Arhiv tekstova
Osnivačka prava
Odluka Skupštine Vojvodine da se odrekne osnivačkih prava nad manjinskim medijima i prenese ih na manjinska nacionalna vijeća izazvala je, kao što se i mjesecima unazad nagovještavalo, popriličnu buru u pojedinim nacionalnim zajednicama, prije svih kod Rusina i Rumunja. Redaju se smjene i ostavke, najavljuju se i podižu sudske tužbe, jedan je štrajk već započeo a i drugi se priprema, silom se pokušava ući u novinske prostorije, nitko nikome nije legalan i legitiman.
S druge strane, prijenos je kod Mađara obavljen bezbolno i bez kadrovskih pokusa, dok Slovaci odluku o tome iščekuju mirno, a sve u znaku priprema za obilježavanje 60. godišnjice postojanja Ustanove »Hlas ludu«.
Pokazalo se zapravo da je čaša žuči izlivena tamo gdje je nova ovlast manjinskih nacionalnih vijeća shvaćena revolucionarno i gdje je prvi korak bio oštar rez. Smjena kompletnih upravnih odbora i rukovodeće garniture u ustanovama, a što se u »Ruskom slovu« i »Libertatei« dogodilo, može biti izazvana samo apsolutnim nezadovoljstvom njihovim radom. Takvih ocjena, međutim, nema, bar ne u službenoj formi, pa je nekako i logično da su reakcije iz medija oštre. I jež se bodljama samo brani, što bi se reklo.
Cijelu stvar s prijenosom osnivačkih prava, koja se po službenim sjednicama, medijima i okruglim stolovima provlači već godinu i više dana, hrvatska je strana promatrala više sa strane, svjesna da političke odluke toga tipa najmanje ovise od nje, istovremeno demonstrirajući zajedništvo i vrijednost skupnog interesa, kako novinsko-izdavačke ustanove i hrvatskog manjinskog establišmenta, tako i zajednice u cjelini.
U pravno-formalnom smislu ne događa se praktički ništa novo, osim što država s jedne razine odlučivanja osnivačka prava nad manjinskim medijima prenosi na drugu razinu odlučivanja. Ono o čemu je do sada iz daljine odlučivala Skupština Vojvodine, sada će iz blizine, i s boljim poznavanjem materije, odlučivati Hrvatsko nacionalno vijeće, koje također jest državno tijelo.
Primjedbe da se transferom osnivačkih prava k nacionalnim vijećima ruši autonomnost novinarstva na manjinskim jezicima, najbolje će biti anulirane tako što će se činiti sve da profesionalizam ostane nedodirljiv. A, tu trebaju pripomoći svi, od novinara do novih osnivača.
Već je prva javna rasprava o ovom pitanju, na prošloj sjednici Hrvatskog nacionalnog vijeća 29. veljače ove godine, pokazala ozbiljnost kojom se pristupa tako važnom i toliko dugo čekanom sadržaju kao što je informiranje na hrvatskom jeziku. Na sjednici, koja je najavljena za danas, 30. srpnja, HNV bi trebao preuzeti osnivačka prava nad Novinsko-izdavačkom ustanovom »Hrvatska riječ«, a od načina na koji će se ta odluka provoditi, ovisit će u koju će kategoriju hrvatska zajednica sebe svrstati: u onu u kojoj su zbivanja burna, ili u onu u kojoj se plovi mirnim vodama.
