Arhiv tekstova
Početak najvećeg rata u povijesti
Dinko Šimunović i Andrija Štampar: Premda je 1. rujna počeo Drugi svjetski rat, bolje je taj dan pamtiti po rođe-nju Dinka Šimunovića, hrvatskog pripovjedača, autora odlične pripovijetke Alkar, te Andrije Štampara. Štampar je radom dizao zdravstvenu prosvjećenost Hrvata. Po njegovom su planu isušivane močvare, izvorišta zaraze, a zaslužan je za uvođenja preventivnog cijepljenja školske djece. U međuratnom je razdoblju preventivno i kurativno djelovao u Kini, a gost-predavač bio je na mnogim sveučilištima. Od 1947. do smrti 1958. godine bio je predsjednik JAZU-a, danas Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Škola narodnoga zdravlja nosi njegov ime.
Ivan Kušan: Ivan Kušan rođen je 30. kolovoza 1933. godine u Sarajevu. Diplomirao je i magistrirao slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Književnik je, dramatičar, pisac za djecu i prevoditelj. Piše »romane za mladež« i »romane za starež«. Uzbuna na Zelenom Vrhu je prvi Kušanov roman za mladež, a njegov serijal romana o detektivu Koku i Meliti, osim što razigrava maštu klinaca-radoznalaca, ostavio je dubokoga traga i filmskoj produkciji. Prisjetimo se naslova Koko i duhovi, Koko u Parizu, Koko u Kninu, Ljubav ili smrt, Domaća zadaća, Lažeš Melita. Ti su romani odreda u lektiri. Uređivao je nekoliko časopisa, a autor je romana Razapet između, Zidom zazidani, Moj potop, Toranj, Naivci, Čaruga pamti i Medvedgradski go-lubovi, a objavio je nekoliko proznih zbirki i knjiga autobiografske proze. Član je Europske akademije za film i televiziju iz Bruxellesa i redoviti član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Redoviti je profesor Akademije dramskih umjetnosti u Zagrebu.
Ivo Vojnović: Ivo Vojnović je hrvatski književnik rođen u Dubrovniku, a umro u Beogradu 30. kolovoza 1929. godine. U drami Ekvinocij i u Dubrovačkoj trilogiji lirskom je nadahnutošću opisao propast Dubrovačke Republike i francusku okupaciju dubrovačkoga područja.
Natko Nodilo: Natko Nodilo rodio se 31. kolovoza u Splitu 1834. godine. Zalagao se za ujedinjenje Dalmacije s Banskom Hrvatskom što je izazvalo aust-rijske vlasti te je izbačen s profesure u splitskoj gimnaziji. Uređivao je glasilo Narodne stranke te je bio jedan od vođa narodnoga preporoda Hrvata u Dalmaciji. Istraživao je povijest Hrvata, osobito mitologiju i drevna vjerovanja te njihove refleksije u folkloru te je zaključio da su Hrvati podrijetlom Irano-indijski Arijci. Bio je redoviti profesor opće povijesti na Mudroslovnom fakultetu, danas Filozofskom fakultetu u Zagrebu, te rektor Sveučilišta. Umro je 1912. godine u Zagrebu.
Početak Drugoga svjetskog rata: Nakon pripojenja Austrije i komadanja Čehoslovačke (1938. godine), Poljska je postala sljedeći Hitlerov cilj. Istočna Pruska, dio njemačke države, bila je odsječena od ostatka zemlje tzv. poljskim koridorom, zbog čega je Hitler tražio njegovo ustupanje Njemačkoj. Tvrdio je također da slobodni grad Danzig (danas Gdanjsk), koji je stavljen pod upravu Lige naroda, pripada Njemačkoj jer su Nijemci činili većinu njegova stanovništva. Kako bi se osigurao od intervencije SSSR-a, Hitler je započeo pregovore s Staljinom. U kolovozu 1939. godine sklopljen je sporazum o nenapadanju. Njemačka i SSSR tajnim su sporazumom podijelili interesne sfere na Baltiku i poljski teritorij. Iako su Velika Britanija i Francuska jamčile Poljskoj nepovredivost zapadne granice, Hitler je bio uvjeren kako one neće intervenirati u poljsku korist. Budući da su Hitlerovi zahtjevi odbijeni, njemački napad na Poljsku započeo je 1. rujna 1939. godine bez objave rata. Dva dana nakon toga, 3. rujna, Velika Britanija sa svojim dominionima Australijom, Novim Zelandom i Kanadom i Francuska objavile su rat Njemačkoj. U skladu s tajnim sporazumom, sovjetska je Crvena armija prešla poljsku granicu. Početkom listopada poljski je otpor slomljen. Hitler i Staljin podijelili su teritorij Poljske.
