Arhiv tekstova
Rješenje je u primjeni zakona
Kad se govori o nacionalnim manjinama i njihovim pravima najčešće se govori o određenim kulturnim pravima (obrazovanje, informiranje, službena uporaba jezika u cilju čuvanja, njegovanja i razvijanja nacionalne i kulturne posebnosti). Nekako u drugom planu su pitanja razmjerne zastupljenosti pripadnika nacionalnih manjina u javnim službama, organima državne vlasti i lokalne samouprave.
Pitanje zastupljenosti pripadnika nacionalnih manjina u policiji otvoreno je u javnosti nakon što je, sredinom srpnja, srbijanski premijer Vojislav Koštunica održao seriju susreta s predstavnicima mađarske zajednice. Ovi razgovori, iako su pokazali da premijer posvećuje pažnju problemima s kojima se suočavaju manjine u Vojvodini, pokazali su i da još uvijek postoje i problemi u komunikaciji i razumijevanju.
IZJAVE I DEMANTIJI: Nakon sastanka Koštunice i predstavnika Saveza vojvođanskih Mađara, predsjednik SVM-a József Kasza je iznio kako je premijer Srbije predložio, u cilju prevencije i sprečavanja međunacionalnih incidenata, formiranje multietničke policije na u regijama gdje žive nacionalne manjine. Vlada je, međutim, demantirala navode koji su se pojavili u medijima, da je na sastancima kod premijera Vojislava Koštunice dogovoreno formiranje posebnih multietničkih policijskih jedinica u Vojvodini. Vladin ured za suradnju s medijima priopćio je da je na sastancima s predstavnicima mađarske nacionalne manjine dogovoreno da se zajedničkim naporima radi na predupređivanju svih incidenata na nacionalnoj osnovi i da je veoma značajno da predstavnici manjinskih zajednica sudjeluju u radu svih državnih i javnih službi. Nakon toga je Kasza ponovno izjavio, kako to jest bio prijedlog Koštunice, ali i poručio da ne želi komunikaciju s premijerom voditi preko medija.
TIHO ČIŠĆENJE: No, bez obzira na to, u medijima je ova tema pokrenuta. Pokrajinski tajnik za upravu, propise i nacionalne manjine Tamás Korhecz je nedugo nakon toga, u intervjuu za novosadski list »Dnevnik«, rekao kako o sadašnjoj zastupljenosti manjinskih nacionalnih zajednica u policiji nema službene podatke, jer ih nisu uspjeli dobiti od policije. Međutim, ono što je očevidno i bez tih podataka, jest da tu postoji ogromna disproporcija, odnosno, da predstavnici manjina nisu uključeni u policijsku službu niti približno razmjerno brojnosti manjinske populacije, te da je to pitanje posebno problematično jer je još 1994. godine za vrijeme Miloševićevog režima u policiji izvršeno tiho čišćenje po etničkom ključu.
Gradonačelnik Subotice Géza Kucsera je za isti list kazao kako je ugled policije najviše narušen u vrijeme Miloševićevog režima, kada je veliki broj policajaca iz redova nacionalnih manjina morao napustiti svoj posao, dijelom zbog pritisaka koji je na njih vršen. »Dio njih je svojevoljno otišao, no nije bio mali broj ni onih koji su dobili otkaze«, kazao je Kucsera, »a na njihovo mjesto su došli ljudi iz drugih krajeva, drugih kulturnih navika, s drugačijim pogledom na svijet i koji nisu dovoljno poznavali mentalitet ovog stanovništva«. Prema njegovom mišljenju, nacionalno mješovita policija je logično rješenje za Suboticu jer u njoj žive pripadnici različitih naroda i policija bi trebala odražavati to stanje, a takva policija bila bi prihvaćena i od građana u većoj mjeri.
POLITIKA UPOŠLJAVANJA: Predsjednik subotičke podružnice DSHV-a Martin Bačić je u razgovoru za Hrvatsku riječ na temu nacionalno mješovite policije kazao kako »Zakon o zaštiti prava i sloboda nacionalnih manjina propisuje da se prilikom upošljavanja u javnim službama, uključujući i policiju ‘vodi računa o nacionalnom sastavu stanovništva, odgovarajućoj zastupljenosti i o poznavanju jezika koji se govori na području organa ili službe’. Dakle, postoji pravna norma koja nema sankciju, te je tako ova zakonska odredba mrtvo slovo na papiru. Očevidno je da se u svim javnim službama države Srbije o ovome ne vodi računa, jer se ne upošljavaju pripadnici nacionalnih manjina. Pogledajte sastave prema nacionalnoj strukturi na carini, pošti, zatim, ono što je neposredno pred nama, na primjer u Sjeverno-bačkom okrugu, policiji, pa će biti jasno da je politika upošljavanja bila i ostala da se nacionalne manjine ne upošljavaju u ovim važnim institucijama države«. S obzirom na ovakav propis – ‘vodi se računa’ – može se i ne voditi računa. Međutim, kada se radi o policiji, to je krajnje nužno. Ne može se tu osnivati ‘multi-etnička policija koja bi radila na spriječavanju međunacionalnih sukoba’ kao zasebna institucija bez izmjene nekoliko zakona, nego, jednostavnije, po mom mišljenju, treba provesti zakon, uposliti nacionalne manjine u policiji, pa neka policija radi svoj posao. Govoriti da je to teško, jer treba znati policijski posao, je vrlo čudan i neobjašnjiv izgovor. Pa, valjda nije to posao koji se ne može naučiti. Prema tome, osobno smatram da treba država stvar uzeti u svoje ruke i provesti zakon.«
