Arhiv tekstova
Vrijeme institucionalnog i timskog rada
Na četvrtoj sjednici Hrvatskog nacionalnog vijeća, održanoj 30. srpnja, usvojena je inicijativa za rješavanje pitanja predstava na hrvatskom jeziku u Dječjem kazalištu u Subotici, pružena je potpora konceptu multietničkog sveučilišta u Subotici, pokrenuta je inicijativa za idejno rješenje simbola HNV-a hrvatske nacionalne manjine u Srbiji i Crnoj Gori, izvršen je prijenos osnivačkih prava nad Novinsko-izdavačkom ustanovom »Hrvatska riječ«, te je imenovano novo rukovodstvo ove medijske kuće, tako što su za članove Upravnog i Nadzornog odbora, kao i za vršitelja dužnosti direktora i odgovornog urednika, imenovane osobe koje su i do sada obavljale te dužnosti.
Pokraj toga, vijećnici su saslušali i usvojili informaciju o upisu prvaka u hrvatske odjele i izmijenili niz odluka o imenova-nju članova radnih tijela HNV-a. Razmatranje točaka dnevnog reda se, međutim, zaustavilo kod izvješća o aktivnostima u sferi informiranja u oblasti elektronskih medija na lokalnim razinama, odnosno kod pitanja opredjeljivanja za jednu od dvije kandidatkinje za izbor glavne i odgovorne urednice Programa na hrvatskom jeziku Radio Subotice. Nastavak rada nije bio više moguć zbog nedostatka kvoruma. Donijeta je stoga odluka da se nastavak sjednice održi 7. kolovoza s početkom u 11 sati, na istom mjestu, u Hrvatskom kulturnom centru »Bunjevačko kolo«.
UPRAVLJATI SVOJOM SUDBINOM: Predsjednik HNV-a mr. Josip Ivanović je u svom uvodnom govoru osvijetlio povijesni druš-tveno-politički kontekst u kojem Hrvati nisu imali mogućnost samoodređenja i samoorganiziranja te se nisu mogli organizirati niti nacionalni interesni krugovi. Takvo ozračje poticalo je asimilaciju te okrenutost sebi i indivi-dualnom načinu rada, tako da nam »tek predstoji vrijeme osvješćivanja u duhu zajednice te uspostavljanja institucionalnog i timskog rada u interesu te iste zajednice«.
Prema riječima Ivanovića, pokraj političkog organiziranja Hrvata, koje je već početkom devedesetih postalo realnost, osnivanjem Nacionalnog vijeća Hrvati imaju i zakonsku mogućnost da uzmu u ruke upravljanje svojim resursima i da sami odlučuju o tome što je dobro za njih, umjesto da većinski narod odlučuje o tome »što je dobro za manjine«.
Prvo pitanje koje su vijećnici razmatrali odnosilo se na mogućnost profesionaliziranja ustanova u sferi kulture, konkretno – pitanje predstava na hrvatskom jeziku u okviru Dječjeg kazališta u Subotici. Predsjednik Izvršnog odbora HNV-a Lazo Vojnić Hajduk je iznio kako je IO HNV-a uputio dopis Izvršnom odboru SO, kojim se traži da se na institucionalan način riješi pitanje predstava na hrvatskom jeziku u okviru Dječjeg kaza-lišta u Subotici, odnosno, da se traži podrška oko uvođenja predstava na hrvatskom jeziku, te se kaže kako su očekivanja djelomično ispunjena, jer je Općina financijski podržala predstavu »Ždribac zlatne grive«.
Vijećnik Slaven Dulić je iznio kako on smatra da to nije istinsko institucionalno rješenje, već da bi trebalo formirati vlastito kazalište ili posebnu scenu. Na ‘vječiti argument’ kako hrvatska zajednica za takvo rješenje ne raspolaže adekvatnim kadrovima, Dulić je rekao kako HNV treba planski stipendirati mlade ljude koji studiraju u onim oblastima, koje su potrebne hrvatskoj zajednici ovdje, te koji će se obvezati da će se poslije završenih studija vratiti u Vojvodinu i zaposliti se u hrvatskim ustanovama kulture. Na kraju je Dulić rekao kako treba podržati ovu inicijativu, ali da se ne treba zaustavljati ispod svojih mogućnosti. Vijećnici su podržali inicijativu kako ju je definirao IO HNV.
SVEUČILIŠTE: Koncept multietničkog sveučilišta izrađen od strane Inicijativnog odbora za osnivanje sveučilišta u Subotici, a kojeg je IO HNV-a predložio Vijeću da podrži, prezentirao je predsjednik HNV-a i član ovog Inicijativnog odbora Josip Ivanović, koji je rekao kako je potreba za visokim obrazovanjem na hrvatskom jeziku očita i neophodna, jer je Subotica kulturno središte Mađara i Hrvata u Vojvodini.
Vijećnik Joza Kolar iznio je kako se moglo krenuti s obrazovanjem učitelja na hrvatskom jeziku i na Učiteljskom fakultetu u Somboru, jer je to ponuđeno, a vijećnik Stipan Stantić je rekao kako nedostaje koncept obrazovanja na hrvatskom jeziku od vrtića, preko osnovne do srednje škole pa i visokog obrazovanja, te da se »mi u prosvjeti suočavamo s pitanjem što će biti s petim razredom i što će biti sa srednjom školom«.
Nakon kraće rasprave, vijećnici su uz jedan uzdržan glas podržali ovu inicijativu.
SIMBOLI: Pokretanje inicijative za idej-no rješenje simbola HNV-a i načina uporabe simbola u hrvatskoj zajednici, prihvaćeno je s tim da je vijećnik dr. Andrija Kopilović ukazao na činjenicu kako je bez vizualne argumentacije vrlo teško raspravljati i odlučivati o ovoj stvari, te je predložio da se inicira izrada rješenja i da se formira posebna komisija koja će se baviti ovim pitanjem.
Vijećnik Petar Kuntić je kazao da obi-lježja HNV-a mogu sami vijećnici odrediti, ali da grb i zastava hrvatske zajednice trebaju ići u formi natječaja, jer su oni vrlo važni elementi opstojnosti Hrvata na ovim prostorima. Vijećnici su odlučili da se pokrene inicijativa za prikupljanje prijedloga za simbole HNV-a, koji se trebaju dostavljati u Ured HNV-a, da se formira radna grupa po ovom pitanju, te da se raspiše javni natječaj za simbole hrvatske zajednice u SiCG.
HRVATSKA RIJEČ: Prijenos osnivačkih prava nad NIU »Hrvatska riječ« proveden je također na ovoj sjednici, te su vijećnici, prema Odluci o prijenosu osnivačkih prava, bili dužni donijeti i niz odluka vezanih uz funkcioniranje ove ustanove. Vijećnici su potvrdili već postojeća kadrovska rješenja u upravnim tijelima ustanove. Jednoglasno je donijeta odluka o imenovanju članova Upravnog odbora NIU »Hrvatska riječ«, kojega čine sljedeći članovi: mr. Mato Groznica, Marija Matarić, Kalman Kuntić, Stipan Stipić, Zvonko Tadijan, Tomislav Žigmanov, Dušica Dulić, Zvonko Sarić i Dražen Prćić, a članovi Nadzornog odbora su Antonija Čota, Bela Ivković i Zorica Tikvicki. Za vršitelja dužnosti direktora NIU »Hrvatska riječ« do izvršenja zakonom regulirane procedure oko imenovanja direktora, a najduže na trajanje od šest mjeseci, imenovan je dosadašnji direktor Zvonimir Perušić. Budući je Perušić do sada vršio i dužnost odgo-vornog urednika tjednika, donijeta je odluka da do raspisivanja natječaja Zvonimir Perušić vrši i dužnost odgovornog urednika. Upravni odbor NIU »Hrvatska riječ« se zadužuje da u roku od 30 dana donese Statut Ustanove i da u roku od 60 dana provede zakonom utvrđenu proceduru oko imenovanja direktora Ustanove.
UPIS PRVAKA: Informaciju o upisu učenika i broju odjela na hrvatskom jeziku u 2004. /2005. školskoj godini iznio je član IO HNV-a zadužen za obrazovanje Dujo Runje. Prema informaciji, »broj upisanih učenika ni ove godine nije u skladu s brojem naše djece, ali je vidno da je nešto veći u odnosu na prošlu školsku godinu. Dobra je vijest da ima dosta izgleda da se osnuje odjel na hrvatskom jeziku u Aleksandrovu, te da se ponovno otvara odjel na hrvatskom jeziku u Tavankutu. Za sada nije rađen upis za izučavanje hrvatskog jezika s elementima nacionalne kulture u osnovnoj školi, a ovaj predmet od ove školske godine bi se trebao izučavati i u višim razredima osnovne škole, te u srednjoj školi, gdje bi se angažirala profesorica povijesti i umjetnosti Ljubica Vuković, uz pomoć profesorice hrvatskog jezika koju će uputiti Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske. Glede udžbenika, u tijeku je davanje suglasnosti za njihovo korištenje u nastavi. Za sada, što se tiče učenika u hrvatskim odjelima, u trećim razredima ih ima ukupno 40, u kombiniranom odjelu (II. i III. razred) u Maloj Bosni 16, u drugim razredima 17, a u prve razrede već upisanih ima 41 učenik. Za sada se nastava na hrvatskom jeziku odvija u osnovnim školama »Matko Vuković«, »Ivan Milutinović« i »Sveti Sava« u Subotici, u OŠ »Vladimir Nazor« u Đurđinu, te u OŠ »Matija Gubec« u Tavankutu.
Petar Kuntić je iznio kako je upis prvaka bio najvažniji zadatak za Vijeće, te da je postojao dogovor o zajedničkoj akciji DSHV-a i HNV-a da se taj posao uradi što je najbolje moguće. Međutim, kako je iznio Kuntić, vijećnici DSHV-a su nakon rasprave o ovoj akciji, ocijenili da predsjednik HNV-a i predsjednik IO HNV-a nisu aktivno sudjelovali u ovoj akciji, te je DSHV nezadovoljan postignutim rezultatima upisa prvaka. Kuntić je izrazio očekivanje da će se u sljedećem periodu zajedničkom aktivnošću postići cilj – a to je formiranje više odjela na hrvatskom jeziku i dodao: »Mi sada govorimo o simbolima naše zajednice, ali se pitam tko će ići za tim barjakom ukoliko ne budemo uspjeli imati školstvo na vlastitom jeziku.« Lazo Vojnić Hajduk je na to rekao kako je »dogovor bio da stranka radi na terenu, a da HNV radi profesionalni dio koji se tiče osmišljavanja i vođenja akcije.«
Poslije još niza stavova i replika po pitanju obrazovanja i upisa, informacija je usvojena.
ELEKTRONSKI MEDIJI: Član Izvršnog odbora HNV-a zadužen za informiranje Tomislav Žigmanov iznio je pomalo pesimističnu sliku stanja u medijima na hrvatskome jeziku, govoreći kako postoje veliki problemi u ovoj oblasti, kako se čine veliki napori, a rezultati su siromašni. Za sada, Radio Subotica emitira dva sata programa na hrvatskom jeziku, TV Divani su vaninstitucionalno rješenje, te bi, kazao je Žigmanov, HNV morao imati jasnu viziju i donijeti strategiju razvoja elektronskih medija. »Mi nemamo novinare i treba raditi na njihovom obrazovanju, a neriješeno je i pitanje tko treba donositi odluke, pa je zbog nesporazuma i pravne manjkavosti tri puta neuspješno rješavano pitanje glavnog urednika Programa na hrvatskom jeziku Radio Subotice. Došli smo u situaciju da IO HNV-a podrži jednog kandidata, a Predsjedništvo DSHV-a drugog. IO HNV-a podržava Ljiljanu Dulić, jer smatramo da ne bi trebalo oslabljivati Hrvatsku riječ koju gradimo. Osim toga, smatramo da Ljiljana Dulić ima prednost u pogledu govorne kompetencije, a postoji i spremnost uredništva hrvatskog programa da je prihvati za urednicu.«
Petar Kuntić je predložio da se HNV zauzme da se na RTV Novi Sad što prije uvrsti stalna emisija na hrvatskom jeziku, imajući pri tome u vidu da svaka od nacionalnih manjina u Vojvodini, osim hrvatske, ima svoje emisije, a na romskom je jeziku ima svakoga dana.
Poslije duže i iscrpne rasprave, niti na ovoj sjednici nije donijeta odluka o uredniku radijskog programa na hrvatskom jeziku, budući niti jedna od kandidatki-nja nije dobila potreban broj glasova, a u drugom krugu glasovanja nije bilo niti kvoruma.
