Arhiv tekstova
Procjene različite – zabrinutost zajednička
Nakon pada Miloševićeva režima Srbija je pod vodstvom Zorana Đinđića i ujedinjenih demokratskih stranaka napravila radikalni zaokret u svojoj vanjskoj politici otvarajući se prema svijetu i europskim integracijama. Na putu približavanja Europskoj uniji prihvaćanje »tekovina« EU je bila neophodna polazna točka, što znači pokraj jačanja demokracije, tržišnog gospodarstva i vladavine prava, i skrupulozan tretman ljudskih prava odnosno provođenje zaštite manjinskih kolektiviteta.
Nakon što se od početka ove godine dogodio niz incidenata koji su uznemirili javnost, poput skrnavljenja groblja, prijetnji i napada usmjerenih većinom protiv objekata ili pripadnika nacionalnih manjina, lideri mađarske zajednice inicirali su sastanak sa srbijanskim premijerom Vojislavom Koštunicom, zahtijevajući da se poduzmu mjere, kako bi se spriječili daljnji incidenti. Tada se čulo od predsjednika Saveza vojvođanskih Mađara Józsefa Kasze i da će se, ukoliko Vlada ne poduzme odgovarajuće mjere, obavijestiti međunarodna javnost o tome što se događa u Vojvodini – odnosno da će internacionalizirati problem. Internacionalizacija problema se i dogodila. Paralelno s liderima vojvođanskih Mađara, visoki dužnosnici Republike Mađarske zahtijevali su od lidera NATO-a i Europske unije da se posveti pažnja incidentima u Vojvodini.
U SUBOTICI I BRUXELLESU: Internacionalizacija incidenata usmjerenih protiv nacionalnih manjina u Vojvodini zaprijetila je ugrožavanjem ugleda, koji je Srbija stekla u međunarodnoj zajednici nakon demokratskih promjena od 2000-te. Slučajno ili ne, tek, prošlog tjedna, neposredno pred sjednicu šefova diplomacije Europske unije, na kojoj se trebalo raspravljati o incidentima u Vojvodini, uslijedio je niz značajnih političkih događanja u našoj zemlji i izvan nje.
Predsjednik Vlade Republike Srbije Vojislav Koštunica prošle je srijede posjetio Vojvodinu – Temerin, Suboticu, Novi Sad i susreo se s predstavnicima lokalnih i pokrajinskih vlasti te s predstavnicima tradicionalnih crkava u Vojvodini, s kojima je razgovarao o incidentima koji su se događali u Vojvodini. Nakon toga je tijekom jednodnevnog posjeta Bruxellesu, u subotu, izvijestio glavnog predstavnika EU za vanjske poslove i sigurnost Xaviera Solanu o mjerama i aktivnostima koje Beograd poduzima u cilju sprečavanja ekscesa usmjerenih protiv nacionalnih manjina. Među te aktivnosti svakako se pokraj njegovog susreta može ubrojiti i zajednički sastanak Odbora za sigurnost i Odbora za međunacionalne odnose Skupštine Srbije koji se održao prošlog petka u Subotici.
Zajednička sjednica, koja je za temu imala sigurnosnu situaciju i stanje međunacionalnih odnosa u Vojvodini, završila je zajedničkim priopćenjem predsjednika Odbora za sigurnost Milorada Mirčića i Odbora za međunacionalne odnose Esada Džudževića prema kojem su međunacionalni odnosi dobri, a da su incidenti pojedinačni slučajevi koji nisu poremetili dobre odnose i sigurnosnu situaciju u Vojvodini. Džudžević je istaknuo kako je očuvanje dobrih međunacionalnih odnosa veoma važno za političku stabilnost ne samo Srbije već i regije, te je predložio da se na republičkoj razini formira odbor u kome bi se našli predstavnici svih nacionalnih manjina, a na čelu tog tijela bi bio premijer Srbije.
RAZLIČITA VIĐENJA: Međutim, tijek same sjednice pokazao je da predstavnici nacionalno manjinskih političkih stranaka, za razliku od visokih državnih dužnosnika i predstavnika »većinskih« političkih stranaka, imaju različito viđenje kako samih incidenata tako i statusa i ostvarivanja prava nacionalnih manjina u Srbiji.
Džudžević je tako podsjetio da je materijal o incidentima počeo stizati već u ožujku ove godine, te da je iniciran projekt za preventivno djelovanje u svim nacionalno mješovitim sredinama u Srbiji. Tom su projektu podršku dala sva nacionalna vijeća i sam Odbor, kao i predsjednik parlamenta, kako bi se ovi problemi na institucionalni način rješavali. Dodao je da su se i kroz amandmane pokušavali rješavati neki segmenti statusa nacionalnih manjina, ali bez uspjeha, te je ocijenio da se čini, kako je ova sjednica post-festum odgovor na te inicijative, i da je ovo kašnjenje u odgovoru Vlade na ono što se događa na terenu, dovelo do toga da su ti događaji dobili drugačije konotacije. Džudžević je predložio i da se u Skupštini Republike Srbije donese deklaracija o pravima i ravnopravnosti nacionalnih manjina, jer bi se time postigao pozitivni efekt na ukupno javno mnijenje.
SLUŽBENE ANALIZE: Ministar unutarnjih poslova Republike Srbije Dragan Jočić predstavio je analizu konflikata i međunacionalnih incidenata na području Vojvodine od siječnja 2003. do kraja kolovoza 2004. godine i naglasio kako je u tom periodu registrirano 67 događaja koji imaju obilježje međunacionalnog incidenta, ali i da se radi o pojedinačnim slučajevima. U najvećem broju slučajeva (30) radilo se o oštećenju groblja, zatim o ispisivanju uvredljivih parola (14), te o osam prijetnji, sedam napada na crkve, šest tuča, pet napada (pokušaj ubojstva) i četiri verbalna napada. Najviše ih je bilo u Novom Sadu, zatim u Subotici, Somboru, Zrenjaninu i Kikindi.
»Počinitelji napada na osobe su, uglavnom, poznati policiji, odnosno iz kriminogenog su miljea, dok su skrnavljenje groblja učinili malodobnici i to u grupi u alkoholiziranom stanju, te kod ovih incidenata nije utvrđeno da je to rađeno iz nacionalističkih pobuda, a ukupno je podnijeta 51krivična prijava za 33 krivična djela klasičnog kriminaliteta ili prekršaja, budući da je analizom utvrđeno kako se ne radi o etnički zasnovanim incidentima kojima se želi stvoriti razdor i izazvati rasna, vjerska i nacionalna mržnja«, rekao je Dragan Jočić. Na kraju je ministar policije dodao kako se u pojedinim medijima ovo preuveličava, ali i da je intenziviran rad MUP-a i da su patrole pojačane u cilju preventivnog djelovanja, ali da to nije dovoljno, već da cijelo društvo u ovakvim slučajevima treba reagirati a ne samo MUP.
U ministrovom izvješću zaključuje se da je stanje zadovoljavajuće, i da pojedinačni incidenti nisu narušili tradicionalno dobre odnose, ali da su izazvali opravdano reagiranje i osudu.
Direktor BIA Rade Bulatović je istak-nuo, kako je Agencija istraživala stotinjak slučajeva u mješovitim sredinama, koji su ukazivali na mogućnost da se radi o izazivanju nacionalne, rasne i vjerske mržnje. Zaključeno je kako se radi o pojedinačnim slučajevima i da nije bilo organiziranog i planskog djelovanja u tom cilju. »Radi se o standardnom broju incidenata«, rekao je Bulatović, »i ocjena je da je sigurnosna situacija u Vojvodini stabilna, a da se pojedinačni slučajevi ni na koji način ne mogu tretirati kao pogoršanje međunacionalnih odnosa i sigurnosne situacije.«
IZ kuta MANJINA: Predstavnici nacionalno manjinskih zajednica su, međutim, imali drugačije viđenje cjelokupnog problema. Predsjednik Demokratske zajednice vojvođanskih Mađara Sándor Páll je u svom izlaganju otišao najdalje, tvrdeći da se od devedesetih godina vodi jedna vrsta specijalnog rata protiv Mađara, niskog intenziteta, na širokom prostoru i na duge staze, ističući kao primjer mobilizaciju za vrijeme rata kada su Mađari, po njegovim riječima, bili mobilizirani tri puta više u odnosu na pripadnike drugih nacija, zatim primjere prijetećih pisama, ispisivanja grafita pa i bacanja bombi te fizičkih napada, gdje počinioci nikad nisu otkriveni. Páll je zaključio da incidenti koji se sad događaju nisu počeli ovih dana te da se radi o vrsti psihološkog rata i da policija i vlast nisu korektno reagirali na niz incidenata, ali i da je odluka mađarskih stranaka da internacionaliziraju problem katastrofalna. Prema Pállu rješenje je – uvođenje lokalne policije koja će biti odgovorna lokalnoj vlasti, a njen će sastav odražavati nacionalnu strukturu stanovništva.
Predsjednik Saveza vojvođanskih Mađara József Kasza je pak govoreći o tome zašto je problem internacionaliziran kazao: »Da smo na vrijeme sjeli i razgovarali, lakše bismo našli zajednički jezik. Od ožujka do sada prošlo je šest mjeseci i da se odmah o tome razgovaralo, ne bi bilo toliko iskrica i nesporazuma već više poduzetih preventivnih mjera. Krajem ožujka signalizirano je Koštunici, Labusu i Markoviću, ali je do danas malo toga učinjeno u pogledu mjera koje su obećane«. Kasza je istaknuo kako veoma cijeni rad policije, ali da se u nekim stvarima ne slaže s iznijetim izvješćem ministra policije i da ga ne smatra točnim. Za verbalne napade Kasza je rekao: »Možda oni i nisu svi prijavljeni, ali da nam se spominje mađarska mater svakodnevno, to je istina. Ili nam se pak poručuje – ako želimo govoriti mađarski, onda neka ‘kušujemo’ u Mađarsku. Početkom devedesetih godina neki su politički lideri spominjali ‘pojedinačne slučajeve’, pa i tadašnja ministrica Margit Savović, a dogodio se slučaj Hrtkovci. Ne želim povlačiti paralele, ali koga je zmija ujela plaši se i guštera. Trebalo je odmah pristupiti rješavanju problema, a ne čekati mjesece da se održe sastanci i formiraju komisije«, poručio je Kasza, te dodao kako je bilo više tuča i napada nego što je navedeno u izvješću i da traži da se svaki pojedini slučaj rasvijetli do tančina.
NIJE SVE TAKO SKLADNO: Pokrajinski tajnik za upravu, propise i nacionalne manjine Tamás Korhecz smatra, kako bi bila velika greška umanjivati ekscese i probleme i praviti se da je u Vojvodini sve skladno i da je višejezičnost prihvaćena i podržana. »Međutim, ne vidim dokaz da se vodi specijalni rat protiv Mađara. Imamo ekscese i incidente, neki su prekršaji, neki krivična djela, a neki su ekscesi i incidenti koji imaju taj karakter ali nisu prijavljeni. Ne stoji iza svakog takvog slučaja namjera da se potiče mržnja, ali oni mogu biti motivirani mržnjom i netrpeljivošću i to se treba istražiti. Ne radi se pri tome da samo Srbi napadaju Mađare, ali u većini slučajeva su žrtve pripadnici manjinskog naroda a napadači većinskog. Naši podaci se ne slažu s podacima BIA-e – postoje određene tendencije i jačanje intenziteta i novih elemenata usmjerenosti napada i prema Slovacima i Rusinima«.
»Incidenti jesu pojedinačni«, pojasnio je Korhecz, »ali problem je da u Vojvodini postoji određeni stupanj nacionalne netrpeljivosti koji je od 2003. povećan i što je posebno zabrinjavajuće, ta netrpeljivost je izražena najviše među mladima u dobnoj grupi od 15 do 21 godine i veća je kod srpskog stanovništva«. Prema Korheczu potrebno je kazniti aktivne sudionike ekscesa, jačati međunacionalno povjerenje i povjerenje u policiju, te je dodao kako ne smatra da se ovi problemi mogu riješiti izvan naše države već samo u njoj.
Šef zastupničke grupe Demokratske stranke Bojan Pajtić iznio je da su zastupnici te stranke bili protiv internacionalizacije te da je u sadašnjem trenutku obveza Vlade »hitna intervencija u međunarodnoj zajednici i objašnjenje naše pozicije, a mediji i političari trebaju smiriti situaciju kako europski put Srbije ne bi bio ugrožen. Javnost mora biti upoznata i incidenti osuđeni, mora se hitno reagirati i osuditi svaki incident. Internacionalizacija ne pomaže i može samo dovesti do frustracije jedne strane u svemu ovome«, kaže Pajtić.
