Arhiv tekstova Arhiv tekstova

Kako, molim?

OVI­SNO OD KU­TA
Smatramo da je to (povratak izbjeglica) zajednički interes jer je riječ o najnesretnijim ljudima čije su sudbine posljedica raznoraznih velikodržavnih projekata humanog preseljenja ili genocida, ovisno kako tko to zove. Sada je političko raspoloženje u RH, BiH te Srbiji i Crnoj Gori na državnoj i lokalnoj razini takvo da se omogućuje i potiče proces povratka i održivoga opstanka. Sulejman Tihić, član Predsjedništva BiH, »Vjesnik«, 13. ožujka 2003.
 
ZA­SU­KA­TI RU­KA­VE
Mislim da na Balkanu treba da uradimo sve ono što je potrebno da postane deo Evropske unije. To je proces i treba reći da bi bilo dobro da se uspostave veze i partnerstva među državama ovog regiona, da se pronađe rešenje za Kosovo i odnose Kosova i regiona, da se uklone barijere između zemalja. Dok se te stvari ne dogode Balkan ne može biti deo Evropske unije. Jedan od fundamentalnih kriterijuma u Uniji jeste uklanjanje barijera i uspostavljanje poverenja među zemljama i to se mora ostvariti u ovom regionu. Na pimer, mnogo toga treba još da bude urađeno u Srbiji i Hrvatskoj, da bi uspostavile bolje odnose. Isti je slučaj i sa ostalim zemljama. William Montgomey, američki veleposlanik u Beogradu, »Danas«, 12. travnja 2003.
 
STAM­PE­DO NA BI­RA­ČE
Pola godine je ostalo do sljedećih izbora. To znači da može započeti »stampedo« u utrci za glasove birača koji, kako sada stvari stoje, u dob-rom dijelu uopće nisu impresionirani izbornom utakmicom. Štoviše, nagovoriti birače da uopće izađu na birališta, a još k tome glasaju upravo za određenu stranku, bit će najveći izazov stranačkim predizbornim stožerima. Čini se da će to strankama biti možda i veći problem nego osigurati dovoljno sredstava za promidžbu. Neven Šantić, »Glas Slavonije«, 12. travnja 2003.
 
TO­LE­RANT­NI NA­CI­O­NA­LI­STI
Srbija nije imala rat na svom teritoriju, Hrvatska jeste, zemlja je zaista bila napadnuta i to stvara svijest o tome da su »naši« u osnovi bili u pravu. U tom smislu ne govori se o zavedenim ratnicima nego o tome da su neki ljudi u nekom trenutku, nakon svih užasa koje su im oni drugih, naime Srbi, učinili, možda izgubili kočnice. I to je najviše što će pravi nacionalisti u Hrvatskoj priznati. Žarko Puhovski, predsjednik Hrvatskog helsinškog odbora za ljudska prava, »Most Radija Slobodna Europa«, travnja 2003.
 
RA­ZU­MLJI­VA RA­DOST
Saddam Hussein je punih trideset godina na najokrutniji način ugnjetavao narod Iraka, pogotovo Kurde i Šijite. Radost naroda Iraka trebala bi biti razumljiva ljudima u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, koji također imaju iskustva sa zločinačkim režimom. Peter Galbraith, bivši američki veleposlanik u Hrvatskoj, »Glas Amerike«, 10. travnja 2003.
 
BI­JEG S BAL­KA­NA
Predsjednici biskupskih konferencija europskih zemalja, okupljeni u Sarajevu, prihvatili su da je mjesto Crkve u Hrvatskoj, odnosno HBK, u skupini biskupskih konferencija Srednje Europe, a ne u jugoistočnoj Europi ili u novoiskovanom političkom području zapadnog Balkana. Ta crkvena odluka, utemeljena na činjenicama i objektivnim okolnostima, bez sumnje, ima već sada, a imat će još više u budućnosti svoju težinu i na političkom planu. Zahvaljujući nadbiskupu Bozaniću i iskrenom i nenametljivom služenju naše Crkve dobru hrvatskog naroda, europski biskupi prepoznali su Hrvatsku, zemlju s većinskim katoličkim stanovništvom, kao srednjoeuropsku zemlju, što ima i imat će utjecaj na cjelokupni položaj suvremene Hrvatske u suvremenoj Europi. »Glas koncila«, 13. travnja 2003.
 
IPAK HRVATSKI
Istarski gonič, kojega su svojatali i Slovenci, ipak je hrvatski pas. Međunarodna kinološka federacija odlučila je da je Hrvatska zemlja podrijetla istarskoga oštrodlakog i kratkodlakog goniča te posavskog goniča, objavljeno je na nedavnoj godišnjoj izbornoj skupštini kluba »Istarski gonič«. »Hina«, 13. travnja 2003.

Najava događaja

06.12.2024 - NIU »Hrvatska riječ«: Poziv za slanje rukopisa

NIU »Hrvatska riječ«: Poziv za slanje rukopisa

Nakladničko vijeće NIU Hrvatska riječ poziva književne autore i autorice iz Srbije koji stvaraju na standardnom hrvatskom jeziku ili dijalektalnim govorima Hrvata da šalju svoje neobjavljene rukopise radi njihove moguće objave u idućoj, 2025. godini. Rukopise je potrebno poslati u elektroničkom obliku (Word dokument) na e-mail: naklada@hrvatskarijec.rs. Rok za slanje rukopisa je do 30. studenoga 2024. godine.
O uvrštenju rukopisa u nakladnički plan za 2025. godinu odlučivat će Nakladničko vijeće NIU Hrvatska riječ. Recenzije, predgovori i pogovori se ne zahtijevaju. S autorima se sklapa ugovor o međusobnim pravima i obvezama, a prispjeli rukopisi ne vraćaju se autorima.

25.11.2024 - Smotra hrvatskog filma u Beogradu

Produkcija Teatar Stella iz Splita u suradnji sa ZHB-om Tin Ujević iz Beograda organizira od 25. do 30. studenoga 6. smotru hrvatskog filma u Beogradu. Smotra se realizira uz potporu Hrvatskog audiovizualnog centra a u spomen na redatelja i nekadašnjeg predsjednika ZHB-a Tin Ujević Stipu Ercegovića (1948. – 2023.). U glavnom programu su igrani filmovi novije produkcije a na programu će se naći i dokumentarna i kratka igrana ostvarenja, uz dio namijenjen retrospektivi. Prva dva dana manifestacije, ponedjeljak i utorak, 25. i 26. studenoga, rezervirana su za pitching forum hrvatskih kratkih igranih filmova Make it happen koji će okupiti redatelje i producente iz Hrvatske, Srbije i Albanije.

Smotra će biti održana u Art kinu Kolarac (Studentski trg 5) a službeni program počinje u srijedu, 27. studenoga, kada publiku očekuju tri filmska ostvarenja. Od 17,30 sati bit će prikazan igrani film Most na kraju na kraju svijeta redatelja Branka Ištvančića a od 19 sati dokumentarni film Spomenici hrvatskih kipara na tlu Srbije Stipe Ercegovića. Svečano otvorenje je u 20 sati, nakon kojega u 20,30 sati će biti prikazan igrani film Božji gnjev Kristijana Milića.

U četvrtak, 28. studenoga, bit će prikazana četiri filma. Od 18,30 sati na programu je kratki dokumentarni film Strossmayerov kipar – Priča o Vatroslavu Doneganiju Mihaela Kelbasa i Mirka Ćurića, u 19 sati slijedi igrani film Stigme (režija: Zdenko Jurilj) a u 20 sati bit će prikazan kratki igrani film Kaže se Čakovec (režija: Vanja Nikolić). Publika će od 20.30 sati moći pogledati igrani film Bosanski lonac u režiji Pave Marinkovića.

U petak, 29. studenoga, na programu su također četiri ostvarenja. Od 18,30 sati bit će prikazan kratki dokumentarni film Punim plućima (režija Leila Elhoweris), od 19 sati slijedi dokumentarni film Potraga za gušterom (režija Lukša Benić), a od 20 sati kratki igrani film Marko (režija: Marko Šantić). U glavnom programu od 20.30 sati na programu je igrani film Dnevnik Pauline P. u režiji Nevena Hitreca.

Za subotu, 30. studenoga, najavljena su tri filma. Od 18,30 sati na programu je igrani film Tereza 37 Danila Šerbedžije, od 20,10 sati publika će imati prilike pogledati kratki igrani film Snjeguljica (režija: Lana Barić), dok od 20,30 slijedi igrani film Punim plućima (režija: Radislav Jovanov Gonzo).

Svake večeri nakon projekcija bit će organiziran razgovor s autorima i glumcima iz prikazanih ostvarenja.

Selektorica i umjetnička direktorica 6. Smotre hrvatskog filma u Beogradu, uime produkcije Teatar Stella iz Splita je filmska i televizijska redateljica doc. dr um. Branka Bešević Gajić, a producentica i direktorica kazališna i filmska glumica Andrijana Vicković.

  • Ministarstvo regionalnog razova i fonfova EU Repub
  • Jooble
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika