Arhiv tekstova
Pojedinačno odmjeravanje snaga
Lokalni su izbori raspisani i održati će se istodobno kad i pokrajinski izbori, 19. rujna.
Za razliku od republičkih izbora, na kojima stranke nacionalnih manjina nisu imale realne šanse čak ni udružene ući u parlament, na lokalnoj razini šanse realno postoje te su, poput drugih stranaka, i stranke nacionalnih manjina već mjesec i više dana »na nogama« nastojeći da osvoje dio vlasti i utjecaja na upravljanje općinama.
NADLEŽNOSTI OPĆINA: Iako kad se kaže lokalna samouprava prije svega pomislimo na komunalne djelatnosti tipa prečišćavanje i distribucija vode, gradsko grijanje, prijevoz, održavanje čistoće, održavanje deponija, zelenila, parkirališta, rasvjetu i tako dalje, što jesu izvorne nadležnosti lokalne samouprave, u izvornom djelokrugu općine je i osnivanje ustanova i organizacija u oblasti osnovnog obrazovanja i kulture, zaštita kulturnih dobara od značaja za općinu, poticanje razvoja kulturno-umjetničkog amaterizma, stvaranje uvjeta za rad muzeja, knjižnica itd.
Izvornom djelokrugu općine pripada i staranje o zaštiti i ostvarivanju osobnih i kolektivnih prava nacionalnih manjina, utvrđivanje jezika i pisma nacionalnih manjina koji su u službenoj uporabi na teritoriju općine, te informiranje od lokalnog značaja. Stoga je za nacionalno-manjinske zajednice i te kako važno tko će sjediti u vijećničkim klupama, hoće li to biti zastupnici koji se svojim političkim programom zalažu i za ostvarivanje prava nacionalnih manjina ili ne.
U situaciji kada na višim razinama vlasti, malo koja manjina može osigurati zastupnička mjesta, a ako i može teško da može imati značajnijeg utjecaja, i kada se nedavno formirana nacionalna vijeća još uvijek bore za to da se njihovo mišljenje uvažava u svim onim oblastima gdje bi to prema zakonu trebalo, lokalne zajednice i lokalna samouprava ostaju dostupna mjesta političkog utjecaja kod donošenja odluka koje se tiču nacionalno-manjinskih zajednica. Uostalom, lokalne zajednice i jesu mjesta gdje bi, barem prema teoriji, građani na neposredan način trebali uživati svoja prava i sudjelovati o odlučivanju.
STRANKE I GLASAČI: U dosadašnjem periodu višestranačja u Vojvodini je među strankama nacionalnih manjina najuspješniji bio Savez vojvođanskih Mađara, koji je zahvaljujući vještom vođenju politike i taktiziranju, te discipliniranom biračkom tijelu, sam ili u koaliciji na vlasti u općinama u kojima Mađari čine apsolutnu ili relativnu većinu. DSHV je, s druge strane, do sada uspijevao biti na vlasti jedino u koaliciji sa SVM-om u Subotici, te je imao jedan vijećnički mandat u somborskoj skupštini. Ovi izbori se stoga ne bez razloga ističu kao veoma značajni.
Nakon brojnih razgovora i pregovora, DSHV i SVM su se uspjeli složiti oko trojne koalicije za Vojvodinu, dok je situacija na lokalu šarolika. U Subotici, DSHV je za izbore za lokalnu skupštinu formirao samostalnu listu, dok su u Somboru i Apatinu kandidati DSHV-a na listi DS-a. U Somboru i Apatinu DSHV podržava kandidate DS-a za predsjednike općina, dok u Subotici podršku daju sadašnjem predsjedniku SO Subotica Gézi Kucseri, iz redova SVM-a.
»Koalicija na razini Vojvodine je neizbježna, to je nužnost koju trebamo shvatiti kao jedino moguće suprotstavljanje radikalskoj opciji«, kaže Kucsera. »To je naš zajednički zadatak ako želimo ostvariti ideje autonomije Vojvodine, ekonomske samostalnosti i gospodarskog razvoja. S druge strane, u stranačkim pregovorima oko lokalnih izbora, svaka stranka pokušava odmjeriti svoje mogućnosti i pri tome zadovoljiti svoje posebne ambicije. Smatram da je u tim pregovorima za subotičku skupštinu DS pogriješila, jer je kao polazište uzela rezultate predsjedničkih izbora, kad se većina birača opredijelila za Borisa Tadića. Međutim, dubljom analizom možemo zaključiti da je veliki broj glasova dan protiv Tomislava Nikolića i radikalske opcije, znači ne DS-u kao stranci već demokratskoj opciji. DS je koristeći se ovim rezultatima izrazio suviše velike apetite, a trebali su se uzeti u obzir i rezultati s prethodnih izbora, na primjer za republički parlament. Na kraju se došlo do zaključka da možemo osvojiti više glasova pojedinačno, te je u pregovorima s DSHV-om na kraju odlučeno da se svako ‘izmjeri’ na izborima i da buduća vlast bude zasnovana na stvarnoj snazi svake stranke. Na žalost, čini mi se da je u periodu prije konsolidiranja, DSHV dosta izgubio zbog unutarnjih sukoba, a s druge strane čini mi se da se i hrvatska manjina kao ‘nova’ manjina bez vlastite ‘manjinske’ infrastrukture slabo snašla u cijeloj situaciji, pa tako hrvatska opcija ne dobiva adekvatan broj glasova u odnosu na brojnost Hrvata u Vojvodini. Nadam se da će hrvatski živalj shvatiti značaj jedinstva koji je postignut u DSHV-u i što to može osigurati hrvatskom narodu ovdje. Ono čemu težimo skupa, i SVM i DSHV, jest europska opcija. Suboticu vidimo kao europski grad, kao sponu cijele zemlje s Europom, te se nadam da će DSHV dobiti veliki broj glasova i biti važan konstitutivni dio nove Skupštine.«
