Arhiv tekstova Arhiv tekstova

Vjenceslav Novak – najugledniji pisac hrvatskoga realizma

Vjenceslav Novak, pisac čije brojne biografske pojedinosti podsjećaju na Šenou, rođen je 1859. u Senju u doseljeničkoj češkoj obitelji. Romanopisac i novelist, ušao je u hrvatsku književnost pripovješću »Maca« tiskanom u pravaškoj »Hrvatskoj vili« u godini Šenoine smrti.
Pučku je školu i prva dva razreda gimnazije pohađao u Senju, gimnaziju svršio u Gospiću. Nakon što je u Zagrebu 1879. završio učiteljsku školu, radi kao pučki učitelj u Senju. O trošku vlade odlazi 1884. u Prag na glazbeni konzervatorij. Nakon tri godine vraća se u Zagreb gdje je učiteljem glazbe u zagrebačkoj učiteljskoj školi, a poslije i profesorom glazbenoga odgoja. Svirao je orgulje, skladao i proučavao glazbenu teoriju i povijest. Objavio je i nekoliko školskih pomoćnih knjiga o glazbi, a 1892. uređivao je časopis »Gusle«. 
Tematski je vezan uz Senj i Podgorje, ali je pisao i o doživljajima koje je stekao boraveći u Pragu i Zagrebu. U »senjskim« je djelima opažao propadanje starih patricijskih obitelji. Objavio je tridesetak pripovjedaka, a osim pripovjedne proze pisao je pjesme, feljtone, dramske pokušaje, recenzije, kritike i rasprave iz muzikologije. U svom je proznom stvaralaštvu prikazivao sve slojeve hrvatskog društva oslikavajući tragičnu stranu života s naglašenom osjećajem za ljudske nevolje. Bavio se psihologijom ljubavi, roditeljstva, brak, ponirao je u dušu umjetnika i intelektualaca i otkrivao moralnu i psihološku stranu ljudskoga života. Djela mu se odlikuju humanošću i samilošću.
Napisao je osam romana: »Pavao Šegota« (1888.),  »Pod Nehajem« (1892.), »Podgorka« (1894.), »Nikola Baretić« (1896.), »Posljednji Stipančići« (1899.), »Dva svijeta«, (1901.); »Zapreke« (1905.), »Tito Dorčić« (1906.) i stotinjak novela među kojima su najuspjelije: »Nezasitnosti bijeda« (1894.), »U glib« (1901.),  »Pred svijetlom« (1903.) »Pripovijest o Marcelu Remeniću« (1905.) i »Iz velegradskog podzemlja« (1905.). 
Prvi je hrvatski književnik koji se približio dnu društvene ljestvice tematizirajući, osobito u novelama, svijet siromašnih i socijalno obespravljenih radnika. Prvi je, također, u središte realističkokritičke analize postavio hrvatsko malograđanstvo u svim njegovim aspektima. Posjedovao je silnu sposobnost uočavanja, a svoju je prozu gradio bez imalo dotjerivanja pokazujući patnje odbačenih i slomljenih ljudi koji žive u bijedi. Malograđansku sredinu, odnosno njezin odnos spram umjetnika, pisac je obradio u romanu »Dva svijeta«. Glazbenik Amadej Zlatanić, nakon nerazumijevanja sredine u kojoj živi, završava pomračena uma u ludnici. Sukob s društvom, ali i sa samim sobom, donesen je u već sasvim moderniziranoj narativnoj fakturi, čime se Novak bitno približio obrascima proznoga diskursa hrvatske moderne. Tipičan roman s tezom, »Tito Dorčić«, obrađuje poznatu realističku temu: odgoj i školovanje mladoga čovjeka za neodgovarajuće zvanje i u neprikladnoj sredini.
Najzrelije Novakovo djelo, a možda i najbolji roman hrvatskoga realizma, »Posljednji Stpančići« predstavlja ukupnost njegovih životnih pogleda. Roman je to o propadanju ugledne senjske patricijske obitelji sredinom 19. stoljeća. Propadanje je prikazano kroz tragične biografije članova obitelji koju čine: strogi otac Ante, plemenita majka Valpruga, rastrošni i nemoralni sin Juraj i zapostavljena kći Lucija. Osim općeljudskih problema (problema odgoja, roditeljske ljubavi, odnosa pojedinca i društva te osobne sreće), pisac prati dramu tadašnjih društvenih, političkih, kulturnih i ekonomskih prilika koji su potresali Senj i okolicu. 
Kako je bio najplodniji pisac hrvatskoga realizma, često ga nazivaju hrvatskim Balzacom. Imao je brojnu obitelj, cijeloga se života borio s neimaštinom, te je u tom segmentu bio sasvim prosječan pisac svoga doba. Bolovao je od sušice od koje je i umro 1905. godine u Zagrebu. 
 

Najava događaja

06.12.2024 - NIU »Hrvatska riječ«: Poziv za slanje rukopisa

NIU »Hrvatska riječ«: Poziv za slanje rukopisa

Nakladničko vijeće NIU Hrvatska riječ poziva književne autore i autorice iz Srbije koji stvaraju na standardnom hrvatskom jeziku ili dijalektalnim govorima Hrvata da šalju svoje neobjavljene rukopise radi njihove moguće objave u idućoj, 2025. godini. Rukopise je potrebno poslati u elektroničkom obliku (Word dokument) na e-mail: naklada@hrvatskarijec.rs. Rok za slanje rukopisa je do 30. studenoga 2024. godine.
O uvrštenju rukopisa u nakladnički plan za 2025. godinu odlučivat će Nakladničko vijeće NIU Hrvatska riječ. Recenzije, predgovori i pogovori se ne zahtijevaju. S autorima se sklapa ugovor o međusobnim pravima i obvezama, a prispjeli rukopisi ne vraćaju se autorima.

25.11.2024 - Smotra hrvatskog filma u Beogradu

Produkcija Teatar Stella iz Splita u suradnji sa ZHB-om Tin Ujević iz Beograda organizira od 25. do 30. studenoga 6. smotru hrvatskog filma u Beogradu. Smotra se realizira uz potporu Hrvatskog audiovizualnog centra a u spomen na redatelja i nekadašnjeg predsjednika ZHB-a Tin Ujević Stipu Ercegovića (1948. – 2023.). U glavnom programu su igrani filmovi novije produkcije a na programu će se naći i dokumentarna i kratka igrana ostvarenja, uz dio namijenjen retrospektivi. Prva dva dana manifestacije, ponedjeljak i utorak, 25. i 26. studenoga, rezervirana su za pitching forum hrvatskih kratkih igranih filmova Make it happen koji će okupiti redatelje i producente iz Hrvatske, Srbije i Albanije.

Smotra će biti održana u Art kinu Kolarac (Studentski trg 5) a službeni program počinje u srijedu, 27. studenoga, kada publiku očekuju tri filmska ostvarenja. Od 17,30 sati bit će prikazan igrani film Most na kraju na kraju svijeta redatelja Branka Ištvančića a od 19 sati dokumentarni film Spomenici hrvatskih kipara na tlu Srbije Stipe Ercegovića. Svečano otvorenje je u 20 sati, nakon kojega u 20,30 sati će biti prikazan igrani film Božji gnjev Kristijana Milića.

U četvrtak, 28. studenoga, bit će prikazana četiri filma. Od 18,30 sati na programu je kratki dokumentarni film Strossmayerov kipar – Priča o Vatroslavu Doneganiju Mihaela Kelbasa i Mirka Ćurića, u 19 sati slijedi igrani film Stigme (režija: Zdenko Jurilj) a u 20 sati bit će prikazan kratki igrani film Kaže se Čakovec (režija: Vanja Nikolić). Publika će od 20.30 sati moći pogledati igrani film Bosanski lonac u režiji Pave Marinkovića.

U petak, 29. studenoga, na programu su također četiri ostvarenja. Od 18,30 sati bit će prikazan kratki dokumentarni film Punim plućima (režija Leila Elhoweris), od 19 sati slijedi dokumentarni film Potraga za gušterom (režija Lukša Benić), a od 20 sati kratki igrani film Marko (režija: Marko Šantić). U glavnom programu od 20.30 sati na programu je igrani film Dnevnik Pauline P. u režiji Nevena Hitreca.

Za subotu, 30. studenoga, najavljena su tri filma. Od 18,30 sati na programu je igrani film Tereza 37 Danila Šerbedžije, od 20,10 sati publika će imati prilike pogledati kratki igrani film Snjeguljica (režija: Lana Barić), dok od 20,30 slijedi igrani film Punim plućima (režija: Radislav Jovanov Gonzo).

Svake večeri nakon projekcija bit će organiziran razgovor s autorima i glumcima iz prikazanih ostvarenja.

Selektorica i umjetnička direktorica 6. Smotre hrvatskog filma u Beogradu, uime produkcije Teatar Stella iz Splita je filmska i televizijska redateljica doc. dr um. Branka Bešević Gajić, a producentica i direktorica kazališna i filmska glumica Andrijana Vicković.

  • Ministarstvo regionalnog razova i fonfova EU Repub
  • Jooble
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika