Arhiv tekstova
Hrabro i u nepopularne političke poteze
Taman kada su se u Srbiji, poslije konačnog izbora predsjednika, svi »kompletirali« u koalicije čekajući predstojeće pokrajinske i lokalne izbore, sa sličnim je aktivnostima i pripremama otpočelo naše zapadno susjedstvo.
U Hrvatskoj su 22. i 23. studenoga 2003. godine održani parlamentarni izbori za peti saziv Hrvatskog sabora, no, izbori za predstavnička tijela jedinica lokalne i područne samouprave trebaju se održati u svibnju sljedeće godine. Prije njih, građani Hrvatske bi ove jeseni trebali izabrati i novog predsjednika ili još jednim mandatom nagraditi aktualnog, Stjepana Mesića.
PREDSJEDNIČKI IZBORI: Prema brojnim istraživanjima javnoga mnijenja, barem za sada, Mesić ima takvu podršku građana Hrvatske da bi novi mandat mogaoosvojiti još u prvom krugu. Istodobno, unatoč tim rezultatima, ne treba zaboraviti da HDZ još nije istaknuo svojega kandidata za to čelno mjesto države. Tek se špekulira tko bi to mogao biti. Hrvatski mediji najčešće spominju ime potpredsjednice Vlade Jadranke Kosor. Kosor je inače zamjenica predsjednika HDZ-a Ive Sanadera, predsjednica zagrebačkog HDZ-a i ministrica obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti.
Mnogi smatraju da je Mesićevu dobru startnu poziciju gotovo nemoguće ugroziti, pa makar se to trebalo potvrđivati i u drugom krugu predsjedničkih izbora. Politički analitičari u Hrvatskoj tvrde kako bi i za samu političku scenu u Hrvatskoj dobro bilo da HDZ ne osvoji sve vrhove vlasti, tj. i mjesto predsjednika države, te da je ravnoteža – s jedne strane HDZ, a s druge koalicija koja se okuplja oko Mesićeva HNS-a – najbolje rješenje.
Kao i u susjednoj Srbiji, i u Hrvatskoj su kandidature za prvo mjesto države najavili brojni poduzetnici, a među njima su i neki koji su svoje pozamašno imanje stekli radeći desetljećima izvan Hrvatske.
LOKALNI IZBORI: Nekada vladajuće, a sada oporbene stranke (prije svega SDP, HSS i HNS) poslije lekcije na parlamentarnim izborima gdje su pojedinačnim izlaskom na izbore, međusobnim prepucavanjem i rasipanjem glasova olakšale posao HDZ-u, sada rade na stvaranju nove koalicije, i to predizborne. Sve su te stranke priznale poraz kao svoju pogrešku smatrajući da su više promovirali vlastite političke stranke a manje stvarali uvjete za razvojne projekte i stručnost na javnoj sceni, što im se i obilo o glavu, tj. mandate.
Sve je to naplaćeno u studenom kada je od 152 zastupnička mjesta u Hrvatskom saboru HDZ osvojio čak 66, a SDP 34, HNS 11, HSS 9, itd. Poraženima je dugo trebalo da se »oporave«, a zasigurno im je sve to otežalo vrlo spretno Sanaderovo snalaženje u međunarodnim vodama, okrunjeno dobivanjem statusa kandidata za članstvo u EU. U nekim su općinama u proteklih mjesec dana održani prijevremeni izbori za općinska vijeća, a rezultati su bili vrlo raznoliki. U nekim je općinama uvjerljivo pobijedio HDZ, a u nekima SDP. Vidno približavanje SDP-a i HSS-a ponovno želi nadopuniti i HNS čime bi se stvorilo jezgro koalicije koja je postojala i prije ponovnog dolaska HDZ-a na vlast. Vrijeme konkretnih pregovora u Hrvatskoj tek predstoji.
ODLUČNOST HDZ-A: I najgori zlobnici bi pozavidjeli na odlučnosti i produktivnosti hrvatskog premijera Ive Sanadera. Mnogi ga i u Srbiji spominju kao uzornog premijera koji se vrlo hrabro nosi sa zaostavštinom iz prošlosti i svakodnevicama bolne tranzicije. Čak je i zamjenik predsjednika Srpske radikalne stranke Tomislav Nikolić u jednom javnom, televizijskom nastupu uoči predsjedničkih izbora u Srbiji rekao da će on biti »srpski Sanader«. U čemu je veličina tog, ipak, hrvatskog Sanadera?
Kao mnogi mudri političari koji kroz izborne rezultate osjete jak vjetar u leđa odmah je na početku mandata »progutao« sve najgore što mu je bilo na putu. Zasigurno mnogi glasači HDZ-a nisu očekivali da će predsjednik HDZ-a biti premijer koji će u cijeloj regiji biti najpredaniji u isporučivanju generala Hrvatske vojske Haagu. Znajući značaj i težinu takvih odluka, svakako prije svega u očima međunarodne javnosti, Sanader je time osvojio simpatije izvan granica Hrvatske koje su mu dakako pomogle u dobivanju pozitivnog mišljenja od Europskog vijeća 18. lipnja 2004. godine. To mu je malo smanjilo popularnost i oslabilo stranački rejting u zemlji, ali poslije povlačenja najnepopularnijih poteza odmah na početku, do kraja mandata ostat će mu vremena i za prikupljanje osobnih i stranačkih poena.
HDZ I SRBI: Zasigurno mnogi glasači nisu očekivali da će među prvim sporazumima novih pobjednika, biti Sporazum o političkoj suradnji HDZ-a i Samostalne srpske demokratske stranke. Za mnoge je bila šokantna i Sanaderova civilizirana gesta što je, ni mjesec dana poslije stupanja na dužnost, posjetio srpsku zajednicu u Zagrebu baš za božićne blagdane po julijanskom kalendaru, i to sve uz pozdrav »Hristos se rodi«! Tim je povodom predsjednik Srpskog nacionalnog vijeća u Hrvatskoj i saborski zastupnik dr. Milorad Pupovac između ostalog izjavio: »Ovo je novi moment. Mi ne možemo vjerovati da će ‘Hristos se rodi’ sve riješiti samo po sebi, ali može osloboditi ljude i omogućiti im da se ne bave nečim što ih sputava, poput loših međuljudskih odnosa i predrasuda, već da se rješavaju stvarni problemi«.
A radi se i na rješavanju tih stvarnih problema. Kao nikad prije uložena su sredstva u izgradnju kuća za povrat srpskih izbjeglica, zarad efikasnosti hrvatska je Vlada umjesto dosadašnjih 19 smanjila broj ministarstava na 14, izgrađeni su novi kilometri kvalitetne autoceste kojima je i ove godine doputovalo mnoštvo turista iz cijele Europe, a najviše iz Njemačke, Italije, Češke, Poljske, Francuske, Nizozemske… Standard je i dalje i visok, prosječna je plaća u Hrvatskoj 570 eura, svi sve kupuju na kredite, no, najvažnija stečevina je status kandidata za članstvo u EU.
»PRAVO NA ČAŠU VINA«: U nekim se rješavanjima problema i pretjeralo pa su se otvorili neki drugi. Činjenica je da je na hrvatskim cestama mnoštvo prometnih nezgoda, osobito u turističkoj sezoni, no, novina u Zakonu o sigurnosti prometa na cestama kojom je dozvoljena razina alkohola u krvi za vrijeme upravljanja vozilom smanjena s 0,5 na 0 promila, nije primljena kao dobrodošla. Sve je to dovelo do prosvjeda vinogradara, 3.500 ugostitelja prikuplja potpise za peticiju »Pravo na čašu vina« kojom želi Zakon vratiti u prijašnje stanje, a sada već i Sanader najavljuje da je moguće vraćanje na staro. U svakom slučaju, nije veliki grijeh pogriješiti na tako (ipak) ne velikim odlukama.
Taman kad je HDZ-u zbog mnogih nepopularnih, ali vrlo važnih i korisnih mjera počeo padati rejting u državi, novu su euforiju donijeli sportaši, rukometaši koji su zasluženo, bez poraza osvojili olimpijsko zlato. To nije politika, ali i ona tu nađe svoje mjesto za osvajanje novih simpatija i poena, makar kroz povećavanje nagrada osvajačima medalja.
DINAMIČNA POLITIČKA JESEN: Unatoč tim sportskim euforijama, predsjednik Hrvatskog sabora Vladimir Šeks najavio je vrlo dinamičnu i zgusnutu parlamentarnu političku jesen i zimu. Na dnevnom redu bit će ratifikacija različitih međunarodnih i međudržavnih ugovora, usklađivanje zakona sa zakonodavstvom Europske unije, te strategija razvoja unutarnje financijske kontrole kako bi se korupciji stalo na kraj.
Pregurale su se i dvije velike afere. Obje su odjeknule i izvan granica Hrvatske. Severina nije uspjela toliko poljuljati ugled Hrvatske (bar politički), koliko je to učinio spomenik pokojnog Mile Budaka. I dok Seve sprema novi CD, hrvatska ministrica pravosuđa Vesna Škare-Ožbolt sprema prijedlog Kaznenog zakona kojim bi se zabranilo promicanje i veličanje totalitarnih ideologija. Ostali pripremaju predizborne koalicije i motre na Mesića…
