Arhiv tekstova
29.06.2007
Sve manjine bez »odgovarajućeg« broja učenika
Izvršno vijeće Vojvodine, na sjednici održanoj 3. svibnja ove godine, razmotrilo je i prihvatilo Informaciju o srednjem obrazovanju i odgoju učenika s posebnim osvrtom na školovanje pripadnika nacionalnih manjina u AP Vojvodini u školskoj 2006./2007. godini. Informaciju je Izvršno vijeće uputilo odborima Skupštine Autonomne Vojvodine na razmatranje. Kako je u tijeku evidentiranje učenika za nastavak školovanja u gimnaziji, smatrao sam potrebnim iznijeti određene podatke koji se mogu naći u Informaciji o srednjem obrazovanju u AP Vojvodini za školsku 2006./2007. godinu.
PODATCI I POSTOTCI: Sre-dnje obrazovanje na teritoriju AP Vojvodine se u školskoj 2006./2007. godini ostvarivalo u 39 općina, od ukupno 45 općina, u kojima se nalazi 127 srednjih škola: 26 gimnazija (22 opće i 4 specijalizirane), 74 stručne škole, 10 mješovitih škola, 7 umjetničkih škola i 10 srednjih škola za učenike sa smetnjama u razvoju.
Obrazovno-odgojni rad se realizirao na srpskom, mađarskom, rumunjskom, slovačkom i rusinskom jeziku. Nastava na srpskom jeziku realizira se u 115 srednjih škola sa 67.355 učenika raspoređenih u 2587 odjela. Broj učenika koji su pohađali nastavu na jezicima nacionalnih manjina iznosi 7302 ili 9,78 posto od ukupnog broja učenika.
Prosječan broj učenika po odjelu je 25,5 učenika. U odnosu na školsku 2005./2006. godinu, broj učenika u srednjim školama je manji za 1462 učenika ili 1,92 posto, a broj odjela je veći za 2 ili 0,07 posto. Istodobno, primijećen je pad učenika u gimnazijama za 197 ili 1,34 posto, a u stručnim školama za 1435 ili 2,54 posto.
Ukupan broj učenika s nacionalnom strukturom i etničkom strukturom stanovništva iz 2002. godine dan je tablici broj 1. Iz tablice je više nego razvidno da nijedna nacionalna manjina nema broj učenika koji bi odgovarao njihovom broju u odnosu na ukupan broj stanovnika Vojvodine. Dobar izuzetak predstavljaju Crnogorci.
PET NASTAVNIH JEZIKA: U srednjima školama na teritoriju AP Vojvodine nastava se ostvarivala u školskoj 2006./2007. godini na pet nastavnih jezika: srpskom, mađarskom, slovačkom, rumunjskom i rusinskom jeziku. Nastava na jezicima nacionalnih manjina ostvaruje se u 40 srednjih škola sa sjedištem u 16 općina i Gradu Novom Sadu. Prema Zakonu o zaštiti prava i sloboda nacionalnih manjina, status nacionalne manjine ostvaruju Hrvati i Romi, ali nastava na ovim jezicima nije organizirana u srednjim školama sa sjedištem na teritoriju AP Vojvodine.
RUMUNJI: Rumunjski nastavni jezik bio je prisutan u dvjema školama i to u Ekonomsko trgovačkoj školi »Dositej Obradović« u Alibunaru i Gimnaziji »Borislav Petrov-Braca« u Vršcu. U objema školama školovalo se 200 učenika na rusinskom nastavnom jeziku. U spomenutim školama učenici se školuju i na srpskom jeziku. Ukupan broj učenika u srednjim školama u Vojvodini koji su se izjasnili kao Rumunji iznosi 705, a njih 200 pohađa nastavu na rumunjskom jeziku, što iznosi 28 posto od broja učenika rumunjske nacionalnosti. Svi učenici koji pohađaju nastavu na rumunjskom jeziku su Rumunji. Dobar dio predmeta u školama na rumunjskom jeziku izvodi se na srpskom jeziku. Prosječan broj učenika po odjelu je 25.
SLOVACI: Slovaci su se mogli obrazovati na slovačkom jeziku u dvjema školama i to: Gimnazija »Mihajlo Pupin« u Kovačici i Gimnazija »Jan Kolar« s domom učenika u Bačkom Petrovcu. Također, u objema spomenutim školama obrazuju se učenici i na srpskom jeziku. Ukupan broj učenika je koji se školuju na slovačkom jeziku je 379. Ukupan broj učenika koji su se izjasnili kao Slovaci iznosi 1778, a njih 369 pohađa nastavu na slovačkom jeziku. Deset učenika druge nacionalnosti pohađaju nastavu na slovačkom jeziku. Prosječan broj učenika u odjelu je 27,07.
RUSINI: Rusini imaju mogućnost školovati se na rusinskom jeziku u Gimnaziji »Pijetro Kuzmjak« u Ruskom Krsturu. Treba napomenuti kako je ovo istodobno srednja i osnovna škola. Broj učenika koji pohađaju gimnaziju na rusinskom jeziku je 75. I u ovoj školi ima nastava i na srpskom jeziku. Od 551 učenika koji su se izjasnili kao Rusini, a njih 69 pohađa nastavu na rusinskom jeziku. Nastavu na rusinskom jeziku pohađa i jedan učenik druge nacionalnosti. Prosječan broj učenika po odjelu je oko 19.
MAĐARI: U 35 srednjih škola, 315 odjela sa 6648 učenika odvijala se nastava na mađarskom jeziku. U odnosu na ukupan broj učenika u srednjim školama na teritoriju AP Vojvodine 8,9 posto učenika pohađa nastavu na mađarskom jeziku. Od 9220 Mađara, 6487 učenika ili 70,35 posto školuje na mađarskom. U mješovitim sredinama jedan broj učenika (161) drugih nacionalnosti školovao se na mađarskom jeziku. Prosječan broj učenika po odjelu je 21,10.
MATERINSKI JEZIK S ELE-MENTIMA NACIONALNE KULTURE: Mađarski jezik s elementima nacionalne kulture bio je organiziran na zahtjev učenika koji nastavu pohađaju na srpskom jeziku samo za 4 učenika Politehničke škole u Subotici i 5 učenika Tehničke škole u Temerinu.
Slovački jezik s elementima nacionalne kulture bio je organiziran na zahtjev učenika koji nastavu pohađaju na srpskom jeziku za 111 učenika u Staroj Pazovi, 23 u Bačkoj Palanci i u Kovačici za 13 učenika.
Rumunjski jezik s elementima nacionalne kulture bio je organiziran na zahtjev učenika koji nastavu pohađaju na srpskom jeziku u Vršcu za 21 učenika i u Kovačici za 16 učenika.
Učenje rusinskog jezika s elementima nacionalne kulture nije bilo organizirano.
Nažalost, mora se istaknuti kako se to odnosi i na hrvatski jezik s elementima nacionalne kulture. Teško je reći zašto smo se opredijelili na izučavanje hrvatskog jezika fakultativno. Dovoljno je baciti i letimični pogled na broj učenika koji uče nacionalne jezike s elementima nacionalne kulture i vidjeti kako nedostaje samo riječ, naravno zajednice.
