Arhiv tekstova
Dinja i lubenica
ako se ovo ljeto po svom kalendarskom zbrajanju dana polagano približava kraju, još uvijek imamo priliku sladiti se voćem kojeg neupitno povezujemo s najtoplijim dijelom godine. Nekako skupa s odlazećim ljetnim dobom prestaje i sezona dinja i lubenica, ali uživanju u ovim »slatkim kuglama« nikad kraja. Pa makar bio i rujan…
DINJA: Ovaj slatki dar prirode, nešto manjeg obima i težine, potječe iz Indije i nekih dijelova suptropske Afrike. Poznavali su je i stari Grci i Rimljani, a u veći dio današnje Europe stigla je koncem 15. stoljeća iz Italije. Najbolje sorte današnjice stižu iz Španjolske i Irana, a uzgaja se u svim područjima umjerenih klima.
Hranljiva vrijednost: 91,2 posto vode, 7,5 posto ugljikohidrata, proteina ima 0,7 posto i masti 0,1 posto
Energetska vrijednost: 144,6 kJ ili samo 34,5 kalorija na 100g
Vitaminska vrijednost: karotin, vitamin B1, vitamin B2, vitamin C
Zdravlje: u ljekovite dijelove spadaju plod, korijen i sjeme. Dinja, kao plod, izvrsna je za probavni trakt, te djelotvorno pomaže izlučivanju mokraće i preporuča se kod oboljelih od zatvora, žuči, hemoroida, ali i reumatizma, gihta. Korijen se koristi prilikom izrade lijekova u farmaceutskoj industriji, dok se sjeme u kombinaciji s vodom koristi kao odličan diuretik.
Kulinarstvo: zbog specifičnosti svog okusa dinja se može jesti tijekom cijelog obroka, kako na početku kao predjelo (servira se obično uz pršut), pa uz glavno jelo kao prilog, ali na samom koncu objeda u obliku deserta (sladoled ili kolač).
LUBENICA: Velika slatka lopta (crna, zelena, prugasta) potječe iz Južne Afrike, ali se ubrzo raširila diljem doline Nila, da bi je Arapi donijeli u Španjolsku i Francusku. U X. vijeku stigla je u Kinu, a osvajači Amerike donijeli su je i na ovaj kontinent.
Hranljiva vrijednost: 92 posto vode, 6,7 posto ugljikohidrata, proteina ima 0,4 posto, te masti 0,2 posto
Energetska vrijednost: 113 kJ ili samo 27 kalorija na 100 g
Vitaminska vrijednost: vitamin B1, vitamin B2, vitamin C
Zdravlje: uz svoju osobinu da izvrsno gasi žeđ, lubenica sa svojom limunskom i jabučnom kiselinom koju sadrži odlično djeluje kao diuretično i tonično sredstvo. Izuzetno djeluje na lučenje mokraće i izbacivanje brojnih štetnih sastojaka iz organizma. U obliku terapije preporuča se dnevna konzumacija jedne lubenice, a zbog male količine šećera preporuča se i dijabetičarima.
Kulinarstvo: uz konzumiranje svježih plodova crvene ili ružičaste boje, lubenica se često u ishrani koristi u obliku džema ili slatkog, te kao voćna salata u obliku deserta. Sok od lubenice mnogim narodima služi umjesto vode.
