Arhiv tekstova
Djela s pečatom bačkog podneblja
Na salašu Paje Đuraševića održan je Osmi saziv međunarodne Likovne kolonije »Bunarić« na kojem su sudjelovali brojni likovni umjetnici iz Hrvatske, Češke, Slovačke, Mađarske, BiH, distrikta Brčko i Vojvodine. U organizaciji Likovnog odjela Hrvatskog kulturnog centra »Bunjevačko kolo« i Organizacijskog odbora »Dužijance 2004.« ova Likovna kolonija je trajala četiri dana.
Nakon smještaja sudionika kolonije i početka slikarskog rada, koji se odvijao u sjedištu kolonije, u četvrtak 29. kolovoza u 18 sati svečano je otvoren Osmi saziv međunarodne Likovne kolonije »Bunarić«.
SVEČANO OTVARANJE KOLONIJE: Kroz program na otvaranju kolonije, kojemu su osim sudionika prisustvovali i brojni posjetitelji, nazočne je vodio predsjednik Likovnog odjela HKC »Bunjevačko kolo« Josip Horvat. Nakon što je pozdravio sve ljubitelje umjetnosti, sudionike i posjetitelje ove manifestacije Josip Horvat je pozdravio i nazočne goste u ime Organizacijskog odbora »Dužijance 2004.«, čiji je dopredsjednik. U svome obraćanju srdačno je pozdravio goste, predsjednika Skupštine općine Subotica Gézu Kucseru, dopredsjednika Skupštine općine Subotica Lazara Barakovića, predsjednika Organizacijskog odbora »Dužijance 2004.« Grgu Kujundžića, predsjednika HKC »Bunjevačko kolo« Mirka Ostrogonca i ovogodišnju bandašicu Marinu Matković, a potom je o Dužijanci rekao kako je ta manifestacija trolist kulture, duhovnosti i umjetnosti, što dokazuje bogatstvo programa žetelačkih svečanosti, koji obuhvaća 26 manifestacija. Likovna kolonija »Bunarić« je 25. manifestacija po redu u sklopu programa »Dužijance 2004.«.
Na svečanom otvorenju nastupio je mladi tamburaški sastav, članice Baletne škole »Rajičević« iz Subotice, mladi umjetnici Suzana Gondi i Ivan Čkonjović na gitari, zatim Tatjana i Tamara Štricki na flauti. Kao recitatori nastupili su Nevena Mlinko i Igor Čeliković. Potom se prisutnima obratio i predsjednik Organizacijskog odbora »Dužijance 2004.« Grgo Kujundžić, koji je umjetnicima poželio uspješan rad. U ime Hrvatskog kulturnog društva »Napredak« iz Tuzle nazočne je pozdravio tajnik društva prof. Juraj Novosel, koji je ujedno i urednik lista »Hrvatski glasnik«. Prisutnima se obratio i predsjednik Skupštine općine Subotica Géza Kucsera, a zatim gosti iz Slovačke i Češke. Na koncu svečanog otvaranja kolonije govorio je Mirko Ostrogonac.
»Brojnim slikarima, okupljenim na koloniju ‘Bunarić’, želim ugodan i inspirativan boravak, uz želju da kao i ranijih godina ostvare zapažene radove, koji će obogatiti dragocjenu zbirku našega Centra. Kolonija ‘Bunarić’ je veliki doprinos Hrvatskog kulturnog centra ‘Bunjevačko kolo’ kulturnoj baštini grada Subotice, koja je prepoznatljiva po svojoj bogatoj raznolikosti«, rekao je Mirko Ostrogonac.
POZNAVANJE LIKOVNOG JEZIKA: Drugog dana ovogodišnje kolonije »Bunarić« sudionici saziva slikali su na Paliću, a navečer je u sjedištu kolonije Ljubica Vuković, povjesničarka umjetnosti, održala predavanje na temu »Kako gledamo likovnu umjetnost«. Prema riječima Ljubice Vuković problematika gledanja likovnog djela vrlo je subjektivna, no određene se smjernice svakako postavljaju. Njeno izlaganje odnosilo se upravo na one smjernice koje predlaže likovna teorija.
»Likovna teorija naglašava značaj oka kao osnovnog organa likovne spoznaje. Značajno je naglasiti kako je gledanje, kao i stvaranje likovnog djela, stvar osjećaja. No, ono što gledateljima može pripomoći u sagledavanju i barem djelomičnom razumijevanju likovnoga djela jest poznavanje osnova likovnog jezika. Nastojanje čovjeka da upozna likovni govor, bilo radi stvaranja, bilo radi učenja gledanja likovnih djela, zahtijeva prije svega volju i napor, te iznad svega sposobnost emocionalnog doživljaja. Upravo se zato u razumijevanje likovnog jezika ulazi postupno, kao i kod svakog drugog govornog jezika«, rekla je Ljubica Vuković i istakla, kako je jedan od početnih koraka pri upoznavanju likovnog djela, koji naglašava likovna teorija, upoznavanje s likovnim materijalima, odnosno tehnikama, a upornim se sagledavanjem može steći osjećaj razlikovanja njihovih specifičnosti i međusobnih razlika, dok bi drugi korak bio uočavanje karaktera crte, boje i volumena, te onoga što njih same na neki određeni način dovodi u red simetrije, proporcije i ritma.
»No, iza boja, crte i volumena jest ono što se u teoriji naziva likovnim tekstom. Obično se i naglašava kako je upravo likovni tekst jedini umjetnički smisao likovnog djela. Povjesničar umjetnosti Matko Peić je često naglašavao, da je likovno djelo onda kvalitetno kada likovni tekst nadvladava motiv, a likovno nekvalitetno onda kada motiv nadvladava likovni tekst ili ako on uopće ne postoji, kao što je slučaj s kičem. Naime, bit likovne umjetnosti je da u crtu, boju i oblik utisne ljudski osjećaj i da ga preko likovnog teksta prenese ljudima koji ga nastoje spoznati«, rekla je Ljubica Vuković.
SLIKARSTVO NIJE FOTOGRAFIRANJE: Trećeg dana Likovne kolonije »Bunarić«, nakon završenog cjelodnevnog rada slikara na Paliću, u sjedištu kolonije održano je navečer još jedno predavanje o likovnoj umjetnosti. Predavanje je održao akademski slikar Ago Josip Skenderović, na temu »Forme i život«. Na salašu Paje Đuraševića pred sudionicima kolonije i posjetiteljima kolonije Skenderović je govorio o tome, kako likovna umjetnost nikada nije sadržavala težnju bukvalnog preslikavanja svijeta, onakvoga, kakvog ga svatko od nas vidi ‘golim okom’.
»Naziv teme koju izlažem obuhvaća najšire sazviježđe u odnosu na likovnost i likovnost u odnosu na vanjski svijet, odnosno život. Kao što svi znamo, tumačenje umjetničkog djela je veoma subjektivno. Doživljavanje umjetničkog djela može biti kontradiktorno u odnosu na tumačenje. Svatko ima svoje viđenje i doživljavanje određenog djela. Osobno, u svom radu, nastojim se koncentrirati na apstraktnu umjetnost, nastojim svijet prikazivati onako kako ga vidim i doživljavam. Kroz školovanje svi smo slikali akt, dakle radili smo po modelu, sve do osobnog pronalaženja vlastitog izraza, pa do daljnjeg traganja tijekom stvaranja vlastitog likovnog jezika. U likovnoj praksi se mora mnogo tragati kako bi se pronašao nepatvoren likovni izraz«, rekao je među ostalim Josip Ago Skenderović, koji je također govorio i o gradu Parizu kao centru umjetnosti, u kojemu živi već dugi niz godina.
ZATVARANJE KOLONIJE I IZLOŽBA NASTALIH RADOVA: Prilikom svečanog zatvaranja osmog saziva međunarodne Likovne kolonije »Bunarić« 22. kolovoza, posjetitelji su mogli vidjeti izložbu radova koji su nastali tijekom rada kolonije. Josip Horvat zahvalio se sudionicima, a potom je otpočeo program svečanog zatvaranja kolonije. Nastupio je Subotički tamburaški orkestar pod ravnanjem Stipana Jaramazovića, koji je izveo više glazbenih točki, a uz pratnju tamburaša nastupila je Antonija Piuković koja je otpjevala pjesmu »Kolo igra, tamburica svira«, dok su izbor iz poezije Ante Sekulića recitirali Nevena Mlinko i Igor Čeliković. Nakon svečanog zatvaranja kolonije, Josip Horvat je u kraćem razgovoru rekao kako je tijekom kolonije radilo trideset i pet umjetnika, a nastalo je blizu stotinu slika. »Ovo je po prisutnom broju akademskih slikara jedna od do sada najjačih kolonija. Bilo je prisutno preko dvadeset akademskih slikara. Naši umjetnici, članovi Likovnog odjela Centra ‘Bunjevačko kolo’, tijekom ove kolonije dobili su pozive za sudjelovanje na koloniji ‘Sava 2004’ u distriktu Brčko, koja će bit održana krajem rujna, kao i na desetodnevnoj koloniji u Đetvi u Slovačkoj, koja će bit održana u listopadu«, rekao je Josip Horvat, dok je vidno zadovoljan domaćin kolonije Pajo Đurašević u kraćem razgovoru istakao kako je prema njegovom mišljenju ovo bila najuspjelija kolonija. »Zapaža se vidan napredak iz godine u godinu, a tome je doprinijelo naše uporno nastojanje da se pribave potrebna sredstva za rad kolonije, kao i to, što smo primijenili sve pozitivne sugestije učesnika s prethodnih kolonija. S obzirom da smo sve ove godine imali učesnike iz više inostranih zemalja, oni su nam prenijeli iskustva s kolonija koje se održavaju u njihovim zemljama«, rekao je Pajo Đurašević, domaćin Likovne kolonije »Bunarić« od prvog saziva.
Za zaključiti je kako ova Likovna kolonija obogaćuje kulturni sadržaj grada Subotice, a nastale slike kazuju o kvaliteti likovnog jezika koji nastaje na koloniji i koji je iz godine u godinu sve bolji.
