Arhiv tekstova

Sama registracija poljoprivrednih gazdinstava regulirana je uredbom Vlade Republike Srbije o registraciji poljoprivrednih gazdinstava, koja je objavljena u Službenom glasniku, a u Subotici se obavlja u Upravi za trezor, bivšoj Upravi za javna plaćanja, od svibnja 2005. godine. Uredba prema kojoj su regulirani gotovo svi poljoprivrednici još je uvijek na snazi i po njoj se i nadalje provodi registriranje prema točno definiranim uvjetima.  

»Osnivači poljoprivrednog gazdinstva mogu biti sve punoljetne osobe bez obzira posjeduju li zemlju, jesu li u radnom odnosu ili su u mirovini, osim osoba koje ostvaruju naknadu od Fonda za nezaposlene. Sama registracija je vrlo jednostavna, poljoprivrednicima je potreban izvod iz katastra za zemlju za koju se prijavljuje gazdinstvo, treba otvoriti namjenski račun za poljoprivredna gazdinstva u poslovnoj banci i s fotokopijom osobne iskaznice u Upravi za trezor popunjava se formular. Već sljedećeg dana dobiva se potvrda o registraciji i gazdinstvo postaje članom registriranih  poljoprivrednih gazdinstava. Jedini je trošak ove procedure izvadak iz katastra«, pojašnjava direktor Uprave za trezor Antun Vuković.

POČETAK: U početku su poljoprivrednici bili sumnjičavi i skeptični jer su uglavnom mislili kako će temeljem registracije mnogo toga morati plaćati, poput većeg tj. dodatnog poreza. Nakon dvije godine od početka registriranja poljoprivrednici su uvidjeli kako se to nije dogodilo i kako su od toga imali samo koristi, u obliku regresa, premija i ostalih beneficija koje država daje, a pripadaju samo registriranim poljoprivrednicima. Poljoprivrednici su vidjeli u tome svoj interes i u Subotici sada imamo gotovo šest tisuća registriranih gazdinstava i direktor Uprave za trezor Antun Vuković smatra kako je to oko 90 posto svih poljoprivrednika u Općini koji obrađuju poljoprivredno zemljište. Ima registriranih poljoprivrednika koji se ne bave isključivo ratarstvom, kao što su pčelari, voćari, stočari, mljekari, a koji su također prepoznali u tome svoj interes, ponajprije u mogućnosti prodaje svojih proizvoda državnim poduzećima, koja surađuju s registriranim poljoprivrednicima isključivo preko računa banke. 

DRŽAVA: Interesi države su višestruki, među kojima je prvi i osnovni interes spoznaja s kojim poljoprivrednim resursima se raspolaže i tu se misli na zemljišne resurse i stočni fond. Drugi interes je istovremeno i interes poljoprivrednika, a to je izbjegavanje posrednika u preuzimanju financijskih sredstava od države usmjerenih poljoprivrednicima. Država ovako sredstva isplaćuje direktno na račun poljoprivrednika, bez posredovanja zadruga i poljoprivrednih kombinata, koji su nerijetko zadržavali sredstva i isplaćivali ih s kašnjenjem. 

»Do sada su putem registracije isplaćena velika sredstva u vidu poticanja poljoprivrednika i doista je interes za registriranje prošle godine bio iznimno velik. Sada smo usmjereni na osiguranje subvencija i stimulacija za ovu godinu«, ističe Antun Vuković.

STATUS: Vlasnici poljoprivrednih gazdinstava u odnosu na poljoprivrednike koji nisu registrirani, imaju jednu obvezu, a to je da svake godine obnove registraciju poljoprivrednog gazdinstva, od 1. siječnja do 31. ožujka. U procesu te obnove registracije vlasnik mora prijaviti promjene u poljoprivrednom gazdinstvu, od osnovnih podataka poput broja članova gazdinstva do evidentiranja promjena u stočnom fondu, kao i prijava plana sijanja za tu godinu. To je obveza i svi oni koji ne obnove registraciju, gube pravo za tu godinu na svaku dotaciju koju država dodjeljuje. »Razdoblje obnove registracije je dovoljno, a neki od poljoprivrednika zaborave na tu obvezu i žele u svibnju ili lipnju to obaviti kad pristižu premije. To je uredbom regulirano, nakon 31. ožujka mogu se izmijeniti samo neke pojedinosti poput izmjene nositelja, računa u banci ili promjena adrese. Mijenjanje strukture sjetvenog plana i dopisivanje poljoprivredne površine je nemoguće nakon tog razdoblja. Druge obveze nemaju, niti manje niti veće u odnosu na poljoprivrednike koji nisu registrirani«, kaže Antun Vuković.

RAZLIKE: Ugovaranje i prodaja ratarskih i drugih proizvoda nije različita između registriranih i neregistriranih proizvođača, osim u ostvarivanju povrata PDV-a od 5 posto, koji se osigurava poljoprivrednicima koji nisu u sustavu PDV-a. Za ostvarenje tog povrata poreza poljoprivrednici moraju biti vlasnici određene površine zemlje i moraju biti registrirani kako bi im se uplatilo na namjenski račun banke. Inače, poljoprivrednici koji nisu registrirani ili ukoliko svoj proizvod prodaju na »crno«, tada nemaju mogućnost povrata poreza na dodanu vrijednost. 

Registrirana poljoprivredna gazdinstva ne moraju biti u sustavu PDV-a, ali se mogu uključiti na svoju inicijativu. Ukoliko se poljoprivredna gazdinstva uključe u sustav PDV-a tada za njih važe ista pravila kao i za druge gospodarske subjekte koji rade u tom sustavu, što je regulirano Zakonom o PDV-u..

  »Registrirana poljoprivredna gazdinstva koja nisu u sustavu PDV-a ne moraju voditi knjigovodstvenu evidenciju, jer su oni i dalje fizičke osobe koje se bave poljoprivredom, a to što su registrirani ne znači da im je nametnuta obveza vođenja knjigovodstva. Kompletnu knjigovodstvenu evidenciju moraju voditi samo poljoprivredna gazdinstva koja su u sustavu PDV-a. Registrirani poljoprivrednici imaju samo prava na subvencije i premije i vrlo male obveze. Poticajna sredstva, primjerice prošle godine, bila su značajna, a isto se najavljuje i za ovu godinu, pa se nadamo kako će poljoprivrednici doista osjetiti korist od toga što su registrirani«, naglasio je Antun Vuković.     

   g