. Našla se među prvim sudionicima likovne kolonije u Tavankutu. Sve dok je vid služio, Marga Stipić je vrijedno radila. Dobitnica je velikog broja priznanja. Na ovoj izložbi izlaže slike nastale u tehnici ulja od 1969, te radove u tehnici slame od 1986. godine. Mara Ivković Ivandekić, rođena je na salašu u Đurđinu 1919. godine. S oblikovanjem slame srela se putem pletenja vijenaca, kruna i perlica u đurđinskoj crkvenoj zajednici. Na taj način ona se usavršavala u radu sa slamom, no, tome je i doprinijelo prijateljstvo s Katom Rogić (1913. -1993.), zajedno su izrađivale slike, te liturgijske simbole. Od 1969. godine one su zajedno izrađivale »krune« za crkvenu Dužijancu. Tako je nastala zbirka koja se čuva u Biskupijskom muzeju u Subotici. Najznačajnije sakralno djelo Mare Ivković Ivandekić je 14 postaja Križnog puta, koje je početkom 90-tih započela raditi s Katom Rogić. Križni put je 1997. godine postavljen u crkvi sv. Josipa u Đurđinu, a 1998. je bio izložen u Zagrebu, te u Subotici 2002. godine. Od 1965. godine je članica likovnog odjela KUD-a »Matija Gubec«. Nalazi se među prvim sudionicima likovne kolonije naive u tehnici slame u Tavankutu. Uz više od stotinu kolektivnih izložbi imala je i pet samostalnih. Godine 1990. imenovana je doživotnim počasnim članom Instituta za kulturu, povijest i duhovnost »Ivan Antunović« u Subotici, a ove godine je dobitnica nagrade Općine Subotica »Pro urbe«. Posjeduje zbirku vlastitih radova, ima svoje slike u Vatikanu i mnogim nuncijaturama, biskupijama, kardinalskim kurijama, te u Gradskom muzeju u Subotici, mnogim župama i stalnim postavkama. Na ovoj izložbi izlaže radove nastale od 1972. godine. Svaka njena slika je nešto posebno, naginje naivi, ali doseže i apstrakciju.
Jozefa Skenderović je rođena 1952. godine u Tavankutu. Po profesiji je kemičarka, te danas radi u OŠ »Ivan Milutinović«. Slamarskoj sekciji HKPD-a »Matija Gubec« je pristupila 1979. godine. Prvu sliku od slame napravila je 1990., od tada izlaže. Ona je jedna od prvih sudionica likovne kolonije naive u tehnici slame u Tavankutu, čija je i voditeljica od 1992. godine. Vodi predmet slamarstvo od školske 2003/04. u prvom razredu. Poučava i djecu pri sekciji HKC– »Bunjevačko kolo«. Izlagala je na oko 190 kolektivnih izložbi. Na ovoj izložbi izlaže radove od 1982. godine. Posvećuje se figurama u bunjevačkoj nošnji pri čemu je centralni lik djevojka.
OSTVARENA IDEJA: Rajko Ljubič redatelj je i snimatelj. Studirao je u Zagrebu na Kazališnoj akademiji, odjel kamere, na kojoj je diplomirao 1976. godine. Radio je na TV Novi Sad. Radio je s redateljima među kojima su: Karolj Viček, Miro Mikuljin, Aleksandar Forez, Miljenko Dereta i drugi. Početkom devedesetih radi isključivo dokumentarne i kratke igrane filmove, koje posvećuje hrvatskoj manjini u Vojvodini. Godine 2002. snimio je VHS film »Tri divojke, tri slamarke« u trajanju od 29. minuta. Ovaj film ima polazište u filmu »Slamarke divojke«, koji je snimljen 1970. po scenariju i u režiji Ive Škrabala. Kako je rekao Rajko Ljubič, do ovog filma je došlo sasvim spontano, predložio je Jozefi Skenderović da bi bilo interesantno da se sada snimi film koji bi prikazao sadašnji rad i život slamarki, poslije trideset godina. Ideja je ostvarena.
