Arhiv tekstova
Skupa na putu ka hrvatskom tržištu
Poslije nekoliko godina pojedinačnih inicijativa hrvatskih poljoprivrednih proizvođača i poduzetnika iz Vojvodine, da svoje proizvode individualno plasiraju i na tržište Republike Hrvatske, Odbor za gospodarstvo pri Hrvatskom nacionalnom vijeću pristupio je organiziranoj akciji objedinjavanja ovdašnjih gospodarskih ponuda, i to na inicijativu Hrvatske gospodarske komore iz Zagreba. Tim je povodom raspisan i oglas na koji se mogu javiti svi zainteresirani s konkretnim opisom svoje gospodarske ponude, a putem Hrvatskog nacionalnog vijeća će dobivena baza podataka biti predstavljena samom gospodarskom vrhu u Hrvatskoj.
HR: Kako ocjenjujete dosadašnju gospodarsku suradnju hrvatskih proizvođača i poduzetnika iz Vojvodine s Republikom Hrvatskom?
Pokušavali smo do sada raditi na uspostavljanju suradnje na razne načine, no, ona je bila veoma slaba. Mislim da je greška do nas jer nismo išli organizirano, skupa, već smo išli svako na svoju stranu i nismo nikad raspolagali pravim podacima. Baš zbog toga mi pokušavamo sada sakupiti podatke da znamo koliko imamo proizvođača zainteresiranih za suradnju s Republikom Hrvatskom, bez obzira je li riječ o proizvođačima ili prerađivačima, te da znamo s čim raspolažemo, kako bismo mogli u Hrvatskoj nastupiti jedinstveno s podacima koji bi i njima nešto značili. Mi smo do sada tako radili da je svatko za sebe odlazio i vodio razgovore s pojedincima, što ne daje uvijek konkretne rezultate.
HR: Na kojim se proizvodima temeljila dosadašnja gos-podarska suradnja s Hrvatskom?
Bilo je nešto voćarstva, a od ranije suradnju s Hrvatskom ima poduzeće »Suncokret« Ivana Perčića koji proizvodi eko hranu. Uglavnom je to bio proizvođački dio ili je bila neka suradnja, koja nije bila vezana za ovo naše područje sjeverno-bačke regije.
HR: Nedavno su gospodarstvenici u ime DSHV-a bili na susretu u Zag-rebu, na koji nisu otišli i predstavnici Odjela za gospodarstvo HNV-a, što je izazvalo neka sporenja u hrvatskoj zajednici. O čemu je bila riječ?
Trebali smo 2. srpnja ići na jedan sas-tanak u Hrvatsku. Molili su nas da više ne idemo pojedinačno, već skupa i s konkretnim pokazateljima te pregledom moguće suradnje. To nam je predložila Hrvatska gospodarska komora.
Mi smo ih obavijestili da ne možemo otići na taj susret jer ne raspolažemo toč-nim podacima, a nama je bilo jasno stavljeno na znanje da ne dolazimo nepripremljeni već s konkretnim podacima i vizijama. Oni to nisu uvažavali i otišli su. Ja mislim da su oni pogrešno postupili. Ne znam kako je taj susret prošao. To je navika da se ide grlom u jagode, a sada se od nas traže konkretni planovi, projekti i ako se nešto dogovori toga se treba i držati. Ne možemo kao do sada da nam je najvažnije uraditi svoje, a kako sam to uradio i je li to ono što treba, to nam nije važno. To više ne ide. Zato sada i prikupljamo podatke da bismo mogli kasnije otići na razgovore s konkretnim brojkama, pregledom asortimana i da kažemo točno što imamo na raspolaganju.
Mi sad tražimo čak i konkretne brojeve parcela na kojima će se uzgajati proizvodi koji bi se mogli naći na hrvatskom tržištu. Radimo to zarad boljeg pregleda u ponudi. Mislim da će i oni shvatiti da se to tako radi. Kasnije bi s HGK i zainteresiranim subjektima uslijedili i drugačiji dogovori, na kojima bi bilo riječi o budućoj proizvodnji, preradi i trgovini.
HR: Postoje li neke zakonske odrednice koje nepovoljno utječu na razvijanje ove gospodarske suradnje?
Koliko mi je poznato, nekih prepreka nema. Prostor za suradnju je otvoren, što više, bio je jedno vrijeme i onaj malogranični promet koji ima svoje povoljnosti. Radimo u HNV-u i na prikupljanju potrebnih papira, kako bi zainteresiranima mogli predočiti i te podatke iz zakonske regulative. Nama je cilj da se što više robe proizvede, izveze i da ostvarimo neki devizni priliv ili bar neku kompenzaciju.
HR: U posljednje su se vrijeme intenzivirali susreti gospodarstvenika Vojvodine i Vukovarsko-srijemske županije. Hrvatski su gospodarstvenici bili vrlo zainteresirani i za proces denacionalizacije u Vojvodini. Imate li podataka jesu li ti pregovori doveli do nekih konkretnih rezultata?
Ne bih rekla da ima, a i ako ih ima, oni su minorni, beznačajni. Da ima nešto značajnije to bi već bilo u našim izvještajima. O privatizaciji je bilo jako puno riječi. I svojevremeno smo tražili kakvu-takvu pomoć. Nismo tražili novac, već smo tražili garancije. Uopće nije bilo pokazano konkretno zanimanje baš zbog toga što kod nas nije provedena denacionalizacija. Logično je da zbog toga ljudi nerado ulaze u kupovinu. Kod nas se zna da se i dalje prodaju i dobra koja treba denacionalizirati.
HR: Odbor za gospodarstvo Hrvatskog nacionalnog vijeća je raspisao prije više od dva tjedna oglas da se jave zainteresirani za uspostavljanje gospodarske suradnje s Hrvatskom. Kakav je odaziv?
Javljaju nam se zainteresirani iz subotičke općine, Sonte, okolice Novog Sada. Uglavnom su to poljoprivredni proizvođači, voćari i povrtlari. Za sada od industrije nema nikoga, no, nas i ima jako malo u industriji. Najviše je zainteresiranih u primarnoj proizvodnji. Rok za javljanje na ovaj oglas je 15. rujna, i to najvjerojatnije zbog Zagrebačkog sajma. Mi smo uputili i molbu Hrvatskoj gospodarskoj komori da nam osigura jedan štand na Zagrebačkom velesajmu, ne veliki, ali svakako bez nadoknade jer mi sredstava za to nemamo. Na taj bismo način na licu mjesta mogli razgovarati s ljudima koji tamo dođu. Javila mi se jedna žena koja ima za prodaju peršina i mrkve, a ja znam da je »Podravka« uvijek za svoje potreba kupovala jako puno povrća. Kod njih sigurno postoji zanimanje za našu proizvodnju budući da kod nas nije veliko zagađenje zemljišta. Na sajmu bi se mogli konkretno dogovarati o ponudama i potražnji, pa ako i ne bude rezultata ove godine, ali da se sljedeće godine počne s dogovorenim poslovima.
Mi smo dva puta bili i na Osječkom sajmu, međutim, u posljednje vrijeme smo išli samo kao posjetitelji, a ne kao izlagači. Nekako ljudi do sada nisu bili zainteresirani. Vjerojatno će se sve to promijeniti, popraviti. Ja znam i uvjerila sam se da Hrvatska puno uvozi, recimo, voća. I ono je vrlo skupo. Od nas bi ga mogli kupovati povoljnije. Postoje i pojedinci iz okoline Subotice koji svojim kamionima cijelu sezonu odvoze i prodaju svoje voće na Hrvatskom primorju. Za to postoji mnogo zainteresiranih. Njima ti proizvodi trebaju, a mi ih imamo.
Jedan od problema je što mi jako slabo dobivamo povratne informacije o susretima čelnika Hrvatske gospodarske komore s dužnosnicima Srbije i Vojvodine koji su se u posljednje vrijeme intenzivirali, a ti bi nam podaci vrlo koristili, kako ne bismo radili paralelno na nekim programima. Na tome ćemo tek poraditi, jer nam je u interesu da smo upoznati s okvirima u kojima možemo raditi.
HR: Oglas je otvoren do 15. rujna. Kada se može očekivati kompletiranje ovdašnje ponude i asortimana?
Do kraja rujna će taj posao biti gotov i imat ćemo kompletan pregled. Zatim slijede susreti s Hrvatskom gospodarskom komorom. Kada je bio sastanak o privatizaciji, iz HGK su nas usmjerili da uspostavljamo odnose i s pojedinačnim županijama. No, mnogi od njih su još uvijek u fazi iščekivanja i praćenja što se kod nas događa. Mi smo predložili, da nam daju garancije kod neke banke, budući da su to sve krediti na pet ili šest godina, mi bismo založili svu imovinu, te bi nas nekoliko kupilo tvornicu i radilo. Onda bismo za pet-šest godina otplatili te beskamatne kredite. Čak ni za to nisu pokazali zanimanje.
Što se tiče onih koji su se do sada javili na oglas, najčešće je riječ o ponudi povrća, a zatim voća. Mnogi nisu shvatili što se putem tog oglasa od zainteresiranih traži.
Naime, zainteresirani trebaju u pismenoj formi da prema shemi oglasa objavljenog u Hrvatskoj riječi dostave potrebne podatke na adresu Hrvatskog nacionalnog vijeća (Preradovićeva 4, 24000 Subotica; telefon: 024/556-898) ili na moju osobnu adresu (Manda Mačković, Bajmočka 122 a, 24000 Subotica; telefon: 024/576-844). Tako ćemo otpočeti kompletiranje podataka.
HR: Hrvatsko nacionalno vijeće se u okviru svojih ovlasti najviše bavi obrazovanjem, informiranjem, službenom uporabom hrvatskog jezika, te kulturnim djelatnostima. Uz to, HNV se angažirao i na pitanju gospodarstva. Ima li Hrvatsko nacionalno vijeće konkretnu strategiju vezanu za gos-podarstvo?
Još je nemamo, tek ćemo je pripremati. Odjel se bavi sakupljanjem podataka, dogovaranjem sa zainteresiranim stranama i onda planiranjem. Ako mi kažemo da nečega imamo toliko i toliko, a oni kažu da im treba manje ili neki drugi asortiman, onda ćemo usmjeravati proizvođače prema tome. Cilj nam je proizvesti ono što treba na tom tržištu, a ne ono što smo mi navikli proizvoditi a na kraju ostane neprodano. Vrijeme je da naučimo raditi za tržište, a ne da radimo i ujedno ne znamo hoćemo li naše proizvode prodati.
