Arhiv tekstova
Međunarodno priznanje
Nezadovoljni politikom Domagojeva nasljednika Zdeslava, bizantskog štićenika, Hrvati podižu bunu, a knezom postaje Branimir (879. -892.). Čini se da je u to doba vazalna vjernost Hrvata prema franačkim kraljevima zaboravljena, a ovisnost o bizantskome caru prekinuta je svrgavanjem Zdeslava, pa se Branimir priklonio papi.
Papa Ivan VIII. blagoslovio je 879. godine kneza Branimira i njegov narod i uputio mu pismo, što je tada značilo ono što danas otprilike znači međunarodno priznanje neke države.
Bizant se s tim nije mogao složiti. Mornarica njegove štićenice Venecije, doplovila je u Makarsku, gdje su je potopili Neretvani. Nakon tog događaja Mlečani su Branimiru za slobodnu plovidbu Jadranom plaćali danak.
METROPOLIJA HRVATA – SPLIT ILI NIN: U Branimirovo se doba pojavilo i pitanje vjerskog povezivanja dalmatinskih gradova s hrvatskim zaleđem. Teodozije, ninski biskup i čovjek Branimirova povjerenja, imao je namjeru da on, hrvatski biskup, sjedne na mjesto splitskoga nadbiskupa. Ta je namjera, čijim bi se ostvarenjem pospješila integracija stanovnika romanskih gradova na jadranskoj obali u hrvatsko društvo, na žalost, propala.
KONSTANTIN I METODIJE: Ubrzo nakon smrti Karla Velikoga njegovo se golemo carstvo raspalo, a slavenski knezovi pobunili su se protiv Karlovih nasljednika i nastojali su uspostaviti neovisne države. Kako bi se oslobodili njemačkoga utjecaja, slavenski su knezovi od Bizanta tražili svećenike vješte propovijedanju kršćanstva na slavenskome jeziku. Bizantski su carevi uvidjeli u tome priliku da na Slavene prošire svoj utjecaj pa su u Velikomoravsku poslali braću Konstantina i Metodija. Pripremajući se za službu, Konstantin je sastavio, po uzoru na grčki alfabet, glagoljicu. Braća su u Velikomoravskoj propovijedala, no naišla su na žestoko protiv-ljenje njemačkoga svećenstva. Nakon tužbe papa je braću pozvao u Rim, gdje im je odobrio upotrebu slavenskoga jezika u bogoslužju. Konstantin se u Rimu razbolio, zaredio, uzeo ime Ćiril i umro 869. godine. Metodije se vratio u Velikomoravsku, ali tamo je počeo građanski rat. Kada je Metodije 885. godine umro, njegovi su se učenici razbježali. Neki su stigli i u Branimirovu Hrvatsku, a središte ćirilometodske tradicije iz Velikomoravske premješteno je u Ohrid. U Makedoniji su Metodijevi učenici doradili glagoljicu, i novo pismo, prilagođeno slavenskome jeziku, po svom su učitelju nazvali ćirilica.
