Arhiv tekstova
Dmitar Zvonimir
Krešimir je vjerojatno stradao u sukobu s Normanima. Normanske su vođe u dogovoru s Bizantom napali Dalmaciju, a njima je u susret otplovio Krešimir. Normani su ga zarobili 1074. godine.
Budući da nije imao potomaka, naslijedio ga je Dmitar Zvonimir (1075. -1089.), slavonski ban. Već sljedeće godine Zvonimir je od pape Grgura VII. (1073. -1085.) dobio znakove kraljevske vlasti: mač, žezlo i krunu, ali i zastavu, znak priznanja papinske vlasti. Zauzvrat je Zvonimir, kao što je tada bilo uobičajeno, papi slao godišnji tribut. To su radili i drugi europski vladari i taj je tribut, danak ili dar, zapravo bio odraz poštovanja duhovnoga autoriteta rimskoga prvosvećenika, ali i vrsna zaštita na diplomatskome polju. Kao papin vazal, Zvonimir je s hrvatskom mornaricom sudjelovao i u borbama protiv Bizanta.
Također je pristao uz reforme koje je papa želio provesti. To je dokazao i 1075. godine na novom, četvrtom po redu crkvenom saboru u Splitu. Na tom su saboru rehabilitirani i glagoljaši, a ponovno je uspostavljena i biskupija u Ninu. Zvonimir je bio darežljiv prema svećenstvu i redovništvu. Benediktinskomu samostanu svete Lucije pokraj Baške na otoku Krku darovao je livadu na kojoj su izgrađeni crkva i samostan, a ta je darovnica, poznata Baščanska ploča, glagoljicom uklesana u kamen.
LEGENDA O ZVONIMIROVOJ SMRTI: Legenda kaže da je papa od Zvonimira zahtijevao da povede Hrvate u križarski rat. Na saboru koji se održao pokraj Knina, Zvonimirovi su podanici zaključili da je bolje da umre jedan, nego svi. Stoga su ubili Zvonimira. Umirući, on je prokleo Hrvate da nikada nemaju vladara koji bi govorio njihovim jezikom.
Čini se da je ova legenda plod mašte, a nastala je da bi se opravdala mađarska intervencija u Hrvatskoj nakon Zvonimirove smrti.
DOLAZAK ARPADOVIĆA NA HRVATSKO PRIJESTOLJE: U »Ljetopisu popa Dukljanina« piše da »Svinimir (Zvonimir) i nije ostavio nijednog baštinika od svog potomstva. Tako je dakle izumro čitav rod kraljevske krvi i nije bilo više nikoga tko bi mogao po pravu naslijediti kraljevstvo Hrvata. Nastade stoga velika nesloga među svim prvacima kraljevstva. I kako je prednjačio čas ovaj, čas onaj iz želje za vladanjem prisvajao za sebe vlast u zemlji, nastale su bezbrojne otimačine, pljačke, umorstva i svekakvi zločini. Jedan je naime drugoga neprestano svakodnevno progonio, napadao i ubijao.«
Zvonimir je bio oženjen mađarskom princezom Jelenom. To je dalo pravo njezinu bratu, mađarskom kralju Ladislavu Arpadoviću da nakon Zvonimirove smrti intervenira u Hrvatskoj i godine 1091. osvojio je Slavoniju. Da bi za taj čin pridobio papu, Ladislav je 1094. godine u Zagrebu osnovao biskupiju. Dok su se hrvatski plemići spremali za obračun s Ladislavom, Bizant je, uz pomoć Normana, osvajao dalmatinske gradove. U međuvremenu je za kralja u Hrvatskoj izabran Petar, čiju je vojsku Koloman porazio na planini Gvozdu.
Nakon pobjede Koloman je Hrvatima predložio savez. Godine 1102. sklopljen je ugovor hrvatskih velikaša s Kolomanom, tzv. »Pacta Conventa« o stvaranju Hrvatsko-Ugarske Države.
