Arhiv tekstova

Đorđe Čović se politikom aktivno počeo baviti 1997. godine u DSHV-u. Obnašao je dužnost dopredsjednika ove stranke, počevši od 2002. godine. Ujedno je i vijećnik Hrvatskog nacionalnog vijeća, a obnašao je i dužnost zamjenika pokrajinskog tajnika za propise, upravu i nacionalne manjine u Izvršnom vijeću AP Vojvodine. Iz DSHV-a je isključen ožujka ove godine, a na osnivačkoj skupštini izabran je za predsjednika Demokratske zajednice Hrvata. Đorđe Čović završio je poslijediplomski studij na Ekonomskom fakultetu u Subotici, priprema obranu magistarskog rada, a svoje slobodno vrijeme posvećuje radu u novoj hrvatskoj stranci čiji je predsjednik. 

 

HR: Kao predsjednik Inicijativnog odbora sazvali ste osnivačku skupštinu Demokratske zajednice Hrvata. Što Vas je potaknulo na takav korak?

Inicijativa za osnivanje nove hrvatske stranke javila se prije tri mjeseca, kada su se dogodile velike promjene u Predsjedništvu Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini. Polovica članova Predsjedništva DSHV-a bila je nezadovoljna nekim stavovima i odlukama koje je donosilo Predsjedništvo, a te odluke su dogovarane u krugu od dvoje-troje članova Predsjedništva. Dakle, mnoge odluke su donošene bez znanja samog Predsjedništva. Zbog toga smo se odlučili osnovati novu hrvatsku stranku. Teško smo se odlučili na taj korak, ali morali smo skupiti snagu i odvažnost, kako bismo izašli na pravi put i vjerujem da ćemo u dogledno vrijeme uz podršku članstva i budućih članova naše stranke ostvariti zacrtane ciljeve koji su pred nama. 

HR: Izabrani ste za predsjednika nove hrvatske stranke. Koje će biti najvažnije zadaće stranke čiji ste predsjednik?

Izbor za predsjednika Demokratske zajednice Hrvata predstavlja za mene čast i obvezu. Nadam se da ću uz pomoć članova izabranog Predsjedništva DZH-a i Glavnog odbora stranke, kao i članova stranke riješiti sva ona pitanja koja tište hrvatsku zajednicu, a sva ta pitanja treba rješavati kroz jednu širu raspravu. DZH želi sačuvati baštinu hrvatske manjinske zajednice, koja treba ravnopravno oblikovati društveno-politički život u Republici Srbiji zajedno s većinskim narodom i ostalim manjinskim nacionalnim zajednicama. DZH smatra da je supsidijarnost osnovica demokracije. Nastojat ćemo prije svega rješavati pitanja obrazovanja i informiranja na materinjem hrvatskom jeziku, mnogo je još pitanja od životne važnosti za hrvatsku zajednicu, a s obzirom da smo stranku tek formirali, čeka nas usmjeravanje snaga i rada kroz projekte i programe. Nema brzih rješenja problema. 

HR: Koliki je udio mladih u radu DZH-a?

Vidjeli ste koliko je puno mladih bilo na osnivačkoj skupštini. Usvojili smo i program rada kojim se predviđa uključivanje što više mladih u razne naše aktivnosti. Pokušat ćemo kroz razne projekte animirati mlade, a zajedničkim ćemo radom pokušati rješavati aktualne probleme mladih. U vremenu koje je pred nama nastojat ćemo angažirati što više mladih u rad stranke, a istaknuo bih činjenicu da i samo rukovodstvo DZH čine većinom mladi i oni srednje dobi. O problematici mladih i njihovom uključivanju u rad vodit ćemo mnogo više računa, nego što je to bio slučaj u stranci čiji sam bio član donedavno. 

HR: Demokratska zajednica Hrvata je treća hrvatska politička stranka u Republici Srbiji. Po čemu će se DZH razlikovati od drugih dviju hrvatskih stranaka – DSHV-a i HBŠS – i što će DZH uraditi za boljitak hrvatske zajednice?

U svome radu DZH će se zalagati za integraciju hrvatske zajednice, kao snaga hrvatske zajednice vođena idejom zajedništva, a načelo solidarnosti je jedan od glavnih temelja promišljanja i rada naše stranke. Mislim da su to specifične odlike DZH-a, a zalagat ćemo se za promoviranje hrvatske zajednice na lokalnoj, pokrajinskoj i republičkoj razini. Za ovo kratko vrijeme od kada je formiran inicijativni odbor za osnivanje stranke, u DZH se učlanilo više od dvije stotine članova i smatram da je time postavljen dobar temelj za daljnji rad. Glavna naša snaga je u zajedništvu i kroz zajednički rad nastojat ćemo animirati što veći broj pristaša i simpatizera DZH-a. Nadam se da ćemo uspjeti i na lokalnim i na pokrajinskim izborima ostvariti značajnije rezultate. Na budućim izborima oprobat ćemo našu snagu, a glasovanje birača će pokazati koliko smo uspjeli uraditi do izbora koji predstoje.

HR: Iz DSHV-a je već stigla najava da s DZH-om suradnja ne dolazi u obzir. U kojoj mjeri mislite ostvarivati suradnju s drugim političkim strankama na lokalnoj, pokrajinskoj i eventualno državnoj razini?

Ne čudi me spomenuti stav DSHV-a glede moguće suradnje, ali kao što sam rekao i na osnivačkoj skupštini, DZH ne interesiranju otrovne strelice koje se upućuju iz DSHV-a. Nas zanima rad i ostvarenje rezultata, a tako će biti i ubuduće. Nećemo dozvoliti da nas ometaju izjave koje nisu u interesu hrvatske manjinske zajednice. Što se pak tiče ostalih stranaka, naglašavam da smo otvoreni za dijalog i moguću suradnju.  

HR: Imate li kontakte s nekim političkim strankama u Hrvatskoj?

Ostvarili smo niz kontakata s raznim institucijama iz naše matične države, a uspostavljat ćemo i dalje nove kontakte i njegovati one već ostvarene. Kroz sve te razgovore iskazuje se jedna konstanta koja ukazuje kako se samo upornim radom može ostvariti cilj.

HR: Zbog čega ste prije nekoliko mjeseci isključeni iz DSHV-a, stranke u kojoj ste obnašali dužnost dopredsjednika i zbog čega ste nešto kasnije razriješeni dužnosti pomoćnika pokrajinskog tajnika za propise, upravu i nacionalne manjine Autonomne Pokrajine Vojvodine?

Isključen sam iz DSHV-a 6. ožujka ove godine odlukom koja je donesena na sastanku Predsjedništva na kojemu nisam bio nazočan, jer nisam bio ni pozvan na taj sastanak. Sama ta činjenica govori o ozračju sastanka na kojemu sam isključen iz stranke. Moje je mišljenje da je razlog mog isključenja bio, što sam ranije postavio neka pitanja u svezi trošenja novca  koji je DSHV trošio ili trebao trošiti u ime hrvatske zajednice. Iznio sam nekoliko zamjerki glede toga i na Predsjedništvu i na Vijeću stranke, nakon čega je slijedilo moje isključenje iz stranke. Valjda su me htjeli na taj način ušutkati. Na dužnost pomoćnika pokrajinskog tajnika za propise, upravu i nacionalne manjine izabran sam u ime DSHV-a i kada sam isključen iz stranke, uslijedila je inicijativa DSHV-a da budem razriješen s te dužnosti, što se i dogodilo koncem ožujka. 

HR: Vijećnik ste Hrv-atskog nacionalnog vijeća. Kako ocjenjujete dosadašnji rad ove institucije?

HNV je veoma važna institucija hrvatske zajednice u Republici Srbiji, jer je HNV zadužen skrbiti o obrazovanju, informiranju, službenoj uporabi jezika i kulturi, dakle skrbiti o ostvarivanju konkretnih prava hrvatske manjinske zajednice. Smatram da se sjednice rijetko održavaju i zbog toga se rijetko i raspravlja o važnim pitanjima, a često važna pitanja nisu ni na dnevnom redu. Pitanja koja su od životne važnosti za hrvatsku zajednicu trebaju rješavati vijećnici, raspravom na sjednicama, i pri tome donositi odluke. Izbori za novi saziv HNV-a slijede i DZH će se angažirati na tim izborima. Nadam se da ćemo na tim izborima osvojiti nekoliko vijećničkih mandata i tako dati naš doprinos radu HNV-a.

HR: Što je Vaše mišljenje o prijedlogu izmjena i dopuna Odluke o izboru u Skupštinu Vojvodine, koji osigurava mandate u pokrajinskom parlamentu pripadnicima nacionalnih manjina? 

Glede prijedloga izmjena i dopuna Odluke o izboru u Skupštinu Vojvodine podržavam takvu inicijativu, kojom se predviđa 12 zagarantiranih zastupničkih mandata nacionalnim manjinama u Vojvodini. Tih 12 zastupnika bi se biralo s lista manjinskih zajednica. Od tih 12 mandata se predviđaju 2 zagarantirana zastupnička mjesta za predstavnike hrvatske manjinske zajednice, što je ipak premalo, prema broju Hrvata koji žive u Vojvodini, ali ovim prijedlogom zastupnike će birati i birači u većim gradovima i tu će se DZH angažirati na sljedećim izborima.

HR: Republička radiodifuzna agencija odlučila je ne dodijeliti regionalnu frekvenciju Radio Subotici. Na ovoj radio postaji emitira se i program na hrvatskom jeziku. Znači li takva odluka gašenje radijskog informiranja Hrvata na materinjem jeziku?

Takva odluka Republičke radiodifuzne agencije nije u skladu s potrebama hrvatske zajednice u Subotici koja je brojna. Ovom se odlukom ukidaju već stečena prava na informiranje na materinjem hrvatskom jeziku, što nije u duhu demokracije. Subotica treba imati jednu radio postaju na kojoj će se čuti i hrvatski jezik. U tom smjeru, u vremenima koja su pred nama, trebala bi se donijeti dopuna ove odluke, kojom bi se omogućilo emitiranje programa na hrvatskom jeziku na nekoj od subotičkih radio postaja. Nadam se da će rješavanju ovog problema pridonijeti i dužnosnici HNV-a.

HR: Kakvo je Vaše mišljenje o planu HNV-a glede formiranja jednog gimnazijskog odjela društveno-jezičnog smjera na hrvatskom jeziku u Gimnaziji »Svetozar Marković« u Subotici?

Pozdravljam ovu inicijativu HNV-a. Činjenica je da svake godine brojni svršeni srednjoškolci iz Vojvodine odlaze na studij u Republiku Hrvatsku. Ta činjenica dovoljno govori i treba što prije krenuti s formiranjem odjela na hrvatskom jeziku u Gimnaziji, čime se pridonosi formiranju cjeline sustava obrazovanja na materinjem jeziku, ali smatram da je glede ovog pitanja trebala biti otvorena šira rasprava koja bi pridonijela definiranju ove problematike.                                          

g