Arhiv tekstova
Nova tehnologija stiže na vojvođanske njive
Najveći sajam poljoprivrede u Americi koji se održao od 31. kolovoza do 2. rujna ove godine u gradiću Des Moines, državi Iowa, imali su prigodu posjetiti predstavnici poduzeća »Agria« iz Subotice Lazar Baraković i Bojan Baraković na poziv potpredsjednika firme »Iowa Export-Import« Davida Winketsa.
»Naši domaćini iz Amerike prvobitno su boravili u Vojvodini, obilazili su neka imanja, obišli su i Institut za poljoprivrednu tehniku, te u okviru tog susreta smo dobili poziv za posjet koji smo smatrali veoma korisnim za naš napredak. Opredijelili smo se otići prigodom održavanja najvećeg sajma poljoprivrede i smat-ram kako »Agria« kao mala tvrtka može dobro prenijeti ta iskustva«, pojašnjava Lazar Baraković. Najpoznatiji proizvođači opreme za poljoprivredu poput Kinze, Case, John Deere, Agco, Mc Cormick iz Amerike i New Holland iz Europe sa proizvodnjom u Americi prikazali su svoja najnovija dostignuća. Sajam se održavao u gradu od 190.000 stanovnika, u kojem gotovo nema industrije, a dobio je francusko ime Des Moines još iz perioda kolonija koje su Francuzi tamo osnovali. U okviru sajma organiziran je muzej i izložena je stara tehnika, te su posjetitelji mogli vidjeti oko dvije stotine traktora i ostale opreme proizvedene od 909. godine pa nadalje.
SAJAM NA NJIVI: »Odlaskom na otvaranje vidjeli smo kako se tamo potpuno drugačije organizira sajam poljoprivrede nego na našim prostorima, jer nije izrađen nijedan objekt u ove svrhe, nego se sve održava na polju na jednoj strnjiki koja je prethodno bila zasijana ječmom. Geodeti su prethodno razmjerili teren površine oko 5-6 ha na parcele i formirali su deset ulica i tri avenije kojima su se mogli kretati posjetitelji. Sajam je brojio izuzetno puno opreme, ja bih procijenio kako je bilo preko dvije tisuće traktora i kombajna. Svi značajniji proizvođači opreme za poljoprivredu iz Amerike bili su prisutni kao i desetak iz Europe i Japana«, rekao je Baraković. Izlagači su donijeli opremu koju izlažu i poneki šator ili kamp prikolicu, a agregati su bili na raspolaganju izvan samog sajma kako bi izlagači mogli demonstirati rad strojeva izvan sajma te ne bi smetali ostalim sudionicima. Izložena oprema je zasigurno zadnja riječ tehnike u poljoprivredi, a mašine su opremljene elektronskom kontrolom koja omogućuje praćenje što se uradilo, na kom dijelu parcele, kako bi se mogla korigirati količina rasturanja gnojiva tijekom jednog hoda bez zaustavljanja. Upravljanje na osnovu ranijih analiza kvalitete zemljišta stroj prima od satelita, te prilagođava količinu gnojiva i sredstava za zaštitu bilja za svaki pojedini dio parcele. Analiza zemljišta radi se po određenoj shemi i točno se zna s kog kraja i s koje točke se uzima uzorak.
SIJANJE BEZ ORANJA: »Posebno bih istaknuo opremu za direktnu sjetvu bez oranja koju sam vidio na ovom sajmu, a koja se kod nas spominje na seminarima za agronome, proizvođače, trgovce i poljoprivrednike. U državi Iowi i okolici proizvodi se najvećim dijelom kukuruz, koji zauzima oko 90 posto zasijanih površina, a metoda koji poljoprivrednici te regije koriste je da se samo sije kukuruz i samo vrše, a biljne ostatke što ostaju od kukuruza kasnije kombajn ili neki drugi stroj usitni. Direktno na tako ostavljenu nepreoranu njivu poslije se može sijati pšenica ili slična kultura. Strojevi za sijanje su tako prilagođeni da mogu kroz te biljne ostatke sijati pravilno zrna u zemlju«, objašnjava Lazar Baraković i dodaje: »Ovim načinom obrade zemljišta američki proizvođači su isključili nekoliko značajnih i skupih operacija, te ih to čini naprednijima. Dobar primjer je i potrošnja goriva koja kod nas iznosi 50 do 80 litara po ha u ukupnoj proizvodnji, od osnovne obrade preko prijevoza do skladištenja proizvoda, te ukoliko bi to usporedili s prosjekom od 18 litara po ha ovi troškovi su zasigurno manji nekoliko puta. Ne smijemo zaboraviti činjenicu kako su troškovi goriva ujedno i različiti u zavisnosti od područja i od kulture koja se proizvodi. U prilog novom metodu je i prinos koji je veći nego kod nas, a kreće se prosječno od 10 do 12 tona po hektaru.«
Na samom sajmu nije bilo niti jednog pluga za oranje, a stručnjaci tvrde kako on i nije potreban u proizvodnji. Poljoprivrednici ove regije su za ovaj način proizvodnje čuli i ranije, ali ga nisu ozbiljno shvaćali. Još iz perioda kad su dolazili Europljani i donosili opremu za poljoprivredu indijanske poglavice i njihovi vračevi su savjetovali američke poljoprivrednike kako je greška orati zemlju i kako će na taj način pokvariti zemlju. Poljoprivrednici iz tog perioda nisu slušali savjete indijanskih poglavica, ali su se godinama kasnije vratili starom načinu obrade zemlje kako su to indijanci radili. Mnogobrojnim pretragama utvrdilo se kako kroz cijeli sloj zemlje postoji život kojeg ne treba narušavati i pri sijanju treba obraditi samo onoliku površinu koliko je potrebno kako bi se uložilo sjeme u zemlju. Ukoliko se preore zemlja tada se jedan dio zemlje sa živim svijetom iz dubine iznese napolje, a drugi koji je prilagođen da živi na površini, na svjetlu, strpa se u mrak i tako se prekida pozitivno dejstvo tog živog svijeta jer on odumire. Insekti i ostale minijaturne životinjice koje žive u zemlji nama su poznate uglavnom kao gliste i veoma su korisne za održavanje strukture zemlje i njene plodnosti. Takvih insekata ima mnogo više koji se golim okom ni ne vide, a također imaju bitnu ulogu u jednom kemijskom procesu u zemlji. Kod nas se to zanemarilo i na taj način se narušava prirodna ravnoteža čitave dubine koja je preorana i po mišljenju američkih stručnjaka potrebno je nekoliko godina kako bi se ponovno mogla uspostaviti nova ravnoteža. Razvoj bilja treba se ostaviti prirodi i tada će se postići jeftinija i kvalitetnija proizvodnja.
»Iskustva koja smo stekli svakako želimo ovdje primijeniti, a mogli bi i mi sami proizvesti takav stroj samo bi nas veoma skupo stalo. Druga mogućnost je kupiti stroj za jednu kulturu primjerice za kukuruz i primijeniti je na nekoliko parcela širom Vojvodine već ovog proljeća. Tražit ćemo poljoprivrednike koji su zainteresirani za primjenu novina kako bi zajednički ušli u ovaj posao. Kontaktirali bi i firmu iz Des Moinesa, kako bi radili točno tako kako je znanost i iskustvo pokazalo boljim. Smatram kako će »Agria« kao poduzeće koje proizvodi sijačice i druge dijelove poljoprivredne opreme imati pristalica koji su spremni raditi novim metodom i novim tehnologijama na našim prostorima«, istaknuo je Baraković.
