Arhiv tekstova
Granica umjetnosti
U okviru XIX. kolonije naive u tehnici slame svi zainteresirani mogli su vidjeti rad slamarki u Galeriji dr. Vinko Perčić u Subotici. Slamarke su radile cijeli dan, od 9 do 18 sati. Nakon toga u 18 sati održan je okrugli stol s temom »Na granici zvanja i umjetnosti«.
O ovoj temi govorili su: vlč. dr. Andrija Kopilović, predsjedavajući Katoličkog instituta za kulturu, povijest i duhovnost »Ivan Antunović«, Olga Šram, povjesničarka umjetnosti, vlč. mr. Lazar Ivan Krmpotić, mr. Valéria B. Dévavári, etnologinja, Ljubica Vuković, povjes-ničarka umjetnosti, i Olga Kovačev Ninkov, povjesničarka umjetnosti, koja je ujedno bila i voditeljica ovog okrug-log stola.
ZVANJE I ZANIMANJE: Na ovom okruglom stolu bilo je riječi o problematici rada sa slamom, o vrednovanju ovoga rada, napredovanju i drugim problemima slikarstva u tehnici slame. »Umjetnost je ukupnost sredstava i oblika kojima se izražava čovjekovo estetsko iskustvo. Umjetnost i religija prate čovjeka od prapovijesti do suvremenoga doba, međusobno se dodiruju, isprepliću i prožimaju, a ipak su dva različita i autonomna područja. Često volim naglasiti razliku između zvanja i zanimanja. Zvanje je životno opredjeljenje koje slijedi unutarnji glas i poziva i može se vršiti samo snagom ljubavi. Stoga je već postalo klasično, da su zvanja, u najbogatijem smislu – svećenstvo, roditeljstvo, liječništvo i učiteljstvo. Sve drugo su kako-tako zanimanja, točnije način na koji se zarađuje svagdašnji kruh i obavlja posao i dužnost. Kod zvanja nema ograničavanja vremena i cijene, osim vrhovnih, moralnih vrijednosti. Kod zanimanja je jedna od odrednica, korist i dobit. Kada se govori o umjetnosti, mora se govoriti o zvanju, a ne o zanimanju. U umjetnosti se uvijek sluša glas iznutra i slijedi nadahnuće u bilo kojem obliku stvaranja. Čin stvaranja, napose, umjetničkog djela približava nas najviše Stvoritelju, jer je On po svojoj biti umjetnik nad umjetnicima – Stvoritelj. Kada se stvara i kada se ljubi ne gleda se na sat. Kada vlada ekonomska zakonitost, onda umire umjetnost«, rekao je dr. Andrija Kopilović.
Đurđinski župnik, vlč. Lazar Ivan Krmpotić govoreći o umetnosti u tehnici slame rekao je kako bi jedino naše umjetnice mogle odgovoriti na postav-ljeni upit o zvanju i zanimanju. »Za prvu generaciju umjetnica u tehnici slame mislim da mirno možemo govoriti o njihovom zvanju, to jest o pozivu na umjetničko stvaranje. Sve te utemeljiteljice su žene, prije svega dubokoga vjerskog osvjedočenja, te njihovo stvaralaštvo proizlazi upravo iz toga. Ovdje pred očima imam dvije đurđinske umjetnice, Katu Rogić i Maru Ivković Ivandekić, te tri žedničke sestre – Anu, Tezu i Đulu Milodanović. Sve ove osobe su bile od svoje mladosti čvrsto vezane uz život svojih mjesnih crkava, ali ne kao promatrači, nego živi sudionici toga života. To će na poseban način doći do izražaja u njihovim djelima – pravljenju sakralnih predmeta«.
SUVREMENO SLAMARSTVO: »Tu kategoričku riječ – je li to umjetnost – nitko od nas, ni stručnjaka, niti laika, ne može reći. Upravo je ovo granica, poziv, zvanje, predanost jednom poslu. Međutim, kod slame ima jedan drugi problem. Slikarima je mnogo lakše, oni sliku naprave u jednom dahu, a slamarke, da bi napravile sliku od slame, moraju pripremiti materijal. Moraju mnogo više vremena potrošiti na pripremu materijala za tu sliku, te možda na neki način taj kreativan čin gubi na intenzitetu«, rekla je Olga Šram.
»Osobno, smatram da je veoma potrebno konkretno definiranje ovog fenomena slikarstva u tehnici slame. Mislim da ovo suvremenije slamarstvo već prelazi granicu naive, te mislim da je tek suvremeno slamarstvo kompliciranije za definiranje«, mišljenje je Ljubice Vuković. Ona je još dodala kako se sada slamarstvo proširilo, te se na neki način već svašta izlaže. Upravo radi toga možda bi bilo potrebno neko filtriranje u izboru slika koje bi trebale biti izložene. Da se ne bi izlagalo ‘svašta’, trebaju se definirati elementi koji bi spadali u izvorne. Također je dodala kako iza slamarstva trebaju stajati baštinske institucije kao što su muzeji i galerije, a samim tim će slamarstvo dobiti na ozbiljnosti. Razradi ove ozbiljne teme i okruglom stolu uz slamarke s kolonije prisustvovali su: predsjednik Hrvatskog kulturno-prosvjetnog društva »Matija Gubec« iz Tavankuta Branko Horvat, predsjednik Hrvatskog akademskog društva Dujo Runje, zamjenik predsjednika HKPD »Matija Gubec« Ladislav Suknović i ljubitelji slamarstva.
